2019
Maufetuunai: Ofutau Faaleagaga mo le Autalavou i Aso Nei
Setema 2019


Maufetuunai: Ofutau Faaleagaga mo TALAVOU O LE ASO

O a tatou fanau e mafai ona manuia i le feagai ai ma luitau o aso nei. O lo tatou tiute o matua o le fesoasoani e saunia i latou e faʻafetaui na luitau.

Ata
young man running hurdles

Atapue a Getty Images

O le tala o loo faamatalaina i le taimi o le pulega a Peretania o Initia faakolone, sa i ai se aofaiga le talafeagai o gata uogo i totonu ma fafo o Delhi. Ina ia foia le faafitauli, na amata e le pulega o le lotoifale ona totogi se tau mo gata pēpē. O le mea leaga na mafua mai le tau lea sa totogi o le amata lea e le aufaipisinisi ona faasao gata mo se polofiti. Ina ua le toe totogiina se tupe, sa faasaoloto e tagata ia na fafagaina gata, ma toe faatupulaia ai le faafitauli.

O le faʻalogona o aʻafiaga e leʻi faʻamoemoeina o nisi taimi e mafua ai ona sili atu le leaga nai lo faʻamanuiaga ua faʻamoemoeina o loʻo taʻua o le “aafiaga o le gata [cobra effect].”1

O Le Aafiaga o le Gata i le Tupulaga Faia’e

I le taimi o laʻu asiasiga i le Iunivesite o Polika Iaga-Idaho i le tautoulu o le 2017, na taʻu mai ai e le peresitene fou o le aoga, o Henry J. Eyring, o lona popolega muamua, o le maualuga o le aofaʻi o tamaiti tausaga muamua i le kolisi ua faamaamulu. O tagata aoga e tuua kolisi mo mafuaaga eseese, ae o le le lava o le maufetuunaʻi o se tasi lea o mafuaaga taua e tele ai iunivesite i le Iunaite Setete o loʻo feagai ma le luitau lava lea e tasi.2

O le maufetuuna’i o “se gafatia e toe maua mai pe o le fetuutuunai faigofie i le le lelei poʻo le suiga.”3 I le sailia o le le lava o le maufetuunaʻi o ana fitafita, na amata ai e le Vaegaau a le I.S. le ofoina atu o le Polokalama aʻoaʻoga o le Master Resilience Training e faamalosia ai fitafita e faasaga i le atuatuvale, manaoga, ma faigata o le auaunaga faamiliteli.4

Tatou te feagai ma popolega lava e tasi i le Ekalesia ma se pasene maualuga atu o faifeautalai faamisiona ua vave foi mai i latou mai a latou misiona nai lo augatupulaga ua mavae. O nisi faifeautalai latou te feagai ma luitau ogaoga o le soifua maloloina poʻo isi tofotofoga e manaʻomia ai vave le faamalolo ma auina atu i le fale, ae o isi atonu e le mafai ona atinaʻe le lava o le malosi o le maufetuunaʻi.

O Lyle J. Burrup, o le sa galue o se faufautua o le soifua maloloina o le mafaufau i le Matagaluega o Faifeautalai a le Ekalesia, ua matauina o le mafuaaga taatele o faafitauli faalelagona o feagai ma faifeautalai o le leai o se maufetuunaʻi. “I le tele o tulaga,” na ia fai mai ai, “e le’i aoaoina e le faifeautalai pe faapefea ona taulimaina lelei ia luitau.”5

O iunivesite, o le militeli, ma le misiona e le o mafua ai le faafitauli; o loʻo latou faʻaalia lava. O le maualalo o le maufetuunai i tupulaga talavou i aso nei atonu o se taunuuga e le fuafuaina—o se aafiaga o le gata i aso nei—e mafua mai i mea e pei o:

  • Tele o taimi i luga o le nofoa faamalu ma masini faatekinolosi, ae leai se faamalositino ma gaoioiga faaletino e pei o augatupulaga ua mavae.6

  • O le tele naua o le faʻaalia i se lalolagi e le mafai ona vaai tino i ai pe o se lalolagi faataitai, e mafua ai ni vaaiga patino i le tagata lava ia e le lelei, atuatuvale, faanoanoa ma le manatu maualalo ia te ia lava.7

  • O le le lava o le onosai i se lalolagi e maua vave le taui ma tali i le saoasaoa e pei o le Google. (I le isi itu, o le maufetuunaʻi e atiina ae i se vaega tele e ala i le mama o le onosai.)

  • Puipuiga mai sami louloua. “O sami filemu e le maua ai ni au seila atamamai.”8

  • O se lalolagi e i ai filifiliga e le iʻu e faalavelave, vavao leo e fenumiai, ma se olaga faigofie lea e mafai ona faavaivaia ai le autalavou ma tagata matutua i vaega a le Agaga.

  • O le tele o taimi e alu i luga o alafesootai faatekinolosi ma e le lava le taimi e talanoa faafesagai ai, e mafua ai ona le atinaeina tomai faapitoa.

E tele tusi na tusia e uiga i lenei luitau faigata ma le ogaoga, e aofia ai le tasi ma le autu faamatalaina iGen: Aisea Ua Tuputupu Aʻe Ai Tamaiti Fesootai-Maoae o Aso Nei, E Le Fouvale Tele, Sili Atu Ona Faapalepale, Fiafia Itiiti--ma le Matua Le Saunia mo le Avea Ma Tagata Matua.

O le lalolagi o loo fesuisuiai. Ua faasaoina e le Alii agaga mo aso nei e mafai ona manuia i le feagai ai ma luitau o aso nei. O lo tatou tiute o ni matua faafaileleina o le fesoasoani lea e saunia i latou e faafetaiaia na luitau e ala i le galueaiina ma le faamalosia o lo latou maufetuunaʻi, faatuatua, ma le malosi.

Faatasi ai ma mataupu faavae mamana o le talalelei e fesoasoani ia i tatou, e mafai ona tatou fesoasoani i le autalavou e faamalosia lo latou maufetuunaʻi, mafai ai ona latou avea atili e faapei o le Faaola e ala i le “faatele[ina] i le atamai ma le tino [faaletino ma le mafaufau], ma alofagia e le Atua [faaleagaga] ma le tagata [fegalegaleaiga ma faalelagona]” (Luka 2:52). Ou te fia talanoaina ni mataupu faavae se fa o le talalelei: (1) ola tutoatasi, (2) faafeagai i mea uma, (3) le meaalofa o le Agaga Paia, ma (4) filifiliga saoloto.

1. Tausiaina o Fanau e Ola Tutoatasi: Santa Claus ma Scrooge

I taumafaiga e fesoasoani ai i ē le tagolima, matou te taumafai e maua le paleni lelei i le va o mataupu faavae faʻapitoa e lua: o le alofa moni ma faʻamalosia le faalagolago o le tagata ia te ia lava. O le alofa e aunoa ma le uunaia o le faalagolago o le tagata ia te ia lava, o Santa Claus. O le uunaia o le faalagolago o le tagata ia te ia lava e aunoa ma le agalelei o Scrooge lea.9 Po o le ogaoga na o ia lava e le paleni lea.

Ata
father and son fishing

O le alofa mama (tuuina atu i se tagata se iʻa) ma le ola tutoatasi (aoaoina o se tasi i le faatufugaga o le fagota) e faatatau foi i le tulaga faa-matua. E mafai ona tatou faia filifiliga uma mo a tatou fanau, ae o le a sili atu le atamai i le aoaoina o i latou i le tomai o le faia o filifiliga ma fesoasoani ia i latou ia maua le ola tutoatasi faaleatamai, faaleagaga, faaagafesootai, ma faalelagona.

O se faataitaiga musuia o loo maua i le gaosiga ootia o The Miracle Worker, o se tala mafatia mai le talaaga a Helen Keller, o le na aafia i se gasegase a o pepe lea na mafua ai ona tutuli ma tauaso.10 I le la taumafaiga e pei o Santa i le tausiga o le la tama teine, o matua o Helen sa matua popole ma faamalumalu ia te ia, faatasi ai ma taunuuga le lelei o le faaleagaina o le atamai, itu faaleagaga, agafesootai, ma lagona o Helen.

I le isi itu, o Anne Sullivan, le faiaoga tumaoti a Helen, na iloa na maua e Helen le faaloloto tele ma o lea na amata ona fesoasoani ia Helen e fetaiai ma ona faafitauli ma ia sili atu lona faalagolago ia te ia lava. I le faaiuga, o Anne Sullivan, ae le o matua o Helen, na fesoasoani ia Helen e ola e tusa ai ma lona gafatia moni.

Talu ai tatou te alolofa ia tatou fanau, tatou te fia vaʻai o latou manuia. E mafai ona faaosoosoina i tatou e aveese faafitauli uma o loo faʻalavelave i o latou ala. Po o le faaitiitia o le latou le fiafia ma le toilalo, atonu e faaosoosoina i tatou e fai le galuega faigata mo i latou, e pei ona faia e matua o Helen. Ae peitaʻi, a tatou faia lea mea, atonu tatou te le o iloa o loo tatou faalavelave i a tatou fanau ma le atinaʻeina o le maufetuunai lea e manaʻomia ina ia latou malolosi, ma avea ma ni soo tutoʻatasi o Keriso.

Nai lo le ovapuipuia o fanau ma le vave ona tatou laveaiina i latou, e tatau ona tatou mafaufau i le auala a le Faaola. Na te faamalosia i tatou ina ia “tauave a [tatou] avega” (Mosaea 24:15) ma e le masani ona laveai i le vave tatou te mananao i ai (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:1-3).

2. Faafeagai: O Le Faamanuiaga o Mea Faigata

O se tasi o auala a le Tama Faalelagi, o lo tatou matua atoatoa, e siitia ai i tatou ina ia mafai ona fesoasoani ma saunia i tatou mo lo tatou fiafia i le lumanai o le auina lea o i tatou i se lalolagi lea o le a tofotofoina ai ma faamamaina lo tatou malosi, e pei ona molimauina i mau nei:

  • O le a “tofotofoina i tatou, e pei o Aperaamo” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 101: 4).

  • O faigata “o le a tuuina mai ia i [tatou] le poto masani, ma o le a avea mo [tatou] lelei” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:7).

  • “E iai le faafeagai i mea uma” (2 Nifae 2:11), o lea e faataga ai e le Tama Faalelagi i tatou e “tofo i le oona, ina ia [tatou] iloa ai ona faataua le lelei.” (Mose 6:55).

  • Tatou “te le maua e se mau, seia uma le tofotofoina o lo [tatou] faatuatua” (Eteru 12:6).

O le aoao e atiina ae uiga faaKeriso o le faatuatua, onosai, filiga, ma le maufetuunaʻi, faatasi ai ma le tele o isi, e le mafai ona tupu e aunoa ma le faafeagai po o le “ogaumu o puapuaga” (Isaia 48:10). O lea la, o lo tatou Tama o i le Lagi, ua faatagaina ona tatou feagai ma luitau faigata ma faia mea faigata. E faʻapefea ona avea i tatou faapei o lo tatou Faataitaiga Sili pe afai tatou te le feagai ma tofotofoga e talitutusa ma vaega na faia ai Ia?

E masani ona ou taʻu atu i faifeautalai, “I totonu o le misiona o le a e lesitala i vasega maualuga: Maelega 501 ma le Onosai 505, faatasi ai ma le tele o isi. Ua na o lenei mataupu aoaoina alualu i luma o le a e aoao ai e avea ma faifeautalai maoae ma mulimuli ane o tane ma avā mataʻina, tamā ma tina. Afai e i ai sou aso faigata, ia manatua ou mafatiaga e pei ona faia e le au Aposetolo o Peteru ma Ioane, o e na faafalepuipuiina ma fasia ‘[olioli] ona ua tauaogaina i latou e tigaina ona o lona suafa’” (tagai Galuega 5:18, 40–41; tagai foi 1 Peteru 4:13; Kolose 2:8).

O faigata, tauiviga, ma le faʻalautele e fesoasoani ia i tatou e atiina ae ai le maufetuunaʻi-o le tomai e tulai ai, tata ese le pefu mai ia i tatou, ma faaauau pea i le ala sao ma le vaapiapi. O lena auala e masani lava ona tifato ma papa, ma o le a tatou maua uma a tatou vaega o le tautevateva ma faaletonu. O le meaalofa a le Alii o le le muta i avanoa lona lua lea e mafai ai e i tatou ona agai i luma ma le maufetuunaʻi.11

Ata
people hiking

3. O le Agaga Paia ma le Faia o Faaiuga Musuia

Nai lo le mauaina o ni tali faigofie, e manaʻomia e fanau ona ola i le tomai o le faia o filifiliga. E mafai ona tatou tuʻuina atu le taʻitaʻiga ae tatau ona faʻatagaina i latou e mafaufau mo i latou lava ma amata ona faia ni nai faaiuga laiti.

Talu ai ona o le meaalofa o le Agaga Paia o le meaalofa sili lea e mafai ona maua e le tagata faaletino,12 o le mea silisili ma sili ona mafai e matua ona aoaoina se tamaitiiti o le iloaina lea o musumusuga a le Agaga Paia. O le aoaoina o fanau ina ia agavaa mo lenei meaalofa sili ma auala e maua ai faaaliga faaletagata lava ia, o le mea aupito taua lea e mafai ona tatou faia e tausia ai fanau ola tutoatasi faaleagaga.

Tatou te aoaoina se lesona taua mai ia Oliva Kaotui, o le sa ole atu i le tatalo ma e lei mauaina. Na tau atu e le Alii ia te ia:

“Faauta, sa e le malamalama; sa e manatu o le a Ou tuu atu ia te oe lena mea, ae e te lei mafaufau i ai ae na o lou ole mai ai ia te a’u.

Ae peitai, faauta, ou te fai atu ia te oe, e ao ina e sailiili mae’ae’a ai i lou mafaufau; ona e ole mai lea ia te a’u po ua sa’o, afai ua sa’o ou te faia ia mu lou loto i totonu ia te oe; o lea la, o le a e lagona ai ua tonu” (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:7–8).

Ata
mother helping with schoolwork

Pe a o mai tatou fanau ma ole mai mo se fesoasoani i se meaaoga, mo se faataitaiga, tatou te le faia le galuega mo i latou. Tatou te tuuina atu le taitaiga, ma, e pei ona fetalai mai le Alii ia Oliva, ma faapea atu, “O lenei, alu e galue i ai, ma pe a maeʻa, toe foi mai ma o le a ou iloa ai pe na e maua ai le tali saʻo.”

Aoaoina o fanau pe faapefea ona galulue ma manumalo i o latou tofotofoga e fesoasoani e mafaufau mo i latou lava, malamalama i faafitauli, ma iloa musumusuga a le Agaga Paia. E na’o lo latou lava poto masani i le foia o faafitauli e latou te atiae ai lagona masani ma le poto ma tuputupu ae i lo latou gafatia e “suesue i ai” ma maua faaaliga.

O le le aoaoina o a tatou fanau ia ola tutoatasi faaleagaga ma le gafatia e oo mai faatasi ma lenei lapataiga mai ia Peresitene Russell M. Nelson: “I aso a sau, o le a le mafai ona ola ai faaleagaga e aunoa ma le taiala, taitaiga, faamafanafanaga, ma le faatosinaga mafanafana a le Agaga Paia.”13

4. O le Faamamaluina o le Faitalia i le Magaala

Ua ou faalogo ia Peresitene Nelson e faasoa atu le tala i lona afafine e valu tausaga le matua, o le na sau ia te ia i se tasi Aso Sa ma fesili atu pe mafai ona ia alu e tietie taavale faasee ma se aiga i le uarota. Na ia fai mai, “Na ou iloa e le atamai pe a tali ioe pe leai. Na matou susueina le Tusi Paia i le Esoto 31:13: ‘Tou te tausi lava i o’u sapati: aua o le faailoga lea ia te au ma outou, e oo i a outou tupulaga amuli.’ Ona ou fesili atu lea ia te ia pe o le a sona lagona e uiga i le tietie taavale faasee i le Sapati. Sa fai mai o ia, ‘Tama, ou te fia faaali atu i le Tama Faalelagi ou te alofa ia te Ia, o lea ou te le alu ai.’”

Na faaauau le saunoaga a Peresitene Nelson: “Ina ua mavae se augatupulaga ma ua avea nei loʻu afafine ma se tina, sa ou i ai i lona fale ina ua talosagaina e lona atalii laitiiti lana faatagaga ma se talosaga talitutusa. Sa matagofie ma faamalieloto mo au le vaavaai atu ia te ia o susueina le Tusi Paia ma lana tama ma faitau lena lava fuaiupu.”

I le tele o tausaga ua mavae, sa ou faitau ai i se tama na fagua lona atalii i se tasi Aso Sa e sauni mo le lotu. Sa tali mai le atalii, “Ou te le alu i le lotu i le aso nei.” E toatele matua i se taimi e pei o lena o le a faaosoosoina e fai atu, “Oi, ioe e te alu” ona faaopoopo ai lea ma se taufaamatau. O lenei tamā sa atamai tele ma sa ia faapea atu, “Atalii, e te le tau faamalamalamaina pe aisea ia te aʻu, aua e le o laʻu Ekalesia lenei. Ae tatau ona e alu i lalo i ou tulivae ma avatu lau ‘alofaga i lou Tama i le Lagi.”

Ona tuua lea e le tama lona atalii i le magaala ma le Agaga Paia. E mafai e le Agaga Paia ona aveesea le filemu mai a tatou fanau e sili atu nai lo le mea tatou te mafaia pe afai o le a tatou faalagolago i lena meaalofa maoae. “E leai se molimau e sili ona matautia pe leai foi se tasi e sili ona mamana e pei o le mafaufau.”14 I totonu o ni nai minute, na nofo i luga le talavou lea ma sauni mo le lotu. Ana faamalosia e le tama lona atalii e alu i le lotu, semanu na ia totoina ni fatu o le ita ma le fouvale, faatasi ai ma le aafiaga o le gata [cobra effect] o le a i ai.

E i ai le tulaga lamatia i le faamamaluina o le faitalia o a tatou fanau ma tuua ai i latou i le magaala i le auala. Ae pe lei faia ea e lo tatou Tama o i le Lagi lena lava lamatiaga i le muai olaga ma iu ai ina aveesea se vaega lona tolu o Ana fanau agaga? Talu ai ona o le aoaoga faavae o le faitalia e taua tele i le ata o le faaolataga, o le tulaga lamatia e le maalofia, e feteenai ma tetee a Lusifelo.

Afai e mafai ona ou toe teuteuina sina upusii a le Perofeta o Iosefa Samita, o le a ou faamatalaina i lenei auala e faatatau i tamaiti: “Tatou te aoaoina i latou i mataupu faavae saʻo tusa lava pe tatou te fiafia i ai pe leai, o le a latou pulea i latou lava.”15 O le a oʻo mai le aso o le a tuua ai e a tatou fanau le fale. Pau lo tatou faamoemoe o ni matua o le aoao atu ia i latou o mataupu faavae sao e uiga i le ata o le faaolataga ma fesoasoani ia i latou ia iloa musumusuga a le Agaga e taialaina ai i latou i le faaaogaina poto o lo latou faitalia. A leai, atonu latou te le maua le ola tutoatasi faaleagaga ma le maufetuunai e feagai ai ma tofotofoga i le lumanai, ma se avanoa e mafai ai ona leiloloa i latou.

Tatou te matuai lagonaina le loloto ma le faafetai e faavavau mo le faatinoga sili o le maufetuunaʻi i le talafaasolopito o le lalolagi—o le Togiola a Iesu Keriso. E lei taofia le Faaola mai le fetaiai ma Lana tofotofoga sili, e tusa lava pe faigata ma le mautonu.

Ata
young woman praying

O le meaalofa o le Agaga Paia ma le ola tutoatasi faaleagaga e faafaileleina ai le maufetuunaʻi faaleagaga, o se upu tutusa ma le tumau. Ma o i latou o e, “tumau [i le faatuatua] e oo i le iuga … o le a maua le ola e faavavau” (2 Nifae 31:20)

Tau ina ia faamanuia i tatou e le Alii i le avea ai ma matua i lo tatou tiute taua o le tausia o fanau maufetuunai faaleatamai, faaletino, faaleagaga, faaagafesootai, ma faalelagona.

Faamatalaga

  1. O Horst Siebert, o se tagata Siamani e faigaluega i tulaga tau-tamaoaiga, o loʻo lauiloa mo le tuufaatasiga o le fuaitau “aafiaga o le gata [cobra effect],” lea e tupu pe afai o se fofo i se faafitauli e faatupulaia atili ai le faafitauli.

  2. Tagai Connie Matthiessen, “Why Are So Many College Students Returning Home?” Jan. 9, 2019, greatschools.org.

  3. Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. (2003), “resilience,” merriam-webster.com.

  4. Tagai “Master Resilience Training (MRT) in the U.S. Army: PowerPoint & Interview,” Positive Psychology Program, positivepsychologyprogram.com.

  5. Lyle J. Burrup, “O Lesona o le Maufetuuna’i mai le Olaga Faatamaitiiti,” Liahona, Mati, 2013,11.

  6. Tagai Meena Azzollini, “Declining Physical Activity Levels in Children and Teens,” WellBeing, July 10, 2017, wellbeing.com.au.

  7. Tagai Rachel Ehmke, “How Using Social Media Affects Teenagers,” Child Mind Institute, June 6, 2016, childmind.org.

  8. Faataoto mai Aferika.

  9. O Scrooge o se tagata agaleaga i le A Christmas Carola Charles Dickens.

  10. Tagai Helen Keller, The Story of My Life (1902).

  11. Tagai Lynn G. Robbins, “Seia Fitugafulu ni Fitu,” Liahona, Me 2018, 22.

  12. Tagai i Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Wilford Woodruff (2004), 50.

  13. Russell M. Nelson, “Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” Liahona, Me 2018, 95.

  14. O nisi taimi e taua ia Polybius po o Sophocles.

  15. Tagai Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 284.