Sau, Mulimuli Mai ia te A’u 2024
14–20 Oketopa: “O Outou o Fanau o le Feagaiga.” 3 Nifae 20–26


14–20 Oketopa: “O Outou o Fanau o le Feagaiga.” 3 Nifae 20–26,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: Tusi a Mamona 2024 (2023)

“14–20 Oketopa. 3 Nifae 20–26,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: 2024 (2023)

Ata
Ua faaali atu Keriso i sa Nifae

Atatusi o Keriso o loo faaali atu i sa Nifae, saunia e Andrew Bosley

14–20 Oketopa: “O Outou o Fanau o le Feagaiga”

3 Nifae 20–26

A e faalogo i tagata o faaaoga faaupuga e pei o le aiga o Isaraelu, pe e te lagonaina le pei o loo latou talanoa e uiga ia te oe? O sa Nifae ma sa Lamana e tupuga moni mai ia Isaraelu, “o se lala o le laau o Isaraelu,” ae peitai sa latou lagonaina le “leiloa mai lona tino” (Alema 26:36; tagai foi 1 Nifae 15:12). Ae sa finagalo le Faaola ia latou iloa sa le leiloloa i latou ia te Ia. “O outou o lo le aiga o Isaraelu,” na Ia fetalai ai, “ma o outou o lo le feagaiga” (3 Nifae 20:25). Atonu e fetalai mai o Ia i se mea e talitutusa ia te oe i le asō, mo soo se tasi ua papatisoina ma osifeagaiga ma Ia, o se aiga foi o Isaraelu, “o le feagaiga.” I nisi faaupuga, a fetalai Iesu e uiga i le aiga o Isaraelu, o loo Ia fetalai e uiga ia te oe. O le faatonuga ia manuia “aiga uma o le lalolagi” e mo oe (3 Nifae 20:27). O le valaaulia e “ina toe ala mai ia; ma ofu lou malosi” e mo oe (3 Nifae 20:36). Ma o Lana folafolaga faapelepele, “o le a le alu ese lava lou agalelei mai ia te oe, pe o le a aveesea foi le feagaiga o loʼu filemu,” e mo oe (3 Nifae 22:10).

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Lotu

3 Nifae 20–22

I aso e gata ai, o le a faataunuu ai e le Atua se galuega tele ma le ofoofogia.

I le 3 Nifae 20–22, na valoia ai e le Faaola le lumanai o Lona nuu o le feagaiga (tagai faapitoa i le 3 Nifae 20:30–32, 39–41; 21:9–11, 22–29). A o e faitau i nei fuaiupu, manatua le mea na saunoa mai ai Peresitene Russell M. Nelson: “O i tatou o le nuu o le feagaiga a le Alii. O lo tatou avanoa lenei e auai patino i le faataunuuina o nei folafolaga. Oka se taimi ina a manaia e ola ai!” (“O Le Faapotopotoina o Isaraelu ua Faataapeapeina,” Liahona, Nov. 2006, 79). O fea valoaga e faapitoa le manaia ia te oe? O le a se mea e mafai ona e faia e fesoasoani e faataunuu ai?

Tagai mo ni upu ma fasifuaitau musuia. Atonu e te maua ni upu ma ni fasifuaitau patino i mau e uunaia ai oe, e pei na tusia faapitoa lava mo oe. Fuafua e faailoga i au tusitusiga paia pe tusi foi i lau api talaaga mo suesuega.

3 Nifae 22;24

E alofa mutimutivale le Atua i tagata e toe foi atu ia te Ia.

I le 3 Nifae 22 ma le 24, o loo sii mai ai e le Faaola upu mai ia Isaia ma Malaki ua tumu i ata ma faatusatusaga manino—o malala i le afi, ario faamamaina, faaipoipoga, o pupuni o le lagi (tagai faapitoa i le 3 Nifae 22:7–8, 10–17; 24:10–12, 17–18). O a ni mea o aoao mai e nei faatusatusaga ia te oe e uiga i le sootaga a le Atua ma Lona nuu—ma Lana sootaga ma oe? Ua faapefea ona faataunuuina folafolaga i nei mataupu i lou olaga po o olaga o lou aiga?

Tagai foi “The Refiner’s Fire” (vitio), Gospel Library.

3 Nifae 23:6-13

O le faamaumauina o aafiaga faaleagaga e mafai ona faamanuiaina ai lo’u aiga.

O le a se mea ua faagaeetia ai oe e uiga i le fegalegaleaiga a le Faaola ma Nifae i le 3 Nifae 23:6–13? A faapea e suesue e le Faaola ia faamaumauga ua e tausia, mata o a ni fesili e ono fesili mai ai o Ia ia te oe? O a mea taua na tutupu po o aafiaga faaleagaga e tatau ona e faamaumauina? Aisea e taua ai le faia o lea mea? (tagai 3 Nifae 26:2).

3 Nifae 23; 26:1–12

E finagalo le Faaola ia ou suesue i tusitusiga paia.

A o e faitauina le 3 Nifae 20:10–12; 23; 26:1–12, mafaufau loloto pe o a lagona o le Faaola e uiga i tusitusiga paia. O le a le eseesega i le va o le sailiiliina o tusitusiga paia, ma le na o le faitauina? (tagai 3 Nifae 23:1).

3 Nifae 24:7–12

Ata
aikona o le seminare
O le totogiina o le sefuluai e matala ai pupuni o le lagi.

Ua poloaiina i taimi uma le nuu o le Atua e totogi sefuluai (tagai Kenese 14:17–20; Malaki 3:8–11). A o e suesueina le 3 Nifae 24:7–12, mafaufau pe aisea ua talosagaina ai e le Atua Lona nuu e totogi le sefuluai. O nei fesili e mafai ona taialaina ai lau suesuega:

  • O le a le tulafono o le sefuluai? (Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 119. O “mea faaopoopo” i lenei faaaliga o lona uiga o tupe maua. O tagata uma o le ekalesia e i ai tupe maua e tatau ona totogi sefuluai.) E faapefea ona ese le sefuluai mai isi ituaiga o foai?

  • E mo le a le sefuluai? E mafai ona e maua se vaega o le lisi i Autu o le Talalelei, “Sefuluai” (Gospel Library). O a ni auala ua faamanuiaina ai oe ona o le totogiina e tagata o le Ekalesia o le sefuluai?

  • O a faamanuiaga e oo mai i tagata o e ola i le tulafono o le sefuluai? (Tagai i le 3 Nifae 24:7–12). E mafai ona e maua ni [faamanuiaga] o loo faamatalaina i le savali a Elder David A. Bednar “O Pupuni o le Lagi” (Liahona, Nov. 2013, 17–20). Vaai, aemaise lava, mo faamanuiaga e le o ni mea tautupe. Ua faapefea ona e vaaia nei faamanuiaga i lou olaga?

Atonu foi e te manao e matamata le vitio “Jesus Teaches about the Widow’s Mite” (Gospel Library), pe faitau le Mareko 12:41–44. O le a se mea ua aoao mai e lenei tala ia te oe?

3 Nifae 25:5–6

Na auina mai e le Alii ia Elia e liliu atu lo’u loto i o’u tuaa.

I o tatou aso, o o tatou loto e “tliliu atu i [o tatou] tama” e ala i galuega o malumalu ma talafaasolopito o aiga. Na faapefea ona tupu lenei mea ia te oe? A o e faitauina le 3 Nifae 25:5–6 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:13–16, mafaufau loloto pe aisea ua avea ai lenei mea o se vaega taua tele o le fuafuaga a le Atua.

Tagai foi “E Mafai Ona Faavavau Aiga,” Tusipese a Tamaiti, 183.

Mo nisi manatu, tagai i lomiga o lenei masina o mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .

Manatu mo le Aoaoina o Tamaiti

3 Nifae 23:1, 5

E mafai ona ou suesue ma le filiga i tusitusiga paia.

  • O faatonuga a le Faaola i le 3 Nifae 23 o loo faaalia ai le taua o tusitusiga paia ia te Ia. Ina ia fesoasoani i lau fanau ia iloa lenei mea, e mafai ona e faitauina leotele le 3 Nifae 23:1, 5 ma fai atu ia i latou e faalogo mo se upu o loo ta’ua faatolu. E faapefea ona ese le suesueina nai lo le na ona faitau?

  • Atonu e mafai e oe ma lau fanau ona tusi i lalo se fuaiupu o se mau e sili ona fiafia i ai ona nanā lea. Ona mafai lea ona outou feauauai i le sueina o mau natia, a le tasi ma le isi, faitau faatasi, ma talanoa pe aisea e anoa ai nei fuaiupu.

3 Nifae 24:8–12

O le totogiina o le sefuluai e tatalaina pupuni o le lagi.

  • Fesoasoani i lau fanau e suesue le 3 Nifae 24:8–12 e saili ai auala e faauma ai lenei fuaiupu: Afai ou te totogiina le sefuluai, o le Alii o le a …. E mafai foi ona e faasoa atu se aafiaga na faamanuiaina ai oe ona sa e totogiina le sefuluai. Afai e aoga, mafaufau e tusi ni aofaiga o tupe ma fesoasoani i lau fanau e fuafua pe fia le sefuluai (10 pasene) e tuuina atu mo aofaiga taitasi.

  • O le itulau o gaoioiga o lenei vaiaso e mafai ona fesoasoani i lau fanau e talanoa ai e uiga i nisi o auala e faaaoga ai e le Alii le sefuluai e faamanuia ai tagata o Lana Ekalesia. Atonu e mafai ona latou tusi ni ata (pe sue ni ata i mekasini a le Ekalesia) o auala e faamanuia ai e le sefuluai le Ekalesia.

3 Nifae 25:5–6

E finagalo le Tama Faalelagi ia ou aoao e uiga i o’u tuaa.

  • O le a faapefea ona e musuia lau fanau e saili ma aoao e uiga i o latou tuaa? E mafai faapefea ona e uunaia lau fanau e faatino sauniga mo o latou tuaa pe a latou matutua? Mafaufau e fesoasoani ia i latou e suesue le 3 Nifae 25:5–6 e sue ai se mea o le a tupu i aso e gata ai. E mafai e tamaiti laiti ona tuu o latou lima i luga o o latou fatu i taimi uma latou te faalogo ai i le upu “loto” a o e faitauina nei fuaiupu. E mafai foi ona e faitau e uiga i le ala na faataunuuina ai lenei valoaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:13–16 (tagai foi Tusi Ata o le Talalelei, nu. 95). Tau atu i lau fanau pe na faapefea ona liliu atu lou loto i ou tuaa. Mo se faataitaiga, e mafai ona e faasoa atu soo se aafiaga na e aoaoina e uiga i ou tuaa ma le faia o sauniga o le malumalu mo i latou.

  • Fesoasoani i tamaiti e faatumu se gafa o le aiga ma igoa o o latou matua ma matua matutua. O a ni tala e mafai ona e faasoa atu e uiga i se tasi o ou tuaa? Faaali atu ata, pe a mafai. E mafai foi ona outou usuina faatasi le “E Mafai Ona Faavavau Aiga” (Tusipese a Tamaiti, 183) ma talanoa ma lau fanau e uiga i le mafuaaga e taua ai aiga i le fuafuaga a le Tama Faalelagi.

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

Ata
Iesu o loo faitau ma Nifae ia faamaumauga a sa Nifae

Aumai ia Faamaumauga, saunia e Gary L. Kapp.