Sau, Mulimuli Mai ia te A’u 2024
25–31 Mati: “O Le a Toe Tu Mai o Ia … ma le Faamalologa i Ona Apaau.” Eseta


“25–31 Mati: ‘O Le a Toe Tu Mai o Ia … ma le Faamalologa i Ona Apaau.’ Eseta,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: Tusi a Mamona 2024 (2023)

“25–31 Mati. Eseta,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: 2024 (2023)

Ata
Keriso toetu ma Ona Aposetolo

Keriso ma le Au Aposetolo, saunia e Del Parson

25–31 Mati: “O Le a Toe Tu Mai o Ia … ma le Faamalologa i Ona Apaau”

Eseta

Sa lototetele Aposetolo anamua i a latou molimau e uiga ia Iesu Keriso ma Lona Toetu (tagai Galuega 4:33). E faitau miliona tagata ua talitonu ia Iesu Keriso ma ua taumafai e mulimuli ia te Ia ona o a latou upu o loo tusia i le Tusi Paia. Ae atonu o taumanatunatu nisi: afai o Iesu Keriso o le Faaola o le lalolagi uma, aisea la na faatuaoia ai Ana molimau i na o ni tagata toalaiti i se itulagi laitiiti se tasi?

O le Tusi a Mamona ua tu atu o se molimau maoae faaopoopo, ma faatalitonuina o Iesu Keriso o le Faaola o le lalolagi, “ua faaali mai o ia lava i atunuu uma” (itulau autu o le Tusi a Mamona) ma o loo ofoina atu le olataga ia i latou uma o e o mai ia te Ia. E le gata i lea, o lea molimau lona lua o loo faamanino mai ai foi le uiga o le faaolataga. O le pogai lea na galulue ai Nifae, Iakopo, Mamona, ma perofeta uma “ma le filiga e togitogi nei upu i luga o papatusi”—ina ia ta’utino atu ai i tupulaga o le lumanai e faapea o i latou foi “sa (matou) iloa e uiga ia Keriso, ma … sa i ai se faamoemoe mo lona mamalu” (Iakopo 4:3–4). O lenei vaitau o le Eseta, manatunatu i molimau i le Tusi a Mamona e faapea o le mana o le Faaola e lautele ma e patino foi—e togiolaina ai le lalolagi uma ma togiolaina ai foi oe.

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Lotu

Ata
aikona o le seminare
Ona o Iesu Keriso, o le a ou toetu ai.

O se tu masani i le Eseta le mafaufau loloto i le Toetu o Iesu Keriso, ae o le a tonu lava le uiga o le toetu mai? O a malamalamaaga ua ofo mai e le Tusi a Mamona e uiga i le toetu? Atonu i lenei vaitau o le Eseta, e mafai ona e faia se lisi o upumoni e uiga i le toetu e te maua i le 2 Nifae 9:6–15, 22; Alema 11:42–45; 40:21–25; 3 Nifae 26:4–5.

E mafai foi ona e faamaumauina pe faapefea e nei upumoni e uiga i le toetu ona faatosinaina au faatinoga ma le ala e te ola ai. Mo se faataitaiga, mafaufau pe faapefea ona e faaumaina nei fuaiupu: Afai ou te lei iloa nei mea … ma le Ona ua ou iloa nei mea …

O se viiga e pei ole “Ua Ou Iloa Lo’u Faaola” (Viiga, nu. 73) e mafai ona fesoasoani ia te oe e mafaufau ai pe aisea e taua ai le Toetu o le Faaola ia te oe. A o e pese, faalogologo, pe faitau le viiga, atonu e te fesili ifo ia te oe lava, “E faapefea ona ese lo’u olaga ona sa toetu Iesu Keriso?”

O le Potutusi o le Talalelei o loo i ai se tuufaatasiga o vitio o le Eseta lea e mafai ona avea o se vaega aoga o lau suesuega. Atonu e mafai ona e matamata i se tasi pe sili atu o nei vitio ma mafaufau loloto i mea latou te faaopoopo atu i lou malamalamaaga po o le talisapaia o le Toetu o le Faaola.

Tagai foi Luka 24:36–43; Galuega 24:15; 1 Korinito 15:12–23; Reyna I. Aburto, “E Leai Se Manumalo o le Tuugamau,” Liahona, Me 2021, 85–86; Autu o le Talalelei, “Toetu,” Potutusi o le Talalelei; “Maliu, Faavauvau, ma le Leiloa” i le tuufaatasiga o le “Fesoasoani o le Olaga” i le Potutusi o le Talalelei.

Na tauave e Iesu Keriso i Ona lava luga a’u agasala, tiga, ma vaivaiga.

O loo aoao manino mai e le Tusi Paia e faapea na togiolaina e Iesu Keriso a tatou agasala. O le Tusi a Mamona ua faalauteleina lo tatou malamalama i le taulaga ma puapuaga o Keriso i ni ala e taua. E mafai ona e mauaina nisi o nei aoaoga i le Mosaea 3:7; 15:5–9; Alema 7:11–13. A uma ona e faitauina nei fuaitau, mafaufau e tusifaamaumau mea e te mauaina i se siata faapea:

O le a le mea na puapuagatia ai le Faaola?

Aisea na puapuagatia ai o Ia?

O le a le uiga o lenei mea ia te a’u?

O se tasi lenei o auala e suesue ai fuaitau nei: Vaavaai mo viiga e te lagona e tutusa ma savali o loo latou aoao mai. O le faasinoupu o “Tusitusiga Paia” i tua o le tusipese e mafai ona fesoasoani. O a fasifuaitau mai nei viiga ma tusitusiga paia e fesoasoani e te talisapaia atili ai le taulaga a le Faaola?

Tagai foi Isaia 53; Eperu 4:14–16; Gérald Caussé, “O Se Molimau Ola o le Keriso Soifua,” Liahona, Me 2020, 38–40.

E mafai e Iesu Keriso ona faamama a’u ma fesoasoani e faaatoatoa a’u.

E mafai ona faapea o le Tusi a Mamona o se tala i tagata na suia ona o le Togiola a Iesu Keriso. E mafai ona e faitauina nisi o nei aafiaga i le Mosaea 5:1–2; 27:8–28; Alema 15:3–12; 24:7–19. Atonu e te mafaufau i isi faataitaiga e suesue foi i ai. O a ni mea ua e mataua e tutusa ai nei aafiaga? O a ni eseesega ua e matauina? O a ni mea ua aoao atu ia te oe e nei aafiaga e uiga i le ala e mafai ai e le Faaola ona suia oe?

Tagai foi Alema 5:6–14; 13:11–12; 19:1–16; 22:1–26; 36:16–21; Eteru 12:27; Moronae 10:32–33.

Mo nisi manatu, tagai i lomiga o lenei masina o mekasini o le Liahona ma le Mo Le Malosi o le Autalavou .

Ata
2024 Book of Mormon Easter Study Plan Gospel Library Banner

Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti

Ona o le Aso Sa lenei o le Aso Sa lona lima o le masina, ua uunaia ai faiaoga o le Peraimeri e faaaoga gaoioiga e aoao ai i le “Faaopoopoga E: Sauniaina o Fanau mo se Olaga Atoa i luga o le Ala o Feagaiga a le Atua.”

Ona sa toetu Iesu, o le a ou toetu foi.

  • E mafai ona e faaaogaina le “Mataupu 53: Ua Faasatauroina Iesu” ma le “Mataupu 54: Ua Toetu Iesu” (i Tala o le Feagaiga Fou, 136–38, 139–44) e ta’u atu ai i lau fanau e uiga i le Toetu o Iesu Keriso. Pe tuu atu i lau fanau e faamatala atu ia te oe le tala, e faaaoga ai ata o loo i nei mataupu.

  • O le asiasiga a le Faaola Toetu i Amerika o se molimau mamana i Lona Toetu. Mafaufau e tau atu i lau fanau e uiga i ai, e faaaoga ai le 3 Nifae 1117; le pese “Easter Hosanna”; po o le fuaiupu mulimuli o le “Tala o le Tusi a Mamona” (Tusipese a Tamaiti, 68–69, 62). Uunaia lau fanau e mafaufau pe faape’i se lagona pe a tagotago i manu’a o Iesu (tagai 3 Nifae 11:14–15) po o le avea o se tasi o fanau sa Ia faamanuiaina (tagai 3 Nifae 17:21). Faasoa atu i le tasi ma le isi ou lagona e uiga ia Iesu Keriso ma Lona Toetu.

  • Ina ia fesoasoani i lau fanau ia iloa mea o loo aoao mai e le Tusi a Mamona e uiga i le toetu, e mafai ona e valaaulia i latou e faafoliga e te le iloa se mea e uiga i ai ma fai atu ia i latou e faamatala atu ia te oe. Fesoasoani ia i latou e vaai i le 2 Nifae 9:10–15; Alema 11:41–45; ma le Alema 40:21–23 mo tali i fesili e pei o nei: O le a le uiga o le toetu? O ai o le a toetutu? Ia valaaulia foi i latou e tuuina atu a latou molimau i le Toetu o le Faaola o se vaega o a latou tali.

E silafia e Iesu Keriso le auala e faamafanafana ai aʻu.

  • O leMosaea 3:7 ma le Alema 7:11 o loo faamatala mai ai nisi o mea na oo i ai le Faaola o se vaega o Lana Togiola. E mafai ona e faitauina se tasi o nei fuaiupu i lau fanau ma fai atu ia i latou e faalogologo mo upu e ta’u atu ai ia i latou le mea na puapuagatia ai Iesu mo i tatou. Ona e faitauina lea o le Alema 7:12 e iloa ai pe aisea na puapuagatia ai o Ia. Molimau atu na lagona e Iesu Keriso o tatou tiga ma ma’i uma ina ia mafai ai ona Ia malamalama pe faapefea ona faamafanafanaina i tatou.

  • E i ai se viiga po o se pese e fiafia i ai lau fanau e uiga ia Iesu Keriso ma Lana Togiola? E mafai ona outou usuina faatasi—pe aoao se pese fou. Talanoa e uiga i upu po o fasifuaitau i upu o loo aoao ai oe e uiga i le mafanafana ma le filemu ua ofoina mai e le Faaola ia i tatou.

Ata
O Iesu o loo tatalo i le Faatoaga o Ketesemane

Ketesemane, saunia e Michael T. Malm

E mafai e Iesu Keriso ona faamama a’u ma fesoasoani ia te a’u ia suia.

  • O le Tusi a Mamona o loo tuuina mai ai le tele o faataitaiga o tagata na suia ona o le Togiola a le Faaola. Atonu e mafai e lau fanau ona filifili se tasi e aoao e uiga i ai, e pei o Enosa (tagai Enosa 1:2--8), Alema le Itiiti (tagai Mosaea 27:8--24), po o Aneti-Nifae-Liae (tagai Alema 24:7--19). Na faapefea ona suia lenei tagata po o le vaega ona o le Togiola a Iesu Keriso? E mafai faapefea ona tatou mulimuli i a latou faataitaiga?

  • E mafai foi e oe ma lau fanau ona faatusatusa se mea e mama ma se mea palapala ma talanoa e uiga i le auala e faamamaina ai mea palapala. Faitau faatasi le Alema 13:11–13. O le a le mea na faia e Iesu ina ia mafai ai ona faamamaina i tatou mai a tatou agasala? Na faapefea e lenei mea ona aafia ai o latou lagona e faatatau i le agasala? O a ni ou lagona e uiga i le Faaola ona o lena mea?

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

Ola agavaa mo le taitaiga a le Agaga. O le Agaga o le faiaoga moni lea. A o e sailia Lana taitaiga ma ola agavaa, o le a Ia avatu ia te oe manatu ma uunaiga e uiga i le ala e taulima ai manaoga o tagata e te faiaoga ai.

Ata
O Keriso o loo faafeiloa’ia sa Nifae

Atatusi o Keriso ma sa Nifae, na saunia e Ben Sowards