Sau, Mulimuli Mai ia te A’u 2024
26 Fepuari–3 Mati: “O Lona Igoa o le a Ta’ua … O Le Aloalii o le Filemu.” 2 Nifae 11–19


“26 Fepuari–3 Mati: ‘O Lona Igoa o le a Ta’ua … O Le Aloalii o le Filemu.’ 2 Nifae 11–19,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u —Mo Aiga ma le Ekalesia: Tusi a Mamona 2024 (2024)

“26 Fepuari–3 Mati. 2 Nifae 11–19” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: 2024 (2024)

Ata
O Isaia o loo tusitusi i luga o tusi taai

26 Fepuari–3 Mati: “O Lona Igoa o le a Ta’ua … O Le Aloalii o le Filemu”

2 Nifae 11–19

O togitogiga i luga o papatusi uamea e le faigofie, ma sa utiuti le avanoa i luga o papatusi laiti a Nifae. Aisea la na faia ai e Nifae le taumafaiga o le kopiina o le tele o tusitusiga a le perofeta o Isaia i lana talafaamaumau? Sa ia faia ona sa manao o ia ia tatou talitonu ia Iesu Keriso. “E fiafia lo’u agaga,” na ia tusia ai, “i le faamaonia atu i o’u tagata le moni o le afio mai o Keriso” (2 Nifae 11:4). Na vaai Nifae i le mea o le a tupu i lona nuu i tupulaga i le lumanai. Na ia vaaia, e ui lava i o latou faamanuiaga maoae, o le a avea i latou ma tagata faamaualuluga, fefinauai, ma faalelalolagi (tagai 1 Nifae 12; 15:4–6). Sa ia vaaia foi faafitauli faapena i o tatou aso (tagai 1 Nifae 14). Na lapatai mai tusitusiga a Isaia e faasaga i ia ituaiga amioleaga. Ae sa tuuina atu ai foi se faamoemoe mo se lumanai mamalu—o se mutaaga o le amioleaga, o se faapotopotoina o e faamaoni, ma le “malamalama tele” mo i latou o e na “savavali i le pouliuli” (2 Nifae 19:2). O nei mea uma o le a tupu ona “[sa] fanau mai mo i tatou se tama” o lē e mafai ona faamutaina finauga uma—“O Le Aloalii o le Filemu” (2 Nifae 19:6).

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Lotu

E mafai faapefea ona ou malamalama lelei i aoaoga a Isaia?

Sa faailoa mai e Nifae e faapea e “lē manino ia te outou upu a Isaia” (2 Nifae 25:4). Ae sa ia tuuina mai foi ni fautuaga e fesoasoani ai ia i tatou ia maua le uiga o tusitusiga a Isaia:

  • Faatatauina ana upu” ia te oe lava (2 Nifae 11:2). O le tele o aoaoga a Isaia e tele faauigaga ma faaaogaaga. Mo se faataitaiga, pe a e faitau e uiga i nofoaga e nonofo ai i le 2 Nifae 14:5–6, mafaufau pe faapefea ona faatatau nei fuaiupu i lou aiga. Fesili ia te oe lava, “O le a se mea o finagalo le Tama Faalelagi ou te aoaoina?”

  • Vaavaai mo ni faatusa o Iesu Keriso (tagai 2 Nifae 11:4). O le tele o aoaoga a Isaia e uiga i le Faaola e tuuina mai e ala i faatusa. Mo se faataitaiga, o faapefea ona faatusa le Faaola i le 2 Nifae 19:2? O le a se mea ua aoao mai e lenei faatusa ia te oe e uiga ia te Ia?

  • “Saili ina ia “tumu i le agaga o valoaga” (2 Nifae 25:4). A o e suesue, tatalo mo le taitaiga faaleagaga. Atonu e te le malamalama i mea uma i le taimi muamua, ae e mafai e le Agaga ona fesoasoani ia te oe e aoao mea e manaomia ona e iloa.

Atonu foi e te iloa e aoga le faasino atu i fesoasoaniga mo suesuega i tusitusiga paia, e aofia ai vaefaamatalaga, faaulutala o mataupu, ma O le Taiala i Tusitusiga Paia. O tusi lesona a le inisitituti o le Tusi a Mamona ma le Feagaiga Tuai o loo i ai faamatalaga faaopoopo e mafai ona fesoasoani ia te oe e aoao ai e uiga i le talaaga faasolopito o aoaoga a Isaia.

2 Nifae 11–19

Sa molimau mai Isaia e uiga ia Iesu Keriso.

Ona sa faaaoga e Isaia le gagana faafaatusa, e mafai ai lava ona faigofie ona le amanaiaina lana molimau mamana ia Iesu Keriso. Vaavaai mo le Faaola i le 2 Nifae 13:13; 14:4–6; 15:1–7; 16:1–7; 17:14; 18:14–15; 22:2. O a ni mea ua aoao mai e nei fuaiupu ia te oe e uiga ia te Ia?

O le valoaga o i le 2 Nifae 19:6 o loo lisi mai ai le tele o faalagiga o Iesu Keriso. Na faapefea ona Ia faataunuuina nei matafaioi i lou olaga?

Tagai foi Ulisses Soares, “O Iesu Keriso: O Le Tausisoifua o o Tatou Agaga,” Liahona, Me 2021, 82–84.

2 Nifae 12–13; 15

O le a faalotomaualaloina e faamaualuluga ma faalelalolagi.

Na muai iloa e Nifae o le faamaualuga o le a mafua ai le pauu o lona nuu (tagai 1 Nifae 12:19). O le mea lea e le o se mea e ofo ai le faasoa mai e Nifae i lona nuu o lapataiga faifai pea a Isaia e faasaga i le faamaualuga. I mataupu 12 ma le13, vaavaai mo upu sa faaaoga e Isaia e faamatala ai le faamaualuga, e pei o le vaai maualuga ma le faasiasia. I le 2 Nifae 15:1–24, vaavaai mo gagana faafaatusa ua faamatala ai taunuuga o le faamaualuga. Ona mafai lea ona e taumafai e aotele mea na e faitauina i au lava upu. Mafaufau pe o le a faapefea ona e filifili ia lotomaualalo.

Tagai foi “Mataupu 18: Ia Faaeteete i le FaamaualugaAoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ezra Taft Benson (2014), 229–40.

Ata
aikona o le seminare

2 Nifae 12:2–3

O le malumalu o le maota o le Alii.

Na ta’ua e Isaia le malumalu o “le mauga o le fale o le Alii” (2 Nifae 12:2). Aisea ua avea ai se mauga ma faatusa lelei mo le malumalu?

E faapefea ona e faamatalaina i se tasi le mafuaaga tatou te manaomia ai malumalu? E mafai ona e maua ni tali talafeagai i le 2 Nifae 12:2–3 ma le savali a Peresitene Russell M. Nelson “O Le Malumalu ma Lou Faavae Faaleagaga” (Liahona, Nov. 2021, 93–96). E faavae i mea na e faitauina, o le a le mea e finagalo le Alii e te aoaoina ma maua i Lona maota paia? O a ni aafiaga na e maua ai iina?

E mafai ona e maua fesili o le faatalanoaga o le pepa faataga o le malumalu i itulau 36–37 o le Mo Le Malosi o le Autalavou: O Se Taiala mo le Faia o Filifiliga. Mafaufau e faitau ia fesili taitasi ma fesili ifo ia te oe lava, o le a se mea o aoao mai e lenei fesili ia te au e uiga i ala o le Alii? E faapefea ona fesoasoani ia te au e “savali i ona ala”?

Tagai foi i Autu o le Talalelei, “Malumalu,” Potutusi o le Talalelei; “I Luga o Mauga,” Viiga, nu 4.

2 Nifae 12–19

O le a laveaiina e Iesu Keriso Ona tagata.

E ui i le amioleaga sa ia matauina, sa vaai Isaia i le faamoemoe mo le lumanai. Mafaufau e suesue fuaitau taitasi nei. Tusi se upumoni se tasi pe sili atu o loo aoao mai e fuaitau taitasi e uiga i o tatou aso: 2 Nifae 12:1–5; 14:2–6; 15:20–26; 19:2–8. Aisea e te lagona ai o nei fuaitau e taua mo i tatou ia malamalama i ai?

Mo nisi manatu, tagai i lomiga o lenei masina o mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .

Tagai mo ni mamanu. I tusitusiga paia e mafai ona tatou maua ai mamanu o loo faaali mai ai ia te i tatou le ala e galue ai le Alii. I le 2 Nifae 11–19, e mafai ona e vaavaai mo mamanu e faaalia ai le ala e lapatai mai ai le Alii i le agasala ma faamagalo tagata o e salamo.

Manatu mo le Aoaoina o Tamaiti

2 Nifae 12:2–3

O le malumalu o le maota o le Alii.

  • Sa faamatalaina e Isaia le malumalu o “le mauga o le fale o le Alii.” Atonu e fiafia lau fanau e faafoliga o loo feaei i se mauga a o e faitauina le 2 Nifae 12:2–3. Fesoasoani ia i latou e sue fasifuaitau i nei fuaiupu o loo faamatala ai le mafuaaga ua i ai o tatou malumalu.

  • Ina ia faapupula le fasifuaitau “o le a tatou savavali i ona ala” mai le 2 Nifae 12:3, e mafai ona e faia se ala i luga o le fola, e tau atu i se ata o se malumalu. A o savavali lau fanau i luga o le ala, e mafai ona latou ta’u mai ni mea e mafai ona latou faia e savavali ai i ala o le Alii.

  • Atonu e mafai e lau fanau ona tusi se ata o i latou lava o loo o atu i le malumalu. E mafai foi ona latou usu pe faalogologo i se pese e faatatau i le malumalu, e pei o le “Ou Te Fia Vaai i le Malumalu” (Tusipese a Tamaiti,, 99). Fesoasoani ia i latou e saili fuaitau i le pese e aoao ai pe o le a le malumalu ma mea tatou te faia iina.

2 Nifae 11:4–7; 17:14; 19:6

O Iesu Keriso o lo’u Faaola.

  • E tele suafa mo Iesu Keriso i le 2 Nifae 11:4–7; 17:14; 19:6. Fesoasoani i lau fanau e sue i latou ma talanoa e uiga i o latou uiga. Mo se faataitaiga, o le “Keriso” o lona uiga “o le ua faauuina” ma le “Emanuelu” o lona uiga “ua faatasi le Atua ma i tatou.” O a ni mea o loo aoao mai e nei igoa ia i tatou e uiga ia Iesu?

  • Faaali ni vaega o le vitio “The Christ Child” (Gospel Library) e faaalia ai tagata eseese o loo vaai ia Iesu mo le uluai taimi. Taofi le vitio i le taimi o nei ata, ma fesili atu i lau fanau po o a ni lagona o nei tagata. O le a se mea o le a tatou lagonaina pe ana tatou i ai iina? O a ni o tatou lagona pe a tatou toe vaai ia te Ia?

2 Nifae 15:20

E taumafai Satani e faafememeai au e uiga i le lelei ma le leaga.

  • Faaali atu i lau fanau se mea oona, pei o se fasi tipolo, i totonu o se pepa lole. Faitau faatasi le 2 Nifae 15:20. E faapefea ona taumafai Satani e fai mea leaga ia foliga lelei? E mafai foi ona e faaali atu le 90 sekone muamua o le vitio “You Will Be Freed” (Gospel Library). Aisea e faalafi ai e le faifaiva lana mailei? Aisea e faalafi ai e Satani le agasala? E faapefea ona fesoasoani Iesu Keriso ia i tatou ia aloese mai le faaseseina e Satani?

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

Ata
Malumalu o Panama Aai o Panama

Malumalu o Panama Aai o Panama. “… faatuina le mauga o le fale o le Alii i le tumutumu o atu mauga, … ma o le a gasolo ane i ai atunuu uma” (2 Nifae 12:2).