2017
O Se Elefane i totonu o le Potuaoga
October 2017


Aoao Atu i le Ala a le Faaola

O Se Elefane i totonu o le Potuaoga

O fonotaga a aufono a faiaoga e le nao le suia ai o le auala tatou te aoao atu ai; ua latou suia le ala tatou te aoao ai.

Ata
elephant

Ua feagai Mzwakhe Sitole ma se luitau. O le avea ai ma peresitene o le Aoga Sa a le uarota, ua ia te ia se tiutetauave na tuuina mai e le Atua e fesoasoani e faaleleia le aoaoina mai ma le aoaoina atu o le talalelei i le uarota.1

Ae peitai, o tagata o lana uarota i Johannesburg, i Aferika i Saute, i nisi o tulaga, e matuai eseese lava mea latou te silafia ma faamoemoega O nisi sa lelei a latou aoga; o isi e leai. O le toatele lava na aoaoina e faapea, o le tulaga o se tagata aoga o le faalogo, ae le o le tautala. O isi ua feagai ma se luitau faigata faaleaganuu i le malamalamaaga e faapea, e tatau ona aafia uma alii ma tamaitai i le aoao atu i le lotu ma i le aiga.

Fai mai Brother Sitole, “E i ai foi o matou tagata o e tautatala i ni gagana eseese.” “Peitai e finagalo le Agaga e uunaia i latou taitoatasi.”

Ina ua faalauiloa mai fonotaga a aufono a faiaoga ma le Aoao Atu i le Ala a le Faaola i le tausaga ua tuanai atu, sa faapea ona amata loa e uarota ma paranesi i le Ekalesia atoa ona fai fonotaga a le aufono a faiaoga e talanoa ai, aoao ai e uiga i le, ma faataitai ai le mea e tau o le aoao atu i le ala a le Faaola.

O le taimi lena na amata vaaia ai e Brother Sitole le auala e mafai ona faamanuia ai e fonotaga a le aufono a faiaoga ia lana uarota. E mafai ona soalaupuleina ai luitau faaleaganuu, e mafai ona faateleina ai le auai i vasega, ma mafai ona avea ma ni faamanuiaga ia finagalo faaalia eseese o le au paia.

E pei lava o le toatele o isi i le lalolagi atoa, na iloa e Brother Sitole, e le o faaaogaina e le Alii fonotaga a le aufono a faiaoga ia tau lava ina sui ai le ala tatou te aoao atu ai; ua Ia faaaogaina foi e sui ai le ala tatou te aoao mai ai.

O Se Elefane faatasi ma se Vaaiga Tulaga Ese

O se tasi o mea aupito sili ona manaia na iloa e Brother Sitole o le, pe a musuia e faiaoga ia tagata aoga e auai i lo latou lava aoaoina, e faapea ona manuia ai tagata uma mai le vaaiga lautele lea e tuuina mai e finagalo faaalia eseese.

Na oo mai lena malamalamaaga ia Brother Sitole ao faagasolo se fonotaga a le aufono a faiaoga, ina ua faasoa mai e se tagata o le uarota se faataoto e uiga i ni alii tauaso ma le elefane, ua nao se mea e faamalie ai. O le faataoto i le auala na faamatala eseese ai e ni alii tauaso e toaono se elefane (o le vae e pei o se pou, o le siusiu e pei o se maea, o le isu e pei o le faagaau e sau ai le vai, ma isi mea faapena) ona e tofu lava le tagata ma se vaega ese o loo tago i ai.2

Ata
parts of an elephant

“A faapea la o le elefane ua faatusa i aoaoga o le talalelei,” na fai mai ai Brother Sitole. “E manaomia la ona mafai e tagata taitasi o le vasega ona faasoa mai o latou manatu, a tuufaatasi loa, ona tatou maua lea o se malamalamaaga tutusa i auala e faamanuia ai i tatou uma e le talalelei.”

O le mafuaaga lena e nonofo faatamilo ai i se laulau i taimi uma faiaoga o le uarota a Brother Sitole i le taimi o le fonotaga a le aufono a faiaoga—e faafaigofie le talanoaga. Fai mai a ia, “E faamanatu mai ai ia i tatou, e tutusa uma lava le taua o leo o tagata uma.”

E Tusa ma o Latou Manaoga

I Tokyo, Iapani, sa le talitonu lava Natsuko Soejima e mafai ona lelei lana aoao atu. “Ina ua valaauina au e avea ma se faiaoga a le autalavou i le Aoga Sa,” fai mai o ia, “Sa ou fai atu i le epikopo, o le a ou fefe. Ae sa saunoa mai o ia, o le valaauga sa mai le Atua, o lea na ou taliaina ai.”

I le avea o se vaega, sa taufaafefe le vasega ia te ia ona o luitau taitasi sa latou tuuina mai. E toalua le autalavou sa faaletonu le faalogo. O nisi o tagata o le vasega o e na siitia atu i Iapani mai isi atunuu sa nao le Igilisi sa tautatala ai. Sa popole foi o ia i le eseesega i le va o ona tausaga ma [tausaga] o tagata o lana vasega.

Ona oo lea i se fonotaga a le aufono a faiaoga, sa faapea ona maua ai e Sister Soejima se tali. “Sa matou talanoa e uiga i le alofa i tagata taitoatasi o le vasega, iloa o latou igoa, tatalo mo i latou taitoatasi, ma aoao atu—i le taialaina ai e le Agaga—e tusa ma o latou manaoga,” sa ia faamatala mai ai, “o le mea la lena na amata ona ou faia.” Sa ia faia foi se isi mea sa ia aoaoina mai i le aufono: “Sa ou faaaogaina le gagana na faailoa atu ai lo’u alofa.”

O le taunuuga? “Na suia lo’u loto. Sa amata ona ou lagona le alofa mo a’u tamaiti aoga. Sa ou popole mo i latou o e sa le auai mai ma tatalo mo i latou foi. O le taimi lava e uma ai le tasi o lesona, e amataina ai ona ou tapena mo le isi lesona, ina ia ou maua le taimi e mafaufau ai e uiga i avanoa e aoao atu ai. Sa matuai tumu au i le olioli.”

Tali Maoti

Ua faamautinoa e Brad Wilson, o se peresitene o le Aoga Sa i Minesota, ISA, e le tuumuli faiaoga i le fonotaga a le aufono a faiaoga, seiiloga ua latou talanoaina auala o le a latou suia, ona o mea ua latou aoaoina.

“Matou te mulimuli i le faataatiaga o loo tuuina mai i le Aoao Atu i le Ala a le Faaola,” o le tala lea a Brother Wilson. “Matou te talanoa i aafiaga a faiaoga, ona matou faasoa lea i se autu e tasi na fautuaina mai. I le avea ai ma se tagata e faafaigofieina le talanoaga, ou te tuuina atu ni fesili ma aotele manatu. Ona matou faataitaia lea o le faaaogaaga. Matou te vaevae i vaega toalaiti ma soalaupule, ‘O le a se mea o le a ese ona ou faia ona o le tatou fonotaga i le aso?’”

Fai mai Ron Goodson, o se faiaoga a le korama a tiakono i le uarota lava lea, ua faagaeetia lava o ia i le vaaia o le auala o loo “aoao” ai e Brother Wilson le aufono. “Matou te talanoa i le auala e ono aoao atu ai le Faaola,” o lana tala mai lea. “Ma ao e lagonaina le Agaga, e te manatu ifo, ‘E tatau ona ou faataitaia le mea lenei i lau vasega.’ O le mafaufau i le Faaola e suia ai le auala [e te aoao atu ai]. E oo ina tuuitiitia le, ‘E tatau ona ou saunia se lesona,’ ae matele i le, ‘O le a se mea e manaomia e nei tiakono, ma e mafai faapefea ona ou fesoasoani e avatu atu lena mea ia i latou?’”

Na te manatua lona tusia i lana api talaaga e faapea, “Sa ou auai i le fonotaga a le aufono a faiaoga ananei, ma o le mea lenei e manaomia ona ou faia.” O le mea moni, ua tumu lana api talaaga i ni faamatalaga faapena. O le taimi nei, ua tapena mamao o ia: “Vave amata, ona e maua lea o uunaiga i le vaiaso atoa.” E fesili atu o ia i le au tiakono po o a mea o loo tutupu i o latou olaga: “E sili atu ona lelei lau fesoasoani ia i latou pe a ou iloa lelei i latou.” Ma na te valaaulia le au tiakono e fesoasoani e aoao atu: “A o latou faia, e sili atu foi ona latou aoao ai.”3

Sa Ou Pese Pea

“I le matou fono, sa matou talanoa ai i auala e mafai ai e musika ona valaaulia le Agaga,” o le tala mai lea a Jocelyn Herrington, o se faiaoga Peraimeri i le uarota lava lea a Minesota. “Mulimuli ane, sa ou aoaoina ai le Aveolela. Sa ou mafaufau, ‘O le a ou pese a o valivali a latou [ata], ma o le a manaia.’ Sa amata ona ou pese, ma sa latou tuu mea uma ae faalogologo. O lea sa ou pese ai pea. Sa aumaia ai le Agaga, ma ina ua uma lau [pese], sa latou faaaloalo, ma faatalitali seia ou tautala. Sa matou talanoa foi i lena [aufono], e tuu atu lau molimau pe a oo mai le avanoa. O lea na ou moilmau atu ai i ni upu e mafai ona latou malamalama ai.”

Fai mai Sister Herrington, na te talisapaia le faaaofia ai o faiaoga Peraimeri i fonotaga a le aufono. “Matou te talanoa i le aoaoina o tagata matutua,” na ia fai mai ai, “ona faapea mai lea o Brother Wilson, ‘Ae faapefea le aoaoina o le autalavou? Ae faapefea le aoaoina o tamaiti?’ Na te toe faamanatu mai ia i matou, e eseese uma le matututa o tausaga [o tagata] o loo i ai iina.”

Mai le Aufono i le Aufono

Fai mai Atamu Matini, o se peresitene o le Aoga Sa i Calgary, Alberta, Kanata, na te talisapaia fautuaga mai le aufono a le uarota. Fai mai a ia, “O le a faapea mai le peresitene o le Aualofa po o le peresitene o le korama a le au toeaina, ‘Matou te mananao i faiaoga ia taulai atu i lenei mea,’ o lea matou te talanoaina ai i le [fonotaga] a le aufono a faiaoga.”

I le taimi na faatoa amata ai fonotaga a le aufono a faiaoga, sa le mautinoa e faiaoga po o le a se mea ua faamoemoe e tupu mai ai, o lea sa ia tuuina atu ai ni valaaulia patino se tele ma faalauiloa atu mea e faaaoga i le aoaoga faamasani o loo maua i le teaching.lds.org. “O lea la ua taavale le polo,” o lana tala mai lea. “Ua latou iloa o se nofoaga lea e talanoa ai mea o loo tutupu.”

O le fonotaga talu ai nei sa taulai atu i le mulimuli i le Agaga. “Sa matou talanoa e uiga i le saunia lelei, ae le o le popole i le aoaoina atu o mea uma,” o lana tala mai lea. “Sa fai mai se tasi o tuafafine, o taimi uma lava sa manatu ai e tatau ona ia talanoaina aitema uma o loo i le fuafuaga o lana lesona. E te iloa atu lava ua amata ona malamalama o ia, ina ua matou talanoa e uiga i le mulimuli i musumusuga ao e taitaia se talanoaga.”

Mauaina Faatasi o Tali

Ata
elephant on a table

Ua i ai i tulaga faafaiaoga taitasi ona lava avanoa, luitau, ma faamanuiaga e mafai ona maua. O le pogai lena e taua ai aufono, aua latou te faatagaina faiaoga, faatasi ai ma le fesoasoani a le Agaga, e saili ma maua tali i o latou luitau faapitoa.

Fai mai Geoffrey Reid, o se peresitene o le Aoga Sa a le siteki i Arisona, ISA, e sili atu le aoga o fonotaga a le aufono a faiaoga pe a malamalama faiaoga o o latou faamoemoega o le fautua atu: “Ona latou iloa ai lea e mafai ona latou fesoasoani atu i le tasi ma le isi.”

Fai mai o ia, ua taulai atu le siteki i le fesoasoani i faiaoga ia me‘i mai le mafaufau, “Mata o lelei la’u faatinoga?” i le mafaufau, “Ua faapefea ona taliaina le savali?”

Fai mai Marisa Canova, o se faiaoga Peraimeri i le siteki e faapea, i le tali atu i se uunaiga sa ia lagonaina i le aufono a faiaoga, ua ia uunaia ai nei tamaiti o lana vasega o le Valiana 8 e tatalo mo le tasi ma le isi. Sa aoga lena mea, ae atonu e le tutusa le auala e aoga ai mo se vaega a tagata matutua. “O le tatalo mo tagata uma o se vaega toatele o Aoaoga Faavae o le Talalelei e ono avea ma se mea lotifutina,” sa ia fai mai ai. “O le mea e lelei ai, sa fai mai na faiaoga, ‘O le a se auala ete manatu e mafai ona matou fetuunaia ai lena mea mo la matou vasega?’ Ma matou te mauaina faatasi ia tali.

“O le mea ou te talisapaia e uiga i fonotaga a le aufono a faiaoga,” na ia fai mai ai, “o le, latou te tuuina mai ia i matou le taimi e manatunatu ai pe o faapei a matou taumafaiga ma mea o loo matou faia. E aoga tele le i ai o le lagolago ma manatu faaalia, ma le lagona o loo outou galulue uma agai atu i le sini e tasi. Ou te fiafia foi i manatu eseese e folasia e tagata e toatele i le laulau. E fesoasoani ou te mafaufau ai i mea ia e mautinoa lava ou te le mafaufauina i le nao au lava.”

Ao matou auai ma faasoa i fonotaga a le aufono a faiaoga, na amata ona manino atili mai la matou vaaiga mamao e uiga i le elefane na ta’ua o le “aoaoina atu o le talalelei”. E pei o Brother Sitole i Aferika, e toatele le au paia i le Ekalesia i le lalolagi atoa ua iloaina, a o faaleleia atili lo tatou gafatia e aoao atu i le ala a le Faaola, e le gata ina suia ai le ala tatou te aoao atu ai, ae faapea foi i le ala tatou te aoao mai ai.

Faamatalaga

  1. Tagai Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia (2010), 12.2.2.

  2. O loo aofia le faataoto i le [saunoaga a] Dieter F. Uchtdorf, “What Is Truth?” (Faigalotu a le Ofisa o Aoga a le Ekalesia mo le autalavou matutua, 13 Ian. 2013), broadcasts.lds.org; ma le Dieter F. Uchtdorf, “What Is the Truth?” Friend, Mat. 2017, 2.

  3. Mo nisi fautuaga, tagai i le Brian K. Ashton, “Fesoasoani I le Au Talavou ia Aoao Atu,” Liahona, Aok. 2016, 24–25.