Sau, Mulimuli Mai ia te A’u 2024
\7–13 Oketopa: “Faauta, Ua Atoatoa Lo’u Olioli.” 3 Nifae 17–19


“7–13 Oketopa: ‘Faauta, Ua Atoatoa Lo’u Olioli.’ 3 Nifae 17–19,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: Tusi a Mamona 2024 (2023)

“7–13 Oketopa. 3 Nifae 17–19,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: 2024 (2023)

Ata
Ua faaali atu Iesu i sa Nifae

Na Pupula Atu le Malamalama o Ona Fofoga ia i Latou, saunia e Gary L. Kapp

7–13 Oketopa: “Faauta, Ua Atoatoa Lo’u Olioli”

3 Nifae 17–19

Na faatoa faaalu e Iesu Keriso le aso e auauna atu ai i le nuu o Nuumau, sa aoao atu Lana talalelei, tuu atu i tagata e vaai ma tagotago i faailoga i Lona tino toetu, ma molimau atu o Ia o le Faaola na folafolaina. Ua oo i le taimi e tuua ai. “Ua oo mai lo’u taimi,” na Ia fetalai ai (3 Nifae 17:1). Sa manaomia ona toe foi atu o Ia i Lona Tama, ma sa Ia silafia na manaomia e tagata se taimi e mafaufau loloto ai i mea sa ia aoaoina atu. O lea, na folafola atu ai e toe foi mai i le aso e sosoo ai, sa Ia faataapeina ai le motu o tagata e o i o latou aiga. Ae na leai se isi na alu. Latou te le’i ta’uina atu mea na latou lagonaina, ae na mafai ona silafia e Iesu: sa latou faamoemoe o le a Ia “afio pea o ia faatasi ma i latou mo sina taimi umi teisi atu” (3 Nifae 17:5). Sa i ai isi ana mea taua e fai, ae o le faaalia o le agaalofa mo fanau a le Atua o se faamuamua maualuga ia te Ia i taimi uma. O lea sa nofo umi teisi ai Iesu. O le mea na sosoo ai, atonu o le faataitaiga aupito agavaivai lea o auaunaga na faamaumauina i tusitusiga paia. Na pau le faamatalaga a i latou na i ai, sa o se vaaiga na lē mafaamatalaina (tagai 3 Nifae 17:16–17). Sa aoteleina e Iesu lava Ia le le’i faamoemoeina o le liligiina mai faaleagaga i nei upu faatauvaa: “O lenei faauta, ua atoatoa lo’u olioli” (3 Nifae 17:20).

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Lotu

3 Nifae 17; 18:24–25, 30–32

O le Faaola o lo’u faataitaiga sili o auaunaga.

Pe tusa ma le 2,500 tagata sa i ai ina ua faaali atu le Faaola, ae sa Ia maua se auala e auauna atu ai ia i latou taitoatasi. O le a se mea ua e matauina e uiga i le ala na Ia auauna atu ai i le 3 Nifae 17; 18:24–25, 28–32? O a manaoga na Ia auauna atu i ai? O a uiga auaumama na aoga ai Lana auaunaga? Atonu foi e te mafaufau pe faapefea ona Ia auauna atu ia te oe. E mafai faapefea ona e mulimuli i Lana faataitaiga? (Tagai foi 3 Nifae 18:24–25 ma le 28–32.)

Tagai foi “Jesus Christ Has Compassion and Heals the People” (vitio), Gospel Library.

3 Nifae 17:13–22; 18:15–25; 19:6–9, 15–36

Sa aoaoina au e le Faaola i le ala e tatalo ai.

Vaai faalemafaufau pe faape’i le faalogo atu o tatalo le Faaola mo oe. O le a faapefea e sea aafiaga ona aafia ai le ala e te tatalo ai? Mafaufau loloto i lenei mea a o e suesueina le 3 Nifae 17:13–22; 18:15–25; ma le 19:6–9, 15–36. O le a se mea ua e aoaoina mai le faataitaiga ma aoaoga a Iesu Keriso e uiga i le tatalo? Mafaufau e vaavaai mo ni malamalamaaga e uiga i le auala, o anafea, o fea, mo ai, ma pe aisea e tatalo ai. O a isi malamalamaaga ua e maua mai nei fuaiupu?

Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:5.

3 Nifae 18:1–12

Ata
aikona o le seminare
E mafai ona faatumuina a’u i le Agaga a o ou ai ma inu i le faamanatuga.

A tatou fai sooa se mea, e mafai ona avea o se mea masani pe faasamasamanoa. O nisi taimi tatou te iu ai ina faia e aunoa ma le mafaufau i ai. E mafai faapefea ona e taofia lena mea mai le tupu i le sauniga faalevaiaso o le faamanatuga? A o e faitauina le 3 Nifae 18:1–12, mafaufau loloto pe mafai faapefea ona e “faatumuina” faaleagaga i taimi taitasi e te tagofia ai le faamanatuga (tagai foi 3 Nifae 20:1–9). E tusa ai ma fuaiupu 5–7, 11, o a nisi o mea e tatau ona e faia “e le aunoa”? E mafai foi ona e mafaufau loloto pe aisea na tuuina mai ai e Iesu ia i tatou le sauniga o le faamanatuga—ma pe o ausia e le faamanatuga Ona faamoemoega i lou olaga. Aisea e paia ai ia te oe le faamanatuga?

I lana savali “Manatua Pea o Ia” (Liahona, Fep. 2018, 4–6), na tuuina mai ai e Peresitene Henry B. Eyring ni “fautuaga se tolu e uiga i mea e mafai ona e manatua i vaiaso taitasi pe a e ai ma inu i faatusa paia o le faamanatuga.” O le a se mea e tulagaese ia te oe e uiga i Ana fautuaga? O le a se mea e mafai ona e faia e faaleleia atili ai lau tapuaiga i le taimi o le faamanatuga ma le vaiaso atoa?

O le a se isi mea e mafai ona e faia e sili atu ai ona aoga lau tapuaiga? E mafai ona e fesili ifo ia te oe lava i fesili faapenei: “E faapefea ona aafia lo’u olaga i aso taitasi i le taulaga a le Faaola?” “O le a se mea o lelei ona ou faia i le avea ai ma Ona soo, ma o le a se mea e mafai ona ou faaleleia?”

Tagai foi Mataio 26:26–28; Jeffrey R. Holland, “Faauta i le Tamai Mamoe a le Atua,” Liahona, Me 2019, 44–46; “A o Tatou Fetagofi Atu Nei i le Faamanatuga,” Viiga, nu. 169; “Ua Folasia Mai e Iesu Keriso le Faamanatuga” (vitio), Gospel Library; Autu o le Talalelei, “Faamanatuga,” Potutusi o le Talalelei.

Tuu atu se taimi e mafaufau loloto ai. O nisi taimi, o le suesueina o tusitusiga paia e avea ma se tuufaatasiga o le faitau, tatalo, ma le mafaufau loloto. Pe a e faatagaina se taimi filemu e manatunatu ai ma talanoa ma le Atua e uiga i mea o loo e aoaoina, e mafai ona e faateleina le mana o Lana afioga i lou olaga.

3 Nifae 18:22–25

E mafai ona ou “tuu i luga” le malamalama o Iesu Keriso.

Manatu e i ai sau uo e leai se mea na iloa e uiga ia Iesu Keriso vagana ai o oe o se tasi o Ona soo. O le a se faaiuga a lau uo e uiga ia te Ia, e faavae i au amioga? O le a le uiga ia te oe o le “tuu i luga lo outou malamalama ina ia susulu atu i le lalolagi”? (3 Nfiae 18:24). O a isi valaaulia na tuuina mai e le Faaola i le 3 Nifae 18:22–25 e fesoasoani ia te oe e tuu i luga lena malamalama?

Tagai foi Bonnie H. Cordon, “Ina Ia Latou Vaai,” Liahona, Me 2020, 78–80.

3 Nifae 18:36–37; 19:6–22

Ua saili e soo o Iesu Keriso le meaalofa o le Agaga Paia.

Mafaufau i au tatalo talu ai. O a ni mea o aoao atu e au tatalo ia te oe e uiga i ou manaoga e sili ona loloto? Ina ua uma ona faaalu se aso o mafuta ai ma le Faaola, o le motu o tagata sa “tatalo atu mo lena mea na sili ona latou mananao i ai”—o le meaalofa o le Agaga Paia (3 Nifae 19:9). Aisea e manaomia tele ai le meaalofa o le Agaga Paia? A o e faitauina nei fuaitau, mafaufau loloto i lou manao mo le mafutaga a le Agaga Paia. E mafai faapefea ona e saili ma le naunautai mo lena mafutaga?

Mo nisi manatu, tagai i lomiga o lenei masina o mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .

Manatu mo le Aoaoina o Tamaiti

3 Nifae 17:7, 20–25

E alofa le Faaola i fanau uma a le Tama Faalelagi.

  • E mafai ona e faaaogaina se ata e pei o ata i lenei otootoga po o le vitio “Jesus Christ Prays and Angels Minister to the Children” (Gospel Library) e fesoasoani ai i lau fanau e vaai faalemafaufau i le tala o loo i le 3 Nifae 17. Mafaufau e faitau fuaitau po o fuaiupu mai le 3 Nifae 17 lea e faamamafaina ai le alofa o le Faaola mo tagata (e pei o fuaiupu 7 ma le 20–25). Ona mafai lea e lau fanau ona tusi se ata o i latou lava faatasi ma Iesu. A o latou faia, fesoasoani ia i latou e mafaufau i auala na faaalia ai e Iesu Lona alofa mo i latou.

Ata
Ua faamanuia e Iesu tamaiti

Faauta ia Outou Fanau Laiti, saunia e Gary L. Kapp

3 Nifae 18:1–12

E mafai ona ou mafaufau ia Iesu pe a ou tagofia le faamanatuga.

  • Atonu e te valaaulia tamaiti e tau mai ia te oe le mea e tupu i le taimi o le faamanatuga. Ona mafai lea ona e faitauina le 3 Nifae 18:1–12 ma fai atu i lau fanau e sii se lima pe a latou faalogo i se mea e talitutusa ma mea tatou te faia i le aso. O le a le mea e finagalo Iesu Keriso tatou te “manatua” pe mafaufau i ai i le taimi o le faamanatuga? (tagai 3 Nifae 18:7, 11).

3 Nifae 18:15–24; 19:6–9, 15–36

Na aoao mai e Iesu ia te au le auala e tatalo ai.

  • O le usuina faatasi o se pese e faatatau i le tatalo, e pei “O Le Tatalo a le Tamaitiiti” (Tusipese a Tamaiti, 6–7), o se auala lelei lea e fesoasoani ai i lau fanau e mafaufau pe aisea tatou te tatalo ai. Ona mafai lea e oe ma lau fanau ona faitau le 3 Nifae 18:18–21 ma talanoa e uiga i mea na aoao mai e Iesu e uiga i le tatalo. O le valaaulia o lau fanau e ta’u atu ia te oe o latou lagona pe a latou tatalo e mafai ona fesoasoani ia i latou e faasoa atu ai a latou molimau o le tatalo.

  • Atonu e manaia mo tamaiti le o i se sailiga mo nisi o faamanuiaga faapelepele o le tatalo. E mafai ona e tusia mau faasino nei i luga o fasipepa ma nana: 3 Nifae 18:15; 3 Nifae 18:20; 3 Nifae 18:21; 3 Nifae 19:9; ma le 3 Nifae 19:23. Ona mafai lea e lau fanau ona sue pepa ma faitau ia fuaiupu, ma vaavaai mo mea na aoao mai e Iesu Keriso po o Ona soo e uiga i le tatalo.

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

Ata
o agelu o loo siomia Iesu ma tamaiti sa Nifae

Sa Auauna Atu Agelu ia te i Latou, saunia e Walter Rane.