Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
ʻOkatopa: Ko e Lotú ko ha Fetuʻutaki ʻApasia ia ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá pea mo Au


ʻOkatopa

Ko e Lotú ko ha Fetuʻutaki ʻApasia ia ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá pea mo Au

“Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē, pea ʻoku ʻikai valokiʻi; pea ʻe foaki ia kiate ia. (Semisi 1:5).

Fakalahiʻaki e ngaahi fakakaukau ʻoku ʻoatú ʻa hoʻo ngaahi fakakaukau pē ʻaʻaú. Palani ʻa e ngaahi founga ke ʻiloʻi ai ʻa e tokāteliné ʻe he fānaú pea tokoni ke mahino ia pea nau moʻuiʻaki foki. Fehuʻi pē kiate koe, “Ko e hā ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he fānaú ke nau ako aí, pea ʻe anga fēfē ʻeku lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi ʻa e Laumālié?”

Uike 1: ʻOku ou lava ʻo lotu ki he Tamai Hēvaní.

Fakamahinoʻi ʻa e tokāteliné: Kole ki ha mātuʻa pea mo haʻana kiʻi leka ke na tuʻu ʻi muʻa ʻi he fānaú. Fakaafeʻi e kiʻi tamasiʻí pe kiʻi taʻahiné ke ne fai ha fehuʻi ki heʻene mātuʻá, pea tuku ki he mātuʻá ke fai ha tali. Hili iá pea kole ange ki he mātuʻá ke mavahe atu pea tāpuniʻi ʻa e matapaá. Fehuʻi ki he fānaú pe ʻoku anga fēfē haʻanau fetuʻutaki mo ʻenau mātuʻá ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke nau fakataha aí (hangē ko ʻení, fai ha kiʻi tohi, pe talanoa ʻi he telefoní). Fakamatalaʻi ange ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamaí pea ko ʻEne fānaú kitautolu; koeʻuhí ʻoku ʻikai ke tau ʻi Hono ʻaó, kuó Ne ʻomai ha hala ke tau fakataufolofola ange ai kiate Ia. Fehuʻi ki he fānaú pē ʻoku nau ʻiloʻi e founga ʻoku tau talanoa ai ki he ʻOtuá. ʻAi ke angimui atu e fānaú, “ ʻOku lava ke u lotu ki he Tamai Hēvaní”.

Poupouʻi e maʻu ʻa e mahinó: Hivaʻi ʻa e “I Pray in Faith” (THF, 14). ʻAi ha tatau ʻo e kiʻi tohi ʻi he peesi 19 ʻo e tohi lēsoni ʻa e nesilií, Vakai Ki Hoʻomou Fānau Īkí, maʻá e fānaú takitaha. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau valivali ʻa e ngaahi fakatātaá. (ʻE lava ʻe he fānau lalahi angé ʻo tohi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau houngaʻia aí pea mo ha ngaahi meʻa te nau kole ki he Tamai Hēvaní. Hili leva iá peá ke fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e kotoa ʻo e houalotu Palaimelí.) Tuku ki he fānaú ke nau toe hivaʻi ʻa e foʻi hivá lolotonga hono toe vakaiʻi ʻo e ngaahi tohi taá.

ʻĪmisi
A woman leading music in Primary. A boy in a wheelchair is sitting in the foreground.

Palani ha ngaahi ʻekitivitī te ne fakakau mai ai ʻa e fānaú ʻi ha ngaahi founga kehekehe te ne mahino lelei ange ai mo nau moʻui ʻaki. Hangē ko ʻení, ʻi he ʻekitivitī ko ʻení ʻoku sio ʻa e fānaú, hiva, tā valivali, tohitohi, fakafanongo pea nau vahevahe.

ʻĪmisi
2016 Outline for Sharing Time/Children's Sacrament Meeting Program

ʻOku maʻu atu ʻa e Flip book ʻi he sharingtime.lds.org

ʻOku ou lava ke lotu ki he Tamai Hēvaní

ʻOku ou kamata ʻaki ʻa e, “Ko ʻemau Tamai Hēvaní.”

ʻOku ou fakamalō kiate Ia koeʻuhí ko e ngaahi tāpuakí.

ʻOku ou kole kiate Ia ha ngaahi tāpuaki.

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Uike 2: ʻOku akoʻi mai ʻe he ngaahi folofolá ʻa e founga pea mo e taimi ke fai ai ʻa e lotú.

Fakamahinoʻi ʻa e tokāteliné: Tokoniʻi ʻa e fānaú ke lau ange maʻuloto ʻa e sētesi ko ʻení mei he ʻAlamā 13:28: “Fakavaivaiʻi kimoutolu ki he ʻEiki, pea ui ki hono huafa toputapu, pea leʻo mo lotu taʻetuku.” Aleaʻi ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he potufolofolá fekauʻaki mo e founga pea mo e taimi ʻoku totonu ke tau lotu aí.

Poupouʻi ke maʻu ʻa e mahinó: Tokoni ki he fānaú ke mahino kiate kinautolu ʻe lava ke tau lotu fakalongolongo pe ʻi hotau ngaahi lotó ki he Tamai Hēvaní ʻi ha faʻahinga taimi pē, mo ha faʻahinga feituʻu pē pea ʻoku totonu ke tau fakamālō kiate Ia koeʻuhi ko hotau ngaahi tāpuakí pea kole ha tokoni meiate Ia. Hiki ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻi he palakipoé: 3 Nīfai 18:19; 3 Nīfai 19:6–8; 3 Nīfai 18:15. Toe tohiʻi foki mo e foʻi lea fēfē mo e ʻanefē ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke kumi hake ʻa e potufolofola takitaha pea aleaʻi pē ko e hā ʻokú ne akoʻi mai kiate kitautolu ʻo fekauʻaki mo e founga pe taimi ʻoku totonu ke tau lotu aí. Talanoa ange fekauʻaki mo hono akoʻi ʻe ʻAlamā mo ʻAmuleki e kau Sōlamí ʻa e founga ke nau lotu aí (vakai ʻAlamā 31; 34:17–27; vakai foki ki he Palaimeli 4, lēsoni 21). ʻE lava pe ke kole ki ha niʻihi ʻo e fānaú ke nau fakatātaaʻi ʻa e foʻi talanoá lolotonga hoʻo talanoaʻi iá.

Poupouʻi ke nau moʻui ʻaki: Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e fānaú ke nau vahevahe ʻenau ongó ʻi he taimi ʻoku nau lotu aí. Kole ki he fānaú ke nau fokotuʻu atu ha ngaahi hiva ʻa e Palaimelí ʻokú ne akoʻi mai ʻa e lotú. Hivaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi foʻi hivá, pea fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau fokotuʻu atu ha fakatātaaʻi faingofua ke ne fetongi ha foʻi lea ʻe taha pe ua ʻi he hiva takitaha. Hangē ko ʻení, fetongi ʻenau hiva ʻaki ʻa e ngaahi lea ko e “lotú” pe “fai ʻo ha lotu”, ʻaki ʻenau peluki honau nimá (kūnima).

Uike 3 mo e 4: ʻOku fanongo mo tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku ngaahi lotú.

Fakamahinoʻi ʻa e tokāteliné: Tuku ki he fānaú ke nau sio ki he 3 Nīfai 14:7 mo e Sēmisi 1:5. Fakaafeʻi kinautolu ke vakai ki he ngaahi meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he potufolofolá ʻo fekauʻaki mo e lotú. Lau fakataha leʻo lahi ʻa e potufolofola, pea tuku ki he fānaú ke nau vahevahe ʻa e meʻa kuo nau akó. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau lea fakataha mo koe “ ʻOku fanongo mo tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku ngaahi lotú”.

Poupouʻi e maʻu ʻa e mahinó pea mo e moʻui ʻakí: Vahevahe ʻa e fānaú ki ha ngaahi kulupu, pea tuku ke nau fetongitongi ʻi he ʻaʻahi ki he ngaahi tuʻuʻanga ko ʻení (vakai, IUMF, 219). ʻI he tuʻuʻanga takitaha, ʻai ha faiako ke ne fakamatalaʻi ha founga ʻe taha ʻoku tali mai ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotú pea tuku ki he fānaú ke nau vahevahe mai ʻa e founga kuo tali mai ai ʻenau ngaahi lotú. ʻE lava pē ke ke palani ke ʻi ai ha tuʻuʻanga ʻe ua ʻi he uike ʻe taha pea tuʻuʻanga ʻe ua ki he uike hoko maí.

  • Tuʻuʻanga 1: Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tali mai ʻa e ngaahi lotú ʻi heʻetau ngaahi fakakaukaú ʻoku lava ke haʻu ki hotau ʻatamaí mo hotau lotó (vakai, T&F 8:2). Vahevahe ha meʻa ne ke aʻusia ʻi he taimi ne hoko ai ʻeni ʻi hoʻo moʻuí, pe talaange ʻa e talanoa ʻo ʻĪnosí (vakai, ʻInosi 1:4–5, 10; toe vakai foki ki he Vakai Ki Hoʻomou Fānaú Īkí, 17).

  • Tuʻuʻanga 2: ʻOku lava ke ngāue ʻaki ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e niʻihi kehé ke tali ʻa e ngaahi lotú. Vahevahe ha meʻa naʻá ke aʻusia ne tali ai ʻe ha taha kehe hoʻo ngaahi lotú, pe fakamatalaʻi ʻa e talanoa ʻo Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi hono tali e lotu ʻa Peni mo ʻEmelī Falemei (vakai, Conference Report, Oct. 2003, 63; pe Ensign, Nov. 2003, 58–59).

  • Tuʻuʻanga 3: Ko e ngaahi tali ki he lotú ʻoku maʻu ia mei he ngaahi lea ʻa Kalaisí, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he ngaahi folofolá (vakai, 2 Nīfai 32:3). Vahevahe ha meʻa ne ke aʻusia ʻi he taimi kuo tali mai ai haʻo lotu ʻi hoʻo lau e folofolá.

  • Tuʻuʻanga 4: ʻE lava ke maʻu ʻa e ngaahi tali ki hoʻo lotú mei he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní (vakai, T&F 1:38). Fakaʻaliʻali ki he fānaú ha lea ʻi he Liahoná pe ko e Friend, pea talaange kiate kinautolu te nau lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá ʻi he ngaahi makasini ʻa e Siasí. Vahevahe ange ha meʻa ne hoko kiate koe ʻi hano tali mai hoʻo lotú ʻi haʻo fakafanongo ki he konifelenisi lahí pe ko e lau ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní.

ʻĪmisi
Primary children gathered in groups in a large room. They are each being taught by a different teacher.

Ko e ngaahi tuʻuʻangá ko e ngaahi feituʻu ia ʻoku ʻi ai ha fanga kiʻi kulupu iiki ʻo e fānaú ʻoku nau kau ki he founga kehekehe ʻo e ako ʻo ha ngaahi meʻa (vakai, IUMF, 219). ʻI he ngaahi houalotu Palaimeli lalahí, ʻe lava pē ke faingofua ʻa e ngaahi tuʻuʻangá ki he kau faiako ke nau ʻalu takai holo ʻi he fanga kiʻi kulupu ʻa e fānaú.