2020
Faasoaina Atu o le Savali o le Toefuataiga ma le Toetu
Me 2020


Faasoaina Atu o le Savali o le Toefuataiga ma le Toetu

O le Toefuataiga e patino i le lalolagi, ma o lana savali e matuā taua lava i aso nei.

I lenei konafesi aoao atoa ua tatou tautatala ma pepese ma le olioli e uiga i le faataunuuga o le valoaga anamua o le “toe fuatai ai o mea uma lava,”1 e uiga i le aumaia “ina ia na faaopoopoina [ia tasi mea uma] ia Keriso,”2 e uiga i le toefoi mai o le atoatoaga o le talalelei, perisitua, ma le Ekalesia a Iesu Keriso i le lalolagi, lea ua tatou mauaina uma i le ulutala “o le Toefuataiga.”

Ae o le Toefuataiga e le mo na o i tatou o ē o olioli i ai i le asō. O faaaliga o le Uluai Faaaliga sa le mo na o Iosefa Samita lava ia ae o loo ofoina mai o se malamalama ma le upumoni mo soo se tasi o e “leai se poto.”3 O le Tusi a Mamona o le meatotino a tagata soifua. O sauniga o le olataga ma le faaeaga o le perisitua na saunia mo tagata uma, e aofia ai i latou o ē le o toe i ai i le olaga faitino. O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma ona faamanuiaga ua faamoemoe mo i latou uma o ē e mananao i ai. O le meaalofa o le Agaga Paia ua faamoemoe mo tagata uma. O le Toefuataiga e patino i le lalolagi, ma o lana savali e matuā taua lava i aso nei.

“O le mea lea, ua taua tele ai le faailoa atu o nei mea i tagata o le lalolagi, ina ia latou iloa e lē mafai e se tagata ona mau i le afioaga o le Atua, vagana ai ua ala atu i galuega, ma le alofa mutimutivale, ma le alofa tunoa o le Mesia Paia, o lē ua tuuina i lalo lona soifua e tusa ma la le tino, ma toe ave e ala i le mana o le Agaga, ina ia mafai ona ia faataunuuina le toetutu mai o e ua oti, i le avea ai o ia ma lē e muamua toetu mai.”4

Mai le aso na faatumuina ai e le uso o le Perofeta, o Samuelu Samita lana tamai ato i ni kopi lolomi fou o le Tusi a Mamona ma savali atu e faasoa atu le tusitusiga paia fou, ua galulue ai lava le Au Paia e aunoa ma le malolo i le “faailoa atu o nei mea i tagata o le lalolagi.”

I le 1920, i le taimi lena-o Elder Tavita o MaKei o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa ia amatalia ai se malaga taamilo i le tausaga atoa i misiona a le Ekalesia. E oo atu ia Me 1921, ua tu o ia i se tama’i fanuatanu i Fagali’i, i Samoa, i luma o ni tuugamau o tausia lelei o ni tamaiti laiti se toatolu, o le afafine ma atalii e toalua o Thomas ma Sarah Hilton. O nei tamaiti laiti—o le ulumatua e lua—na oti i le taimi o galulue ai Thomas ma Sarah o se ulugalii faifeautalai talavou i le faaiuga o le vaitau o le 1800.

A o le’i tuua e ia Iuta, na folafola atu e Elder MaKei ia Sarah, ua maliu nei lana tane, o le a ia asia tuugamau o lana fanau i Samoa ona e lei toe mafai ona toefoi atu o ia iina. Na tusi atu Elder MaKei ia te ia, “Tuafafine Hilton, o lau fanau iti ia e toatolu, i se filemu e aunoa ma se upu … o loo faaauauina lau galuega faafaifeautalai malualii lea na amataina i le toeitiiti tolusefulu tausaga talu ai.” Ona ia faaopoopo lea o se fuaiupu o sana lava ia fatuga:

O lima agaalofa na tapunia o latou mata ua talioti,

O lima agaalofa na saunia i latou e falelauasi,

Na faamatagofieina o latou tuugamau faatauvaa e tagata ese,

Na faamamaluina e tagata ese, ma na faavauvau ai tagata ese.5

O lenei tala ua na o se tasi o le faitau afe, selau o afe, o loo talanoa i le taimi, oa, ma soifua na ositaulagaina i le 200 tausaga talu ai e faasoa atu le savali o le Toefuataiga. O lo tatou faanaunauga ia oo atu i atunuu uma, ituaiga, gagana, ma tagata e le o faaitiitia i le asō e pei ona molimauina e le silia ma le 68,000 o alii talavou, tamaitai talavou, ma ulugalii o loo auauna atu i le taimi nei i lalo o ni valaauga faafaifeautalai faamisiona; e ala atu i tagata o le Ekalesia o e masani lava ona toe ta’ua le valaaulia a Filipo ia o mai ia inā matamata,6 ma e ala i le faitau miliona o tupe na faaaluina i tausaga taitasi e lagolagoina ai lena taumafaiga i le salafa o le lalolagi.

E ui o a tatou valaaulia e le faamalosia, ae tatou te faamoemoe o le a iloa e tagata lo latou faatauanauina. Ina ia tupu lena mea, ou te talitonu e tolu lava mea e manaomia: muamua, o lou alofa; lua, o lau faataitaiga; ma le tolu, o lou faaaogaina o le Tusi a Mamona.

O a tatou valaaulia e le mafai ona avea ma se mataupu o mea e loto i ai le tagata lava ia; ae, e tatau ona avea ma se faailoaga o le alofa lē faatuaoia.”7 O lenei alofa, ua lauiloa o le alofa mamā, le alofa lē ponā o Keriso, e ā tatou pe a tatou ōle atu ai. Ua valaauliaina i tatou, ua poloaiina foi, ina ia “tatalo atu i le Tamā ma le malosi atoa o le loto, ina ia faatumulia [tatou] i lenei alofa.”8

O se faataitaiga, ou te faasoa atua se aafiaga na faamatala mai e Sister Lanett Ho Ching, o loo auauna atu i le taimi nei ma lona toalua, o Peresitene Francis Ho Ching, o loo pulefaamalumalu i le Misiona a Samoa Apia. Na ta’ua e Sister Ho Ching:

“I tausaga ua mavae, na siitia atu ai lo ma aiga talavou i se tama’i fale i Laie, Hawaii. O le faletaavale o lo matou fale na suia i se tama’i potu mautotogi lea sa nofo ai se tamaloa e igoa ia Ionatana. Na avea Ionatana ma o matou tuaoi i se isi nofoaga. O le lagonaina e pei e le o se mea faafuaveta le tuufaatasia e le Alii o i matou, na tonu ai ia i matou ina ia talanoa saoloto atili e uiga i a matou gaoioiga ma lo matou auai ai i le Ekalesia. Sa fiafia Ionatana i la matou faigauo ma fiafia e faaaluina le taimi ma lo matou aiga. Sa fiafia o ia e a’oa’o e uiga i le talalelei, ae sa le’i naunau e tuuto atu i le Ekalesia.

“Mulimuli ane, sa maua e Ionatana se igoa valaau o ‘Uncle Jonathan’ mai le ma fanau. A o faaauau pea ona tuputupu ae lo matou aiga, na faapena foi le fiafia o Ionatana ia matou mea na fai. O a matou valaaulia i pati i aso malolo, aso fanau, gaoioiga faalea’oga, ma gaoioiga a le Ekalesia ua faalautele atu i afiafi faaleaiga ma papatisoga o le fanau.

“I se tasi aso sa ou mauaina ai se valaau i le telefoni mai ia Ionatana. Sa ia manaomia le fesoasoani. Sa mafatia o ia i le ma’i suka ma sa i ai se manu’a tugā i le vae lea sa manaomia ai ona tipiese. Sa fesoasoani lo matou aiga ma tagata tuaoi o le uarota ia te ia i lena taimi o tofotofoga. Sa matou auauai i le falema’i, ma tuuina atu faamanuiaga faaleperisitua. A o fai togafitiga o Ionatana, faatasi ai ma le fesoasoani a tuafafine o le Aualofa, sa matou faamamaina lona potu mautotogi. Sa fausia e uso o le perisitua se auala e oo i lona faitotoa ma ni uamea e pipii ai i le falelēta’ua. Ina ou toe foi mai Ionatana i le fale, na lofituina o ia i lagona ootia.

“Sa toe amata ona fai lesona a faifeautalai a Ionatana. O le vaiaso a o lumanai le Tausaga Fou, na ia vili mai ai ia te a’u ma fesili mai, ‘O le a lau mea e fai i le Vaeluaga o le Tausaga Fou?’ Sa ou faamanatu atu ia te ia le matou patī faaletausaga. Ae, sa ia tali mai, ‘Ou te manao e te sau i lo’u papatisoga! Ou te manao ia sa’o le amataina o lenei tausaga.’ I le mavae ai o le 20 tausaga o le ‘o mai inā matamata,’ ‘o mai ma fesoasoani,’ ma le ‘o mai ma nofomau,’ ua saunia lenei agaga faapelepele ina ia papatisoina.”

I le 2018, ina ua valaauina i maua e avea ma peresitene ma soa i le misiona, na amata ona faaletonu le soifua maloloina o Ionatana. Na ma aioi atu ia te ia ia faamalosi e faatali mai lo ma toe foi atu. Na ia malosi pe a ma le tausaga, peitai na saunia o ia e le Alii e toe foi atu i le aiga. Na maliu filemu o ia ia Aperila 2019. Na auai le ma fanau teine i le falelauasiga o ‘Uncle Jonathan’ ma usuina le pese lava e tasi na matou usuina i lona papatisoga.”

Ou te faailoa atu se mea manaomia lona lua mo le faasoaina atu ma le manuia o le savali o le Toefuataiga i lenei fesili: o le a le mea o le a tosina ai se tasi i lau valaaulia? Pe lē o oe ea, le faataitaiga o lou olaga? O le toatele ua faalogo ma mauaina le savali o le Toefuataiga na muai tosina atu i mea na latou vaaia i se tagata po o tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso. Atonu o se auala na latou taulimaina ai isi, o upu sa latou tautatala ai pe le’i tautatala ai, o le mausali na latou faaalia i tulaga faigata, pe na o o latou lava foliga.9

Po o le a lava, e le mafai ona tatou o ese mai le mea moni faapea e tatau ona tatou malamalama ma ola i mataupu faavae o le talalelei toefuataiina i le mea sili tatou te mafaia ina ia faatosinaina a tatou valaaulia. O se mea e tele ina faasino i ai i aso nei o le mea moni. Afai e mau le alofa o Keriso i totonu o i tatou, o le a iloa e isi e moni lo tatou alolofa mo i latou. Afai o mumu le Agaga Paia i totonu o i tatou, o le a toe faamumuina le malamalama o Keriso i totonu o i latou.10 O le tagata e i ai oe o le a avatua le mea moni i lau valaaulia ia o mai ma lagona le olioli o le atoatoaga o le talalelei a Iesu Keriso.

O le mea manaomia lona tolu ou te fia ta’ua, o le faaaogaina soo o meafaigaluega o le liua lea ua mamanuina e le Alii mo le tisipenisione mulimuli lenei o le talalelei, o le Tusi a Mamona. O le faamaoniga faaletino lea o le valaauga faaperofeta a Iosefa Samita ma le faamaoniga maumaututu o le paia ma le Toetu o Iesu Keriso. O lona faamatalaina o le fuafuaga o le togiola a lo tatou Tamā Faalelagi e lēmafaatusalia. Pe a e faasoa atua le Tusi a Mamona, ua e faasoa atua le Toefuataiga.

A o talavou Jason Olsen, sa lapataia pea lava pea o ia e tagata o le aiga ma isi e tetee i le avea ma se tagata Kerisiano. Peitai, e toalua ni ana uo lelei, o ni tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ma e masani ona latou talanoa i lotu. O ana uo, o Shea ma Dave, na tali atu ma le faaaloalo i finauga na tuuina atu e isi ia Jason e tetee ai i le faatuatua ia Iesu Keriso. I le faaiuga, na la tuuina atu ia te ia se kopi o le Tusi a Mamona, ma faapea atu, “O le a taliina e lenei tusi au fesili. Faamolemole faitau i ai.” Sa ia taliaina ma le musuā le tusi ma tuu i totonu o lana atofaafafa, lea na nofo ai mo le fia masina. Na te le’i manao e tuu i le fale ne’i vaai i ai lona aiga, ma e na te le’i manao ia lē fiafia Shea ma Dave i le toe faafoi atu i ai. Mulimuli ane, na tonu ia te ia e susunu le tusi.

I se tasi po, ma le afitusi i le tasi lima ma le Tusi a Mamona i le isi, sa sauni o ia e susunu le tusi ae ona faalogoina se leo i lona mafaufau o faapea mai, “Aua ne’i susunuina la’u tusi.” I le te’i, sa ia tu. Ona, manatu lea faapea sa ia mafaufauina le leo, sa ia toe taumafai e tutu le afi. Na toe oo mai le leo i lona mafaufau: “Alu i lou potu ma faitau la’u tusi.” Na tuuese e Jason le afitusi, savali i lona potumoe, susue le Tusi a Mamona, ma amata ona faitau. Sa ia faaauauina i lea aso ma lea aso, e tele lava i le taimi o le vaveao. Ina ua oo Jason i le faaiuga ma tatalo, sa ia faamaumauina, “Sa faatumulia a’u mai le tumutumu o lo’u ulu e oo i o’u alofivae i le Agaga. … Sa ou lagona le faatumulia i le malamalama. … O se aafiaga sili ona fiafia ou te lei lagonaina muamua lava i lo’u olaga.” Sa ia saili e papatiso ma mulimuli ane avea o ia lava ma se faifeautalai.

Masalo e le tau faamatalaina le faapea atu e ui i le alofa moni ma le faamaoni, o le tele o a tatou valaaulia e faasoa atu le savali o le Toefuataiga o le a teenaina. Ae ia manatua lenei mea: e agavaa tagata uma mo sea valaaulia—“ua tutusa tagata uma i le Atua”;11 e fiafia le Alii i taumafaiga uma tatou te faia, e tusa lava pe o le a le taunuuga; o se valaauga ua lē taliaina e lē o se mafuaaga lea e faamuta ai a tatou mafutaga; ma o le leai o se fiafia i le asō e ono liua i le fiafia i se aso o i le lumanai. Po o le a lava, e tumau pea lo tatou alofa i taimi uma.

Aua lava ne’i galo ia i tatou, ua oo mai le Toefuataiga mai faigata matuia ma le ositaulaga. O le mataupu lena mo se isi aso. Ua tatou fiafia i le asō i fua o le Toefuataiga, o se tasi o mana sili ona ofoofogia e toe fusifusia ai i le lalolagi ma i le lagi.12 E pei ona faamatalaina i le tele o tausaga ua mavae e Peresitene Gordon B. Hinckley, “Afai e leai lava se isi mea na maua mai faanoanoaga ma mafatiaga ma tiga o le toefuataiga nai lo le mana o faamauga o le perisitua paia e fusia faatasi ai aiga e faavavau, o le a aoga uma i lona tau.”13

O le folafolaga sili o le Toefuataiga o le togiolaina lea e ala atu ia Iesu Keriso. O le Toetu o Iesu Keriso o le faamaoniga lea, e moni lava, o loo Ia umia le mana e togiola ai tagata uma o ē o le a o mai ia te Ia—togiolaina i latou mai le faanoanoa, faamasinoga lē tonu, le fiafia, agasala, ma le oti foi. O le asō o le Aso Sa o le Laupama; o se vaiaso mai lenei aso o le Eseta lea. Tatou te manatuaina, tatou te manatuaina pea, puapuaga ma le maliu o Keriso e togiola mo a tatou agasala, ma e tatou te faamanatuina lena Aso Sa sili ona matagofie, o le aso o le Alii, lea na Ia toetu ai mai le oti. Ona o le Toetu o Iesu Keriso, ua i ai ai se uiga o le Toefuataiga, ua i ai le uiga i o tatou olaga faitino, ma le mea mulimuli ua i ai se uiga i lo tatou i ai iinei.

Ua ofoina mai e Iosefa Samita, le perofeta sili o le Toefuataiga le molimau malosi mo lo tatou taimi e uiga i le Keriso toetu: “O loo soifua o ia! Aua sa ma vaai ia te ia, i le lima taumatau lava o le Atua.”14 Ou te faaopoopo atu ma le lotomaualalo la’u molimau i le [molimau] a Iosefa ma i [molimau] a le au aposetolo ma perofeta na muamua atu ia te ia faapea aposetolo ma perofeta o e na suitulaga ia te ia, o Iesu o Nasareta o le Mesia folafolaina, o le Alo e Toatasi na Fanaua o le Atua, ma o le Togiola toetu o tagata uma.

“Matou te molimau atu o i latou e su’esu’e ma le agaga tatalo i le sāvali o le Toefuata’iga ma galulue i le faatuatua o le a faamanuiaina e maua ā latou lava molimau e uiga i lona pa’ia ma lona faamoemoega e saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso, ua folafola mai.”15 O le Toetu o Keriso ua mautinoa ai Ana folafolaga. I le suafa o Iesu Keriso, amene.