2023
ʻOku Ngāue Fakaetauhi ʻa e Kau ʻAposetoló mo e Kau Palōfitá ki he Kāingalotu ʻi he funga ʻo e Māmaní
Nōvema 2023


“ʻOku Ngāue Fakaetauhi ʻa e Kau ʻAposetoló mo e Kau Palōfitá ki he Kāingalotu ʻi he Funga ʻo e Māmaní” Liahona, Nōvema 2023.

Ongoongo ʻo e Siasí

ʻOku Ngāue Fakaetauhi ʻa e Kau ʻAposetoló mo e Kau Palōfitá ki he Kāingalotu ʻi he funga ʻo e Māmaní

ʻI he ʻAho ʻo e Faʻa Fakamolemole ʻa Māmani ʻi Siulaí, naʻe vahevahe ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha pōpoaki ʻo e fakamolemolé ʻi he mītia fakasōsialé. Naʻá ne pehē, “Ko e fakamolemolé ʻoku ʻikai ko ha ngāue tuʻo taha pē ka ko ha founga hokohoko ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e faʻa kātakí, manavaʻofá, mo e mahinó. ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē ke fakamolemoleʻi ʻa kinautolu kuo nau fakamamahiʻi koé. Te ke lava ʻo maʻu ha mālohi meia Sīsū Kalaisi.”

Naʻe tapou ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ki he kakai lalahi kei talavou ʻi he funga ʻo e māmaní lolotonga ha fakataha lotu ʻi he ʻaho 21 ʻo Meé, ke nau maʻu ha fakakaukau taʻengata ʻi heʻenau foua ʻa e “ngaahi taimi fakamafasia” ʻo e ʻaho ní.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻOakesi, “Neongo pe ko e hā hotau ngaahi faikehekehe ʻi he tūkunga kehekehe ʻo e ngaahi fakatupu ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu kotoa, pea ʻoku ʻi ai ha feituʻu maʻá e taha kotoa ʻi Heʻene palani haohaoa ʻo e fiefiá. “ʻOku tau fakahaaʻi ʻetau ʻofa kiate Iá ʻaki hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻo kau ai e ʻofa ki Heʻene fānaú.”

Naʻe fakalotolahiʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa e Kāingalotu naʻa nau kau atu ki hono fakatapui ʻo e Temipale Saratoga Springs Utah ʻi he ʻaho 13 ʻo ʻAokosí ke tali ʻi he tui mo e ivi ki he fale foʻou ʻo e ʻEikí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻAealingi, “Kuo foaki ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e temipale ko ʻení ko ha fakaʻilonga ʻo e falala ʻa e ʻEikí … te [nau] tali ʻi he tui mo e ivi lahi ange.” “Ko e temipalé ni ʻa e feituʻu te ke lava ʻo toutou fakaʻaongaʻi lahi ange ai ʻa e ngaahi mālohi ʻo e ngaahi fuakava fakatemipalé. ʻOkú Ne ʻafioʻi ho lotó. ʻOkú Ne ʻafioʻi hoʻo loto-holi ke ueʻi koe ʻe he Laumālié pea ke hoko ko ha kakai anga māʻoniʻoni angé—ʻo hangē pē ko e fakaʻau ke fekeʻikeʻi mo faiangahala ange ʻa e māmaní.”

ʻI he talanoa ʻa e kāingalotú mo vahevahe ʻa e pōpoaki ʻo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, naʻe pehē ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻe ongoʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa hono moʻoni ʻo ʻenau ngaahi leá. Naʻá ne pehē, “Ko e meʻa fakaofo taha ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní naʻe hoko ia ʻi he Vaoʻakau Tapú ʻi he 1820.” “Naʻe matangaki ʻa e ngaahi langí.”

ʻI ha lea ʻa Palesiteni Pālati ki he kāingalotu mo e kau faifekau ʻi Tolonitō, ʻOniteliō, ʻi ʻEpelelí, naʻá ne fakamoʻoni ai ki hono uiuiʻi fakapalōfita ʻo Siosefa Sāmitá. “Pau pē ko ha meʻa ia naʻe uhu moʻoni ki hono lotó—mei he tumuʻaki ʻo hono ʻulú ki he ʻaofi ʻo hono vaʻé—ʻi he taimi naʻá ne fanongo ai ki hono ui ʻe heʻetau Tamai Hēvaní hono hingoá, ʻSiosefa, ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!’” [vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17]. Naʻá ne talaange ki he kau faifekaú, “ko ʻetau pōpoakí ia.”

ʻI ʻEpelelí, naʻe ʻaʻahi atu ai ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ki Falanisē, ʻIsipite, mo ʻIsileli. Naʻá ne ʻalu ki ha ngaahi houalotu sākalamēniti ʻi ʻIsipité, lea ki he kau akó ʻi he Senitā ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi Selusalemá, mo ʻaʻahi ki he ngaahi feituʻu toputapú.

Naʻá ne pehē, “Ko ha ongo fakafiefia ʻoku ʻikai lava ke fakamatalaʻi, ʻa hono foaki mai ʻe he ʻEikí ke u hoko ko e taha ʻo ʻEne kau ākongá ʻi he kuonga ko ʻení.” “Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ke tau hoko kotoa ko ha kau ākonga, pea ʻoku fiemaʻu ke tau moʻui fakatatau mo e ngaahi fuakava kuo tau fakahokó.

“Ka ke ʻi heni pea fakamoʻoniʻi ko ha ākonga, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he kau ʻAposetoló ʻi he kuonga muʻá, ko ha meʻa ia ʻokú ne fakamāfanaʻi hoku lotó mo hiki hake au ki ha ngaahi feituʻu ʻoku ʻikai mafakakaukaua. Pea ʻi he ongoʻi loto-fakatōkilalo moʻoni, ʻoku ou ongoʻi ʻoku falala mai ʻa e ʻEikí ke u hoko ko ha fakamoʻoni kiate Ia mo Hono huafá. Ko ha meʻa fakafiefia ke ʻaʻeva ʻi he feituʻu naʻe nofo mo ʻaʻeva ai hotau kaungā ʻAposetoló.”

Naʻe fakatapui ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻa e ʻapi ʻo Siosefa mo ʻEma Sāmita kuo toe fakaleleiʻí ʻi Ketilani, ʻOhaiō, ʻi he ʻaho 26 ʻo ʻAokosí. Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Petinā ki ha falukunga kakai ʻe toko 300 nai, kau ai ʻa e kau taki maʻongoʻonga ʻo e koló mo e kau taki fakalotú: “ʻOku mahulu hake ʻa e falé ni ʻi hano langa pē ʻo ha meʻa fakahisitōlia ʻoku fai ki ai ha tokangaá. Naʻe hoko moʻoni ʻa e falé ni ko ha ʻapi kia Siosefa mo ʻEma Sāmita—ko e feituʻu naʻá na nofo fakataha ai ʻi he vahaʻataimi lōloa taha kimuʻa pea pekia ʻa Siosefá.”

Naʻe lea ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻi he Konifelenisi Fakataʻu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi ʻAokosi. Naʻá ne pehē kuo fokotuʻu mai ʻe he kau mataotao ki he matuʻotuʻa fakaʻatamaí ʻoku hoko ʻa e ngāue fakafaifekaú ko ha founga fakamatuʻotuʻa ki he akó, ʻa ia ko ha teuteuʻanga ia ki ha tuʻunga fakaako māʻolunga ange.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kuki, kuo laka hake ʻi he vahe tolu ʻe ua ʻo e fānau ako BYU kuo nau ngāue fakafaifekau. “Fakatatau mo e semesitaá, ko ha kau ʻosi ngāue fakafaifekau ia ʻe toko 21,000 tupu. Fakakaukau ki he mālohi kuo feʻaveʻaki holo ʻe he kau ako BYU ko ʻení ʻi he funga ʻo e māmaní. Fakakaukau ki he founga ʻoku fakamālohia ai ʻe heʻenau ngaahi aʻusia ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻa e ʻātakai ʻo e akó ʻi he ʻapiako ko ʻení.”

Lolotonga ha ʻaʻahi ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ki Nuʻu Sila mo ʻAositelēlia ʻi Mē, naʻá ne fakaafeʻi ai ʻa e Kāingalotu ʻi Nuʻu Silá ke teuteu ki hono fakatapui ʻo e Temipale ʻOkalaní ʻi he 2024 ʻaki ʻa e hoko ʻo māʻoniʻoni mo anga faka-Kalaisi ange.

Naʻá ne fakaafeʻi kinautolu ke nau fehuʻi pē kiate kinautolu, “Ko e hā te u lava ʻo fai ke u hoko ai ko ha tokotaha māʻoniʻoni ange, ko ha foaki mo ha meʻaʻofa lelei ange ʻoʻoku ki he ʻEikí ʻi he ʻaho ko ia ʻo e fakatapuí?”

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni kia Sīsū Kalaisi lolotonga ha ngāue naʻe vahe ai ia ki ʻĒsia ʻi Sepitema. Naʻá ne pehē, “Kuo fakamoʻoniʻi mai ʻe he ngaahi meʻa kuó u aʻusia ʻi heʻeku hoko ko e ʻAposetolo ʻa e ʻEikí, ko Sīsū ʻa e Kalaisí pea ʻokú Ne tataki ʻEne ngāue ʻi he māmaní ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfitá pea fakafou ʻi Heʻene kau ʻAposetoló.” Naʻe ʻi he ʻĒlia ʻĒsia Tokelaú ʻa ʻEletā ʻEnitaseni ke fakataha mo ngāue fakaetauhi ki he Kāingalotu ʻi Kōlea, Mongikōlia, pea mo Siapani.

ʻI he ʻaho 22 ʻo ʻEpelelí, naʻe feʻiloaki ai ʻa ʻEletā Lōnolo A. Lasipeni mo e tokoni palesiteni ʻo Saute ʻAfiliká, ko Paula Masatile, ko e tokoni ua ʻi he pule ki he palesiteni ʻo Saute ʻAfiliká. ʻOku fakaʻilongaʻi heni ʻa e fuofua taimi naʻe fakataha ai ha taki ʻo e Siasí mo ha ʻōfisa fakapuleʻanga tuʻunga peheni ʻi Saute ʻAfilika.

Naʻe fakakaukau ʻa e ongo takí ki ha niʻihi ʻo e ngaahi founga kuo tokoni ai ʻa e Siasí ke fakamaʻamaʻa ʻa e faingataʻaʻia ʻa e tangatá mo fakaivia ʻa e kakai ʻo Saute ʻAfiliká, ʻa ia kuo aʻu ʻa e mahuʻinga ʻo e tokoní talu mei he 2018 ki he R240 miliona (laka hake ʻi hePaʻanga ʻAmelika ʻe $13 miliona). Kuo kau ʻi he ngaahi tokoní ʻa e tokoni ki he fakatamakí, tokoniʻi ʻa e ngaahi kumi ngāue ʻa e toʻu tupú, ngaahi polokalama fāmá, mo e ngaahi tokoni faleʻi ki he fakamamahi ʻi he tuʻunga fakaetangata mo fakaefefiné.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lasipeni naʻá ne ʻamanaki ʻe fakahaaʻi ʻe he ngaahi ngāue ko ʻení ʻoku ʻi heni ʻa e Siasí “ki ha taimi lōloa. ʻOku tau fai ʻeni ke muimui ki he ongo fekau lalahi ʻa e ʻEikí: ke ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻofa ki hotau kāingá.”

Lolotonga ha ʻaʻahi ʻa ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni ʻi Sepitema ki ʻAisileni, Sikotilani mo ʻIngilani, naʻá ne fakamamafaʻi ʻa e fiemaʻu ki he Kāingalotú ke “loto-taha pē mo fakakaukau taha” (Mōsese 7:18) ʻo “fakatefito ʻetau moʻuí ʻia Sīsū Kalaisi,” ʻo fai ʻa e meʻa kotoa te tau lavá ke muimui kiate Ia. Naʻe ʻaʻahi atu ʻa ʻEletā Sitīvenisoni mo hono uaifi ko Lisá ki Leikisaki ʻi ʻAisileni ʻi he ʻaho 7 ʻo Sepitemá kimuʻa peá ne ʻalu ki ʻEtinipua, Sikotilani mo Nofemitoni ʻi ʻIngilani ʻi he ʻaho 9–10 ʻo Sepitemá.

Naʻe fai ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ha malanga loloto ʻi ha fakataha lotu ʻi he Senitā Meliotí ʻi ha Uike Ako ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí ʻi he ʻaho 22 ʻo ʻAokosí, ki he founga ʻoku fengāueʻaki fakataha ai ʻa e vakaí, fakaʻuhingaʻí, mo e tuí ke fakafaingofuaʻi ʻa e fakahaá. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Lenilani ʻo pehē, ʻoku taʻefalalaʻanga ʻa hono fai tokotaha ʻo e vakaí, fakaʻuhingaʻí, mo e tuí. Kuo pau ke ngāue fakataha ʻa e meʻa ʻe tolu ko ʻení.

“He ʻikai hanga ʻe he tui ʻtaʻe ʻi ai ʻa e ngaahi ngāué’ [Semisi 2:20] ʻo fakalahi ia. ʻE toki tupulaki pē ʻa e tuí ʻi he vakaí mo e fakaʻuhingaʻí, fakataha mo ha ngāue fakalaumālie kehe. ʻIkai ngata aí, ʻoku faʻa fiemaʻu ke tomuʻa hoko ʻa e vakaí, fakaʻuhingaʻí mo e tuí ʻo ʻikai ki hono maʻu pē ʻa e fakahā fakatāutahá ka ke mahino kiate kitautolu ʻa e fakahā ko iá.”

ʻI he ʻaho 15 ʻo Suné, naʻe feʻiloaki ai ʻa ʻEletā Kēleti W. Kongo mo ʻEiki Sieki ʻOsimani Nuhu Saluputu, ko e Pule Fakafonua ʻImamí mo e Taki Lahi ʻo e Lepupelika ʻo Kaná. Naʻe fakahoko ʻa e fakatahá ʻi he ʻapi nofoʻanga ʻo e Taki Lahi ʻi ʻAkalaá.

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Kongo ʻa e founga ʻoku fakamahuʻingaʻi ai ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa ʻetau ʻuluaki mātuʻa ko ʻĀtama mo ʻIví, ʻo hangē ko e kau Mosilemí: “ʻOku mau tui foki ʻoku tau haʻu mei he mātuʻa tatau pea ʻoku totonu ke tau nofo melino ko ha fāmili pē ʻe taha.” Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kongo ʻoku tataki kitautolu ʻe ha palōfita ʻa e ʻOtuá, Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻa ia ʻoku faitatau ʻene ngaahi akonakí mo e ngaahi akonaki ʻa e kau ʻImamí. “ʻOku akoʻi kimautolu ʻe homau palōfitá ke tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne akoʻi mai ʻoku totonu ke mau hoko kotoa ko ha kau faʻa fakalelei, ʻokú ne akoʻi ʻoku totonu ke mau tokoniʻi homau toʻu tupú ke nau ako mo ako ke nau lavameʻa ʻi he moʻuí, pea ʻokú ne akoʻi kimautolu ke fakaivia ʻa e houʻeiki fafiné mo hotau toʻu tangata kei tupu haké. Ko e ngaahi meʻa kotoa ʻeni kuó u fanongo ai meiate koe ʻi he ʻahó ni.”

Naʻe fai ʻe ʻEletā ʻŪlise Soālesi ha fononga ʻaho ʻe 10 ki Silei, ʻUlukuai, mo ʻĀsenitina ʻi Sune. Naʻe kau ʻi hono taimi ʻi ʻĀsenitiná ha lea ʻi ha konifelenisi ʻa e ngaahi tui faka-lotú, ko ha ʻinitaviu mo ha faiongoongo ʻiloa ʻi ʻĀsenitina, pea ngāue fakaetauhi ki he kāingalotu ʻo e Siasí.

Naʻe talaange ʻe ʻEletā Soālesi kiate kinautolu naʻe fakataha mai ki he Fale Alea ʻo e Ngaahi Tui Fakalotú mo e Fetalanoaʻaki Fakafonuá ʻi Puenosi ʻAealesí, “ʻOku kamata ʻa e melinó ʻaki hono fakaʻapaʻapaʻi ʻa e makehe ʻa e tokotaha takitaha.” “ʻE lava ke kehekehe ʻa e fakakaukau ʻo e ngeia ʻo e tangatá mei he anga fakafonua takitaha, ka ʻoku hoko maʻu pē ia ʻi ha māmani ʻoku taʻepau mo feliliuaki. ʻOku fakaleleiʻi ʻe he totonu ʻa e tangatá ʻa e ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e monuú, koloaʻiá, mo e faingamālié. Pea kuo pau ke fakaʻaongaʻi fakaemāmani lahi ʻa e ngaahi totonu ko iá.”