2023
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Konifelenisi Lahi Fakavaeuataʻu Hono 193
Nōvema 2023


Talitali Lelei Kimoutolu ki he Makasini ko ʻEní

Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Konifelenisi Lahi Fakavaeuataʻu Hono 193

Naʻe ʻikai meʻa ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi hono seá ʻi he konifelenisi lahí, ka naʻe fiefia ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke maʻu ha faleʻi mo ha fakamoʻoni mei heʻenau palōfita taʻu 99 ʻi he fakaʻosinga ʻo e fakataha fakaʻosí ʻo fakafou ʻi ha pōpoaki naʻe tomuʻa hiki kimuʻa.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni naʻe fakatupulaki ʻe he mamahi naʻe toki hoko ʻi he lavea ki hono tuʻá ʻa ʻene “houngaʻia ʻia Sīsū Kalaisi pea mo e meʻaʻofa taʻe-hano-tatau ʻo ʻEne Fakaleleí.” Naʻá ne vahevahe ʻi heʻene fakalotolahiʻi ʻa e kāingalotú ke nau “fakakaukau fakasilesitialé,” ʻa e ngaahi meʻa kuó ne ako fekauʻaki mo e “palani haohaoa” ʻa e Tamai Hēvaní:

  • “Ko e ngaahi meʻa ko ia te ne ngaohi hoʻo moʻui fakamatelié ke lava ʻo hoko ko e lelei tahá, ko e ngaahi meʻa tatau tofu pē ia te ne ngaohi hoʻo moʻuí ke aʻusia hoʻo lelei tahá ʻi he kotoa ʻo ʻitānití!”

  • “ʻE fili ʻe hoʻo ngaahi fili he ʻaho ní ha meʻa ʻe tolu: ko e feituʻu ʻokú ke nofo ai ʻi hono kotoa ʻo e nofo taʻengatá, faʻahinga sino te ke toetuʻu mo iá, pea mo kinautolu te ke nofo mo ia ʻo taʻengatá” (peesi 117).

Naʻe fai ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ha fakamoʻoni ki he hakeakiʻi ʻoku fakatatali mai ki he Kāingalotu faivelengá (vakai, peesi 26). Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ki he fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní naʻe talaʻofa ki he Kāingalotu moʻui tāú (vakai, peesi 92; vakai foki, ʻEletā Sitīvenisoni, peesi 42). Pea naʻe fakamoʻoni mālohi ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati ki he “fatongia nāunauʻia ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene hoko ko e palōfita ʻo e … kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá” (peesi 74).

Naʻe akoʻi ʻe he kau lea ʻi he konifelenisí ko ʻetau ngaahi fili mahuʻinga taha ʻi he māmaní ʻoku fakatefito ia ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo e talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, kau ai ʻa e fono ʻo e vahehongofulú (vakai, Palesiteni Nelson mo ʻEletā Andersen, peesi 117 mo e 32). Naʻa nau akoʻi foki ʻoku tau maʻu ʻa e fiefiá, fakamoʻuí, mo e ʻamanaki leleí ʻi he Fakamoʻuí ʻi heʻetau vilitaki atu ki muʻa ʻi he hala ʻo e fuakavá (vakai, ʻEletā Bednar, Godoy, Choi, mo Cook, peesi 6, 16, 46, mo e 82; Brother Newman, peesi 36; pea mo Sisitā Wright, Freeman, mo Runia, peesi 9, 76, mo e 62) pea “fakahaaʻi ʻetau tukupā ʻi he fuakava ʻo e sākalamēnití kia Sīsū Kalaisi pea kiate kitautolú ʻi hotau ngaahi uiuiʻi faka-Siasí, fakafeohí, fakasōsialé, mo e ngāue tokoní” (ʻEletā Gong, peesi 111).

Naʻe poupouʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e kāingalotú ke nau tali “ʻa e meʻaʻofa ʻo e fakatomalá” (ʻEletā Renlund, peesi 96; vakai foki, Palesiteni Eyring mo ʻEletā Uchdorf, peesi 92 mo e 86). Naʻa nau akoʻi ʻoku fakamaama ʻe hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí hotau “natula faka-ʻOtuá, tukufakaholó, mo e meʻa te tau malavá” (ʻEletā Soares, peesi 70; vakai foki, ʻEletā Phillips, Giraud-Carrier, mo Sabin, peesi 49, 114, mo e 56). Pea naʻa nau fakamanatu ange ki he Kāingalotú “ʻoku tau fiemaʻu ha kau faifekau ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli—ʻo lahi ange ʻi he kau ngāue fakafaifekau lolotongá,” tautautefito ki he mātuʻa mali matuʻotuʻá (ʻEletā Rasband, peesi 52; vakai foki, ʻEletā Parrella, peesi 80).

ʻI hono fanongonongo ha ngaahi palani ke langa ha temipale foʻou ʻe 20, naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻE tokoni hoʻo ngāue tokoni mo e moihū ʻi he temipalé ke ke fakakaukau fakasilesitiale” (peesi 117; vakai foki, ʻEletā Christofferson mo Esplin, peesi 19 mo e 108).