Sau, Mulimuli Mai ia te A’u 2024
30 Setema–6 Oketopa: “O A’u o le Tulafono, ma le Malamalama.” 3 Nifae 12–16


“30 Setema–6 Oketopa: ‘O A’u o le Tulafono, ma le Malamalama.’ 3 Nifae 12–16,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: Tusi a Mamona 2024 (2023)

“30 Setema–6 Oketopa. 3 Nifae 12–16,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: 2024 (2023)

Ata
Ua faailoa e Iesu le Au Aposetolo e Toasefululua

Nifae e Tolu: Lenei Toasefululua o E Ua Ou Filifilia, saunia e Gary L. Kapp

30 Setema–6 Oketopa: “O A’u o le Tulafono ma le Malamalama”

3 Nifae 12–16

E faapei o soo o Iesu o e sa faapotopoto atu e faalogo i le Lauga i luga o le Mauga i Kalilaia, o tagata o e na faapotopoto atu i le malumalu i Nuumau sa ola i le tulafono a Mose. Sa latou mulimuli ai ona na faasino atu ai o latou agaga ia Keriso (tagai Iakopo 4:5), ae o lea ua tu atu Keriso i o latou luma, ma folafola atu se tulafono maualuga atu. Ae e oo foi ia i tatou o e le’i ola lava i le tulafono a Mose e mafai ona iloa o le tulaga faatonuina na faatuina e Iesu mo Ona soo e maualuga atu. Na Ia folafola atu “Ou te manao ia outou atoatoa” (3 Nifae 12:48). Afai e te lagona le le atoatoa ona o lenei mea, ia manatua na fetalai mai foi Iesu, “Amuia e matitiva i le agaga o e e ō mai ia te au, aua e o latou le malo o le lagi” (3 Nifae 12:3). O lea tulafono maualuga atu o se valaaulia—o le isi auala e faaupu ai “Ia outou o mai ia te au ma faaolaina” (3 Nifae 12:20). E pei o le tulafono a Mose, o le tulafono lenei e faasino atu ai i tatou ia Keriso—o le tagata e Toatasi e mafai ona laveaia ma faaatoatoa i tatou. “Faauta,” na Ia fetalai mai ai, “O A’u o le tulafono, ma le malamalama. Ia outou vaavaai mai ia te au, ma tumau e oo i le iuga, ma o le a outou ola ai” (3 Nifae 15:9).

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Lotu

3 Nifae 12–14

Ata
aikona o le seminare
E mafai ona avea a’u o se soo moni o Iesu Keriso.

O se tasi nei o auala e suesue ma faaaoga ai mea na aoao mai e le Faaola i le 3 Nifae 12–14: Piki se vaega o fuaiupu, ma vaai pe mafai ona e otootoina i se fuaiupu se tasi e amata i le “O soo moni o Iesu Keriso …” Mo se faataitaiga, o se aotelega o le 3 Nifae 13:1–8 atonu o le “O soo moni o Iesu Keriso e le saili viiga mai tagata mo le faia o mea lelei.” Faataitai i fuaitau nei:

A uma ona faitau nei fuaiupu, o le a se mea ua musuia oe e fai e te mulimuli ai ia Iesu Keriso?

O le poloaiga o loo i le 3 Nifae 12:48 e mafai ona foliga lofituina—e oo lava i le le mafai. O le a se mea e te aoao mai le savali a Elder Jeffrey R. Holland “Ia Atoatoa Ona Lelei o La Outou Amio—I Le Iuga” (Liahona, Nov. 2017, 40–42) e fesoasoani e te malamalama ai i fetalaiga a le Faaola i le fuaiupu lenei? E tusa ai ma le Moronae 10:32–33, o le a le mea e mafai ai ona atoatoa e pei o le Faaola?

Tagai foi Dallin H. Oaks, “The Challenge to Become,” Ensign, Nov. 2000, 32–34; Autu o le Talalelei, “Avea e Pei o Iesu Keriso,” Potutusi o le Talalelei; “Faaola e ia Ou Alofa,” Viiga, nu. 150; “Jesus Christ Teaches How to Live the Higher Law” (vitio), Gospel Library.

Faaaoga lesona faatino. Sa aoao atu e le Faaola ni upumoni loloto e ala i le faatatau ai i mea faitino ua masani ai. E mafai ona e faia se mea talitutusa a o e suesue pe aoao atu e uiga i le 3 Nifae 12. O le tilotilo i ai po o le uuina o se masima, se moligao, po o se ofu tele e mafai ona faaleleia ai se talanoaga e uiga i upumoni e faavavau na aoao mai e le Faaola.

3 Nifae 12:1–215:23–2416:1–6

Amuia i latou o e talitonu e aunoa ma le vaai mai.

E toalaiti lava le fanau a le Atua ua vaai i le Faaola ma faalogo i Lona siufofoga, e pei ona sa faia e tagata i Nuumau. O le toatele o i tatou e matele ina pei o tagata ua faamatalaina i le 3 Nifae 12:2; 15:23; ma le 16:4–6. O a folafolaga ua faia i tagata faapena i nei fuaiupu? Ua faapefea ona faataunuuina nei folafolaga i lou olaga?

Tagai foi Ioane 20:26–29; 2 Nifae 26:12–13; Alema 32:16–18.

3 Nifae 12:21–30; 13:1–8, 16–18; 14:21–23

E mafai ona ou taumafai e faamama manaoga o lo’u loto.

O se tasi o autu e te ono matauina i nei mataupu o le valaaulia a le Faaola ia ola i se tulafono maualuga atu—ia amiotonu e le gata i a tatou faatinoga ae faapea foi i totonu o o tatou loto. Vaavaai mo le autu lenei i le taimi na fetalai ai le Faaola e uiga i finauga (3 Nifae 12:21–26), ola le mama (3 Nifae 12:27–30), tatalo (3 Nifae 13:5–8), ma le anapogi (3 Nifae 13:16–18). O a isi faataitaiga e mafai ona e maua? O le a se mea e mafai ona e faia ina ia faamamaina ai manaoga o lou loto?

3 Nifae 14:7–11

O le a tuuina mai e le Tama Faalelagi ia te au mea lelei a o ou ole atu, saili, ma tuitui atu.

A o e faitau i le valaaulia a le Alii i le 3 Nifae 14:7–11 e ole atu, saili, ma tu’itu’i atu, mafaufau loloto po o a “mea lelei” atonu e finagalo o Ia e te ole atu ai. O mau faaopoopo nei e mafai ona fesoasoani e te malamalama ai i le auala e ole atu ai, saili ma tu’itu’i atu ai. E mafai foi ona fesoasoani e faamalamalama le pogai e le taliina ai nisi o tatalo i le auala e te manatu ai: Isaia 55:8–9; Helamana 10:4–5; Moronae 7:26–27, 33, 37; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:7–9; 88:64. E mafai faapefea e nei fuaitau ona aafia ai le ala e te ole atu ai, saili, ma tu’itu’i atu ai?

Tagai foi Milton Camargo, “Ole Atu, Saili, ma Tuitui Atu,” Liahona, Nov. 2020, 106–8.

Mo nisi manatu, tagai i lomiga o lenei masina o mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .

Manatu mo le Aoaoina o Tamaiti

3 Nifae 12:14–16

E mafai ona avea a’u ma faataitaiga lelei i i le mulimuli ia Iesu.

  • O nisi taimi atonu e le iloa e tamaiti le taua o a latou faataitaiga e mafai ona faamanuiaina ai isi. Faaaoga le 3 Nifae 12:14–16 e uunaia ai i latou ia faasusulu atu lo latou malamalama. Mo se faataitaiga, pe a e faitauina “oe” po o le “lou” i nei fuaiupu, fai atu i lau fanau e faasino ia i latou lava. Ta’u atu i tamaiti e uiga i le malamalama e te vaaia ia i latou pe a latou mulimuli ia Iesu Keriso ma pe faapefea ona musuia ai oe e mulimuli foi ia te Ia. E mafai ona outou usu faatasi se pese lea e uunaia ai tamaiti e faasusulu atu e pei o se malamalama, e pei o le “E Pei A‘u o se Fetu” (Tusipese a Tamaiti, 84).

  • Ina ia uunaia lau fanau e aua nei nanaina lo latou malamalama (tagai i le 3 Nifae 12:15), tuu atu ia i latou e feauauai e nana pe ufiufi se moli po o se isi malamalama. E mafai ona latou faailoaina le malamalama i taimi taitasi latou te ta’u mai ai se mea e mafai ona latou faia e avea ai ma se faataitaiga lelei i isi.

3 Nifae 13:19–21

“Ia outou teuina mo outou lava oa i le lagi”

  • O le faitauina o nei fuaiupu e mafai ona uunaia ai se talanoaga e uiga i mea tatou te faatauaina. Atonu e mafai ona e taitaia lau fanau i se sailiga oa e saili ai mea e faamanatu ai ia i latou oa ma le taua e faavavau.

3 Nifae 14:7–11

E tali mai le Tama Faalelagi i a’u tatalo.

  • Ao e faitau i le 3 Nifae 14:7, e mafai e lau fanau ona fai ni taga e sui tulaga i valaaulia taitasi a le Faaola i lenei fuaiupu. Mo se faataitaiga, e mafai ona sii i luga o latou lima (fesili), faia ni meavaai i o latou lima (saili), pe faia se taga tuʻituʻi i se faitotoa (tuʻituʻi). Fesoasoani i tamaiti e mafaufau i mea e mafai ona latou fai atu ai ma ole atu ai i a latou tatalo.

  • Atonu e fiafia lau fanau i se taaloga latou te fesili atu ai mo se mea ma maua ai se mea e matuai ese lava. I le 3 Nifae 14:7–11, o le a le mea na finagalo le Faaola ia tatou iloa e uiga i lo tatou Tama oi le Lagi?

3 Nifae 14:21–27; 15:1

E finagalo le Faaola ia ou lagona ma faia mea na Ia aoao mai.

  • Mafaufau i ni auala e mafai ona e fesoasoani ai i lou aiga e vaai faalemafaufau i le faataoto o i nei fuaiupu. Atonu e mafai ona latou tusi ni ata, fai ni taga, pe fau ni mea i luga o ni faavae malo ma oneone. E mafai foi ona latou sui o latou igoa i le “tagata poto” a o latou faitauina le 3 Nifae 14:24–27 pe usu le “O Le Tagata Poto ma le Tagata Valea” (Tusipese a Tamaiti, 132). Pe e mafai foi ona latou tutu i luga i taimi uma latou te faalogo ai i le upu “faia” i le 3 Nifae 14:21–27 ma le 15:1.

  • O se lesona faatino lenei e mafai ona e taumafai i ai: fai atu i lau fanau e vaai faalemafaufau faapea o se tasi o o latou vae e faatusa i le faalogo i upu a le Faaola ma le isi e faatusa i le faia o mea na aoao mai e le Faaola. Valaaulia lau fanau e taumafai e faapaleni na o lo latou vae “faalogo”. O le a le mea e tupu pe afai e agi mai se matagi malosi i totonu o le potu? Ona mafai lea e oe ma lau fanau ona vaavaai mo mea patino na aoao mai e le Faaola ia i tatou e fai: tagai i le 3 Nifae 12:3–12, 21–26; 13:5–8.

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

Ata
O Iesu o loo aoao atu ia sa Nifae

O Le Asiasiga a le Faaola i Tagata i Amerika, saunia e Glen S. Hopkinson.