2018
Malamalama i le FaaIsalama
April 2018


Malamalama i le FaaIsalama

Ata
mosaic of kaaba in mecca

Ata pue mai le Getty Images

O se fatuga i le seneturi lona 19 na faapupula mai ai ia Kaaba i Meka, o le aai na fanau ai Muhammad ma o le aai aupito paia i le lalolagi o Isalama.

Mo le lelei po o le leaga, e foliga mai e leai se aso e mavae atu e le faaulutala mai ai talafou ia Isalama po o Musolemi. Ua malamalama lelei lava, e toatele i latou e le o ni Musolemi—e aofia ai ma le Au Paia o Aso e Gata Ai—e fiailoa, e oo lava ina atugalu ai. Pe i ai ea ni mea tatou te tutusa ai ma o tatou tuaoi Musolemi? Pe mafai ona tatou ola ma galulue faatasi?

Muamua, e mafai ona fesoasoani sina talaaga faasolopito:

I le 610 TA, sa a’e ai se faioloa Alapi faamatua-tagata e igoa ia Muhammad i mauga i luga ae o lona lava taulaga o Meka e manatunatu ma tatalo e uiga i fenumiaiga faalelotu sa siomia ai o ia. Ina ua uma lena, sa ia lipotia mai e faapea, sa ia maua se faaaliga na valaauina ai o ia e avea ma perofeta i ona tagata. O lenei mea na tupu, na faailoga ai le amataga o le tapuaiga ua lauiloa o Isalama (Iss-LAAM), o se upu o lona uiga o le “gauai atu” (i le Atua). O se tagata e talitonu i le faaIsalama e ta’ua o se Musolemi (MUSS-lim), o lona uiga “o le ua gauai atu.”

Mulimuli ane, na fai mai Muhammad sa ia mauaina le tele o faaaliga seia oo i lona maliu i le toeitiiti 25 tausaga mulimuli ane. Sa ia faasoaina muamua i e sa nonofo i lona nuu, ma lapataia ai e uiga i faamasinoga o le a oo mai, ma poloaiina ai lana aufaalogologo ia salamo ma ia tausi faalelei ia fafine ua oti a latou tane, fanau ua matuaoti, ma e matitiva; ma talai atu le toetu laugatasia o e oti ma le faamasinoga mulimuli a le Atua.

Peitai, sa oo ina ogaoga tauemuga ma sauaga na feagai ma ia ma e na mulimuli ia te ia, o lea na tatau ai ona latou sosola i le taulaga o Medina, pe tusa o le fa aso e tietie ai i kamela agai i matu.

O iina, na matua suia ai le matafaioi a Muhammad.1 Mai i le na o se e faifeau ma se e lapatai atu, sa oo ina avea o ia ma se faitulafono, faamasino, ma taitai faaupufai o se nuu taua o Alapi ma, ina ua mavae tausaga, na avea ma [taitai] o le Penisula o Alapi. O lea ulua’i faavaega o se nuu o tagata na talitonu na maua ai e Isalama se faasinomaga faalelotu na faavae i tulafono ma le faamasinoga lea na tumau ai lava i ona uiga sili ona mataina ma taua.

E lua ni mea autu na alia’e mai i e na mulimuli ia Muhammad ina ua mavae lona maliu i le 632 TA, na muai vaeluaina ona o le fesili pe o ai e tatau ona suitulaga ia te ia e fai ma taitai o le nuu faaIsalama.2 O le vaega aupito toatele na faaigoaina o Sunni (na fai mai e mulimuli i le sunna, po o faiga faaagaifanua a Muhammad, ma faataga soo se tasi e suitulaga ia Muhammad). O le isi, lea na tulai ae mai le atalii faaletulafono o Muhammad, o ‘Ali, sa faaigoa o le shi‘at ‘Ali (o le vaega a ‘Ali) lea ua lauiloa nei o le Shi’a. E le pei o Sunnis, o le au Shi’a (e lauiloa o Shi’ite po o Shi’i Musolemi) e talitonu faapea o le aia tatau e suitulaga ai ia Muhammad e fai ma taitai o le nuu, e fitoitonu lava i le alii e aupito latalata le faia ma le Perofeta o Muhammad, o ‘Ali ma ona suli.

E ui lava i nei feeseeseaiga, a talanoa i tulaga faalelotu, e sili atu le lotogatasi o le lalolagi faaIsalama nai lo le faaKerisiano. E le gata i lea, mo le tele o seneturi i le mavae ai pe tusa ma le 800 TA, o le malo Isalama atonu e sili atu ona auiluma i le lalolagi i tulaga faasaeanisi, vailaau faafomai, matematika, ma le faafilosofia.

O Puna o Aoaoga Faavae ma Faiga FaaMusolemi

O faaaliga na faapea na maua e Muhammad na tuufaatasia i se tusi sa faaigoa o le Qur’an (mai le veape Alapi o le qara’a, “ia faitau” po o le “ia taulagi”) i totonu o le sefulu pe luasefulu foi tausaga o lona maliu. E aofia ai ni mataupu e 114, o le Qur’an e le o se tala e uiga ia Muhammad. E pei lava o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, e le o se tala; e manatu i ai le au Musolemi o le upu (ma o afioga) a le Atua na tuusao mai ia Muhammad.3

Ata
reading the quran

O tagata kerisiano e faitauina o le a tau ai i ni autu e masani ai. Mo se faataitaiga, o loo tautala mai e uiga i le foafoaga e le Atua o le atulaulau i aso e fitu, o Lona tuuina o Atamu ma Eva i le Faatoaga o Etena, o le tofotofoina o i la’ua e le tiapolo, o lo la pau, ma le valaauga o se faasologa o perofeta mulimuli ane (o le tele lava o loo i ai i le Tusi Paia). O perofeta nei o loo faamatalaina i le Qur’an o le au musolemi, ua gauai atu o latou loto i le Atua.

O Aperaamo, na faamatalaina o le uo a le Atua, o loo ta’ua soo i le anotusi.4 (Faatasi ai ma isi mea, sa talitonuina o ia na mauaina faaaliga na ia tusia ae na leiloloa talu mai lena taimi.5) O Mose, Farao, ma le Esoto a le fanauga a Isaraelu o loo talanoaina ai foi.

O le mea e ofo ai, o Maria, le tina o Iesu, e faa-34 ona ta’ua i le Qur’an, pe a faatusatusa i le faa-19 ona ta’ua i le Feagaiga Fou. (O le mea moni, ua na o ia le tamaitai o loo ta’ua i le Qur’an.)

O se tasi o aoaoga ta’u soo o le aoaoga faavae o le tawhid (taw-HEED), o se upu e ono faaliliuina e “tasi le Atua” po o le, ia patino moni atili, o le “faia ia tasi.” E faatusa i ai se tasi o mataupu faavae tutotonu o le faaIsalama: e faapea, e na o le tasi lava le tagata tulagaese paia. “E le fanaua e ia [ni fanau], e lei fanauina foi o ia,” ua tautino mai e le Qur’an, “ma e leai lava se tasi e pei o ia.”6 O le mea e sosoo mai i lenei mea, e moni lava o le eseesega aupito taua i le va o le faaIsalama ma le faaKerisiano: O Musolemi e le talitonu i le tulaga atua o Iesu Keriso po o le Agaga Paia. O loo ta’ua mai ai foi e faapea, e ui o tagata uma o foafoaga tutusa e le Atua, ae e tusa ai ma le aoaoga faavae faaIsalama e le o i tatou o ni Ana fanau.

Ae e talitonu Musolemi o Iesu o se perofeta e leai se agasala a le Atua, na fanau mai i se taupou ma o lona faasinomaga o le faatinoina o se matafaioi tutotonu i mea e tutupu i aso amuli. E tele taimi o loo ta’ua ai o Ia ma le migao i le Qur’an.

O Aoaoga Autu ma Faiga a Musolemi

O “Poutu e Lima o le faaIsalama” e pei ona ta’ua ai—ua aoteleina faapuupuu e le o i le Qur’an ae i se faamatalaga o saafiafiga masani ia Muhammad—ua faatulagaina mai ai ni aoaoga autu faaIsalama:

1. Molimau

Afai e i ai se poloaiga aoao faaIsalama, o le shahada (sha-HAD-ah), “galuega o le faatuatua,” po o le “molimau.” O le faaupuga ua faasino i se fuafaatatau faaAlapi lea e faaliliuina, e alu faapea: “Ou te molimau atu e leai se atua a o le Atua o [Ala] ma o Muhammad o le Avefeau a le Atua.” O le shahada o le faitotoa lea i le Isalama. O le taulotoina ma le talitonu faamaoni o le avea lea o se Musolemi.

O le upu Alapi e tutusa ma le upu Atua o le Ala. O se faapuupuuga o upu al- (“o le”) ma le ilah (“atua”), e le o se igoa totino ae o se faalaniga, ma e talitutusa ma le upu Eperu Elohima.

Talu ai e leai se perisitua faaIsalama, o lea e leai ai ni sauniga faaleperisitua. E leai foi se “ekalesia” faaIsalama e tasi. O lea, ua faapea mai ai o le shahada, i se faauigaga, e tutusa ma le papatisoga i le faaIsalama. O le leai i le taimi nei o se tulaga faaleautaitai i le lalolagi atoa ua faatulagaina aloaia ma laugatasia, ua i ai ma isi faatatauga. Mo se faataitaiga, e leai se taitai aoao o Musolemi i le lalolagi, e leai se tasi e saunoa mo le nuu atoa. (O Muhammad e toetoe a manatu uma i ai o le perofeta mulimuli lea.) O lona uiga foi la e leai se ekalesia e mafai ona aveesea tagata faatupu faalavelave po o “tagata faatuiese”.

2. Tatalo

Ata
ritual prayer

E toatele le au le Musolemi ua iloa le tatalo faalesauniga a Musolemi e ta’ua o le salat (sa-LAAT), lea e aofia ai se aofaiga patino o le faapauu fao i lalo, e faalima i le aso. O le taulotoina o fuaiupu faatonuina mai le Qur’an ma faapa’i le muaulu i le eleele e ta’u mai ai le gauai atu ma le lotomaualalo i le Atua. O le tatalo e sili atu ona le fuafuaina, e ta’ua o le du’a, e mafai ona faia i soo se taimi ma e le manaomia ai ona faapauu fao.

Mo tatalo i le aoauli o Aso Faraile, e tatau ai i alii Musolemi ae e fautuaina tamaitai Musolemi e tatalo i se malumalu (mai le masjid faaAlapi po o se “nofoaga e faapauu fao ai”). O iina, i ni vaega ua tuueseese ai itupa, latou te faia ni laina, e tatalo ai a o ta’ita’ia e le imam o le malumalu (ee-MAAM, mai le faaAlapi amama, o lona uiga “i luma o”), ma faalogologo i se lauga puupuu. Peitai, o Aso Faraile, e le tai pei o le Sapati; e ui o le “faaiuga o le vaiaso” i le tele o atunuu Musolemi e faaogatotonu i le yawm al-jum’a (“o le aso o le faapotopotoina”) po o le Aso Faraile, o le faigaluega i lena aso e le manatu i ai o se agasala.

3. Foai Atu o Meaalofa

Zakat (za-KAAT, o lona uiga “o le mea ua faamamaina”) e ta’u mai ai o le faia o foai alofa e lagolago ai e matitiva, faapea foi i malumalu ma isi galuega faaIsalama. E masani lava ona fua i le 2.5 pasene o le aofaiga o le oa faaMusolemi i luga atu o se aofaiga patino aupito itiiti. I nisi atunuu o Musolemi, e aoina e faalapotopotoga a le malo. I isi, e fai i le lotofuatiaifo.

4. Anapogi

O tausaga taitasi o Musolemi tuuto, e le aai, e le feinu, ma leai ni sootaga feusuai mai le oso ae o le la seia goto le la i le taimi atoa o le masina o Ramadan. E masani foi ona latou tuuto atu i latou lava i fesoasoaniga alofa faapitoa i e matitiva ma le faitauina o le Qur’an i le taimi o le masina lea.7

5. Malaga Sopo

Ata
Mecca

O tagata Musolemi e lavatia le soifua maloloina ma i ai punaoa e faia ai, e tatau ona faia se malaga sopo i Meka pe a ma le faatasi i o latou olaga atoa. (O se asiasiga i Medina, o le aai lona lua e aupito sili ona paia i Isalama, e masani ona aofia ai ae e le manaomia.) Mo Musolemi faamaoni, o le faia o lena mea o se mea e loloto le faaleagaga ma le ootia, o se mea e pei o le auai atu o se tagata i le konafesi aoao po o le ulu atu foi i le malumalu mo le uluai taimi.

O Nisi o Faafitauli i le Taimi Nei

E tolu ni itu autu o le popolega i le taimi nei o tagata e le o ni Musolemi e uiga i Isalama, o fevesiaiga faalelotu; tulafono faaIsalama, po o le shari’a; ma le taulimaina e Isalama o tamaitai.

Ua faaaoga e nisi au faatupu vevesi le faaupuga jihad e faasino atoa atu i le “taua paia,” ae o le upu lava ia o lona uiga o “galuega faatino,” e feteenai ma le “na o le” tatalo ma le suesue i tusitusiga paia.

E eseese le malamalama o le au faitulafono ma le au faimafaufauga Musolemi i le jihad. Mo se faataitaiga, ua finau mai le faapogai o tulafono masani e faapea, o jihad ua talia i le militeli e tatau ona puipui atu ma e tatau ona muai lapataia i latou e tetee ma faatagaina le avanoa e taofia ai faiga taufaama’ite. Ua finau mai nisi faitulafono ma isi faimafaufauga Musolemi i aso nei e faapea, e mafai e le jihad ona faia soo se faatinoga fai ua faamoemoe ia manuia ai le nuu faaIsalama pe ia faaleleia ai le lalolagi i se tulaga lautele. E faapea o Muhammad sa ia faaeseeseina le “jihad maoae atu” ma le “jihad e maualalo ifo.” O le jihad mulimuli, na ia fai mai ai, o taua. Ae o le jihad maoae atu e tatau ona faasagatau atu i le amioletonu faapea ma le teena e se tagata lava ia o le ola amiotonu.

O le taimi nei ua finau mai le au Isalama faatupu vevesi i faapogai faalelotu, ae o le mea moni o loo atagia mai ai o mafatiaga faaleagafesootai, faaupufai, ma faaletamaoaiga e iititi pe leai foi se piitaga i le tapuaiga e pei o lea.8 Ma le isi, e taua le matau o le toatele o Musolemi i le lalolagi e lei auai i le au faatupu faalavelave ia latou vesiga.9

O le Shari’a o se isi itu lea o popolega mo nisi e le o ni Musolemi. E aumaia mai le Qur’an ma le hadith—o lipoti pupuu o mea na ta’ua ma faia e Muhammad ma ana paaga vavalalata, ua tuuina mai ai ni faataitaiga o amioga faaMusolemi, faapea foi se faaopoopoga ma faamalamalama mai ai fuaitau o le Qur’anic—o se tagavai o le amio faaMusolemi.10 O tulafono e pulea ai laei o alii ma tamaitai (e pei o le hijab, po o le veli) o loo maua i le shari’a; e ui ina e faamalosia e nisi o atunuu Musolemi, ae e tuu lava i filifiliga a tagata taitoatasi a isi. O le Shari’a e aofia ai foi mataupu e pei o le tumama faaletagata; o le taimi ma le ‘ano tatalo; ma tulafono e pulea ai faaipoipoga, tete’aga, ma matupalapala. O lea la, a faailoa mai e Musolemi i suesuega e faapea, latou te mananao ia pulea e shari’a, atonu o loo latou faia pe atonu foi e le o faia se faamatalaga faaupufai. Atonu o loo latou fai mai, latou te mananao e ola faamaoni i olaga faaMusolemi.

Ata
woman wearing the hijab

O le toatele o tagata e le o ni Musolemi, a latou mafaufau i le taulimaina e Isalama o tamaitai, e vave lava ona mafaufau i au taunonofo ma veli. Peitai e sili atu ona faigata le aganuu moni. O le tele o fuaitau i le Qur’an o loo tautino mai ai o tamaitai e tutusa ma alii, a o isi e foliga mai e tofi i latou i matafaioi e maualalo ifo. E moni lava e i ai faiga i le tele o atunuu Isalama—e tele lava ina faapogai mai i aganuu faavaega a uluai Isalama po o isi agaifanua sa i ai muamua—sa manatu i tamaitai i se tulaga maualalo. Peitai, o le auala e vaai ai le au Musolemi i matafaioi a tamaitai e tele le eseesega mai i atunuu i atunuu ma e oo lava i totonu o atunuu.

O Manatu o le Au Paia o Aso e Gata Ai ia Isalama

E ui e eseese a tatou talitonuga, e mafai faapefea e Au Paia o Aso e Gata Ai ona fatuina ni sootaga fatufatua’i ma le au Musolemi?

O le mea muamua lava, e tatau ona tatou aloaia le aia tatau a Musolemi “pe faapefea, po o fea, po o le a foi le mea latou te tapuai atu i ai” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:11). I le 1841, sa pasia ai e le Au Paia o Aso e Gata Ai i le aufono a le aai o Navu se sauniga o le saolotoga faalelotu, e faamaonia ai le “taliaina saoloto, ma avanoa tutusa” i “tagata Katoliko, Pesipeteriane, Metotisi, Papatiso, Au Paia o Aso e Gata Ai, Au Saaluu, Episikopa, Iunivesale, Unitare, Moameta, [Musolemi], ma isi vaega faalelotu uma ma po o le a lava le aulotu.”11

E tatau foi ona tatou manatua le matuai taliaina lelei e o tatou taitai o le Ekalesia ma lo latou talisapaia o le na faavaea le Isalama. I le 1855, mo se faataitaiga, i se taimi na toatele le au Kerisiano na latou tausalaina ia Muhammad e faapea, o se anetikeriso, sa tuuina atu ai e Elder Siaosi A. Samita (1817–75) ma Pale P. Palate (1807–57) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ni lauga uumi lava e le gata ina faailoa atu ai se malamalama ‘anoa lelei ma le le faaituau e uiga i le talafaasolopito faaIsalama ae sa viia ai foi Muhammad lava ia. Sa saunoa Elder Samita e faapea, o Muhammad “sa leai se masalosalo sa faatu ae e le Atua ma se faamoemoega” e talai atu e faasagatau i le ifo i tupua, ma sa ia faaalia lona faavauvau mo Musolemi, o e, faapei o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e faigata ona “maua se talafaasolopito faamaoni” ua tusia e uiga ia i latou. Ina ua mavae lea, na sosoo atu ai lava ma le saunoaga a Elder Palate, lea na ia faaalia ai le faamemelo i aoaoga a Muhammad ma mo le mama ma faatulagaga o le sosiaete a Musolemi.12

O le 1978 na oo mai se faamatalaga aloaia lata mai nei mai le Au Peresitene Sili. Na ta’ua patino ai lava Muhammad o se tasi “o taitai maoae faalelotu o le lalolagi,” na faapea mai, e faapei foi o i latou, sa ia “mauaina se vaega o le malamalama o le Atua. Sa tuuina atu upumoni tonu i [nei taitai] e le Atua,” na tusia ai e Peresitene Spencer W. Kimball, N. Eldon Tanner, ma Marion G. Romney, “e faamalamalama ai atunuu uma ma ia aumaia ai i se tulaga e maualuga atu o le malamalama i tagata taitoatasi.”13

Faavaeina i Tulaga Tutusa

E ui lava e iloagofie le eseesega o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma Musolemi i mataupu taua—aemaise lava i le paia o Iesu Keriso, o Lana matafaioi o se Faaola, ma le valaauina o perofeta i ona po nei—e tele mea tatou te tutusa ai. Mo se faataitaiga, tatou te taufai talitonu tatou te tali sa’o atu lava i le Atua, e tatau ona tatou tulitulimatagauina le amiotonu patino ma se sosaiete lelei ma le faamaoni, ma o le a tatou toetutu ma avatu i luma o le Atua mo le faamasinoga.

Ata
family

E taufai talitonu Musolemi ma le Au Paia o Aso e Gata Ai i le matua taua o aiga malolosi ma i le poloaiga paia e fesoasoani i e matitiva ma e le tagolima ma e tatau ona tatou faaalia lo tatou faatuatua e ala i aga faalesoo. E foliga mai e leai se mafuaaga o le a le mafai ai ona galulue faatasi le Au Paia o Aso e Gata Ai ma Musolemi, ma pe a tulai mai avanoa lava ia, e ala i le feoeoeai faatasi i nuu ia ua faateleina ona tatou iloa ai ua tatou tuaoi i se lalolagi ua matua faateleina le faalelalolagi. E mafai ona tatou tutu faatasi e faaali atu o faatuatuaga faalelotu e mafai ona avea o se malosiaga mamana mo le lelei ae ua le na o se puna o feteenaiga ma vesiga, e pei o mau a nisi o le aufaitio.

Ua fautuaina mai e le Qur’an lava ia se auala o le ola filemu faatasi e ui i o tatou eseesega: “Afai sa finagalo ai le Atua, semanu na te faia outou o se nuu e tasi. Ae sa finagalo o Ia e tofotofo outou i mea ua ia tuuina atu ia te outou. O le mea lea, tauva le tasi ma le isi i galuega lelei. O le a outou toe foi uma atu i le Atua, ma o le a ia faailoa atu ia te outou e tusa ai ma mea sa masani ona outou le ioe i ai.”14

Faamatalaga

  1. O le mea moni, o le 622 TA—o le tausaga o le Hijra, a Muhammad po o le malaga atu i Medina—o le tausaga muamua lea o le kalena faaMusolemi o le (Hijri), ma o faaaliga ua faaputuputu i le Qur’an ua faavasegaina a le o le Meka o le Medina.

  2. I le mavae ai o seneturi, na fevaevaeai ai vaega e lua ona o nisi foi o faafitauli matuia.

  3. O le mea uiga ese, e ui ua faatagaina le faaliliuga o le Qur’an i isi gagana, ae ua na o le uluai faaAlapi lava ua manatu i ai o le Qur’an moni ma o le tusi paia moni.

  4. Tagai Qur’an 4:125

  5. Tagai Qur’an 53:36-62; 87:9-19; tagai foi Daniel C. Peterson, “News from Antiquity,” Ensign, Jan. 1994, 16–21.

  6. Qur’an 112:3–4 O faaliliuga mai le Qur’an e mai ia Daniel C. Peterson.

  7. O lomiga laugatasia o le Qur’an ua vaevaeina i ni vaega tutusa se 30 mo le faamoemoega tonu lava lena.

  8. Tagai, mo se faataitaiga, Robert A. Pape, Dying to Win: The Strategic Logic of Suicide Terrorism (2005); Graham E. Fuller, A World without Islam (2010); Robert A. Pape and James K. Feldman, Cutting the Fuse: The Explosion of Global Suicide Terrorism and How to Stop It (2010).

  9. Tagai Charles Kurzman, The Missing Martyrs: Why There Are So Few Muslim Terrorists (2011); tagai foi John L. Esposito and Dalia Mogahed, Who Speaks for Islam? What a Billion Muslims Really Think (2008); James Zogby, Arab Voices: What They Are Saying to Us, and Why It Matters (2010).

  10. O le mea moni, e talitutusa lava, i le tulafono faaArapi. i le faaIutaia.

  11. O Sauniga e Faatatau i Sosaiete Faalelotu, Aai o Navu, [Ilinoi] laumua o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, Mati 1, 1841.

  12. Tagai Journal of Discourses, 3:28–42.

  13. Tusi a le Au Peresitene Sili, 15 Fep. 1978. I lana toe iloiloga o le Faatomuaga i le Qur’an (1970) na saunia e Richard Bell, W. Montgomery Watt, o se sikola lauiloa o Isalama ma o se faitaulaga Anelikana, sa ia ofoina mai ai se auala se tasi e ono mafai e se Kerisiano talitonu ona manatu i le Qur’an e faapea e musuia.

  14. Qur’an 5:48; faatusatusa i le 2:48