2020
O le Auala na Fesoasoani ai le Tusi a Mamona ia te Au e ala i le Faaesea o Agafesootai
Tesema 2020


Na’o Tusiga Faatekinolosi

O le Auala na Fesoasoani ai le Tusi a Mamona ia te Au e ala i le Faaesea o Agafesootai

Ua faatele ona ou faitauina le Tusi a Mamona, ae o le taimi nei ua sili atu ona ou iloaina le mana atoatoa e mafai ona aumaia e lenei tusi i o tatou olaga.

Ua faatele ona ou faitauina mataupu o le tusi a Moronae i le Tusi a Mamona, ae o le tausaga lenei sa ou lagona lava se fesootaiga atu ma ia. I le faaiuga, na vavae ese o ia mai tagata uma sa ia alofa i ai. Atonu na ia lagona le tuuatoatasi i ona aso mulimuli. Ae e oo lava i le lotolotoi o le tuuatoatasi, na ia manatua mea sa aoaoina ai o ia e lona tama e uiga i le faia o se galuega (tagai Moronae 9:6). O se taimi a o feagai ai ma se lumanai le mautonu na ia aoteleina ai faamaumauga a tagata sa Iareto ma faaaofia ai savali musuia mo i tatou e uiga i le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama.

Ua musuia au i le lototele o Moronae ona o le tele o tofotofoga na vaaia e le lalolagi i le tausaga lenei, e aofia ai le KOVITI-19. O le toatele o i tatou i le lalolagi sa faamalosia e faanofoesea faaagafesootai i lenei tausaga, o nisi o i tatou sa manaomia ona vavaeese i tatou lava mai tagata e sili ona tatou alolofa i ai. Sa ou faia foi lena filifiliga faigata.

O au o se fomai mo tamaiti, ma ou te galue i laina pito i luma e tuuina atu ni tausiga faanatinati ma se tausiga mo faalavelave faafuasei mo tamaiti i Maranhão, Pasila. I le taimi o lenei faamai pipisi, sa ou faia ai le faaiuga faigata e aloese mai le fesootaiga faaletino ma lou toalua pele, o se afafine e lua tausaga le matua, tina faaletulafono, ma fanau tama (o e o loo nonofo i lou fale), faatasi ai ma isi o’u aiga uma ma uo i isi nofoaga. Ua ou faaesea au lava e aloese mai ai i le ono pepesi atu ai o le faamai.

Sa faigata le faaesea o agafesootai ona sa matua vavalalata le mafutaga a lo matou aiga. O Aso Sa uma lava matou te faapotopoto faatasi ai mo se ‘aiga o le aoauli. Matou te faatasitasi foi o se aiga i le tele o po. Sa oo ina ou iloaina a aunoa ma i latou, ua ou lagona le faanoanoa ma le tuuatoatasi. Ae peitai, sa ou filifili e faaalu le tele o taimi e faitau ai le Tusi a Mamona e valaaulia ai le Agaga i lou olaga. Sa ou aoaoina o le i ai o le Agaga Paia o sa’u soa tumau e fesoasoani ia te au e taulai atu ai i le loto faafetai ma le agalelei, ua faaali mai ai ia te au le ala e auauna atu ai i isi, ma siomia ai au i le alofa o le Faaola i taimi faigata.

O nisi taimi ou te mafaufau ai pe na faapefea ona avea ma lagona mafanafana mo Moronae le faitauina o upu a lona tama, o Mamona, ina ua mavae lona maliu. Sa ou taumafai e faaaoga ana upu ia te au: “Ia faamaoni ia Keriso [lo’u afafine]; … tau ina ia sii ae oe i luga e Keriso” (Moronae 9:25). Ua ou aoaoina o le a Ia faia pea lava! E mafai e le Faaola ona tuuina mai ia i tatou le mana lea e sili atu nai lo faafitauli uma e mafai ona tatou feagai i lenei lalolagi faigata ma fesoasoani ia i tatou ia tumau i le faamoemoe.

E tusa ma le faigata o lenei tausaga, ou te matua faafetai ua faamalosia e lenei aafiaga la’u molimau ia Iesu Keriso ma aoaoina au e tuu lo’u faatuatuaga atoa ia te Ia e pei ona faia e Moronae. A o ou faitauina le tala ia Iesu Keriso i Amerika, na ou iloa ai, a o lei taunuu mai o Ia, o le laueleele o sa Nifae sa faatinoina ni suiga tetele ma le matagofie (tagai i le 3 Nifae 11:1). E moni, a o lei toe afio mai le Faaola, o le a mafai ona tatou savalia o tatou lava suiga, ma saunia ai i tatou lava e toe feiloai ma Ia. Ou te iloa o luitau uma ua tatou aafia ai, ua tatou maua ai le avanoa e fesoasoani ai ia i tatou e saunia e feiloai ia te Ia.

Ou te iloa o Iesu Keriso o lo’u Faaola. O Ia o le malamalama ou te manaomia e taialaina au pe a le mautonu le ala. Ma ou te iloa o le Tusi a Mamona o se molimau lea ia te Ia. O upumoni o loo maua i lena tusi e mafai ona fesoasoani moni ia i tatou e liliu atu ai ia te Ia ma ia maua le malosi ma le lototele ma le faatuatua i taimi o faigata. Ou te iloa o loo i ai mo au.