Sau, Mulimuli Mai ia te A’u 2024
2–8 Tesema: “E Faatutumau ai i Latou i le Ala Sa’o.” Moronae 1–6


“2–8 Tesema: ‘E Faatutumau ai i Latou i le Ala Sa’o.’ Moronae 1–6” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: Tusi a Mamona 2024 (2023)

“2–8 Tesema. Moronae 1–6,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: 2024 (2023)

Ata
Alema o loo papatiso tagata i le Vai o Mamona

Minerva Teichert (1888–1976), Alema o loo Papatiso Tagata i le Vai o Mamona, 1949–1951, suauu i le laupapa, 35 7/8 × 48 inisi. Falemataaga mo Faatufugaga a le Iunvesite a Polika Iaga, 1969

2–8 Tesema: “E Faatutumau ai i Latou i le Ala Sa’o”

Moronae 1–6

Ina ua uma ona faamaeaina faamaumauga a lona tama e uiga ia sa Nifae ma le otootoina o faamaumauga a sa Iareto, sa manatu Moronae ua uma ai lana galuega o le tusifaamaumauina o faamaumauga (tagai Moronae 1:1). O a isi mea sa i ai e ta’u mai e uiga i malo e lua ia na iu lava ina matuai faatamaiaina uma? Peitai, sa vaai Moronae i o tatou aso, (tagai Mamona 8:35), ma sa musuia o ia e “tusia nai faaopoopo itiiti, atonu o le a aoga … i se aso i le lumanai” (Moronae 1:4). Sa ia iloaina o le a oo mai le salalau o le liliuese, ma aumaia faatasi ai ma le le mautonu e uiga i sauniga o le perisitua ma le tulaga aoao o tapuaiga. Atonu o le mafuaaga lea na ia tuuina mai ai ni faamatalaga manino e uiga i le faamanatuga, papatisoga, tuuina atu o le meaalofa o le Agaga Paia, ma le faamanuiaga o le faapotopotoina ma uso talitonu ia “faatutumau ai [le tasi ma le isi] i le ala sao … ua nao galuega a Keriso, o le o le pogai ma le iuga o lo [tatou] faatuatua, ua faalagolago i ai” (Moronae 6:4). O malamalamaaga mamana faapenei tatou te maua ai le pogai e faafetaia ai le faasaoina e le Alii o le ola o Moronae ina ia mafai ona ia “tusia ai ni isi mea faaopoopo itiiti” (Moronae 1:4).

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Lotu

Moronae 1

E mafai ona ou mulimuli ia Iesu Keriso e ui lava i mea faafeagai.

A o e faitau i le Moronae 1, o le a se mea ua musuia ai oe e uiga i le faatuatua o Moronae i le Alii ma i lona valaauga? O a nisi o auala e ono “faafitia ai e se tagata le Keriso”? (Moronae 1:2–3). Mafaufau loloto pe mafai faapefea ona e faatuatua ia Iesu Keriso, e tusa lava pe e te feagai ma tofotofoga ma mea faafeagai.

Moronae 2–6

E tatau ona faataunuuina ia sauniga o le perisitua e pei ona poloaiina ai e le Alii.

Sa solaese Moronae mo lona ola ina ua ia tusia nei mataupu. Aisea o le a ia popole ai e tusi e uiga i faamatalaga faaletaitaiga e pei o le auala e faatino ai sauniga? Mafaufau i lenei mea a o e faitau i le Moronae 2–6. Aisea e te manatu e taua ai nei auiliiliga i le Alii? O nisi nei o fesili e mafai ona taiala ai lau suesuega:

Faamauga (Moronae 2; 6:4).O a ni mea o aoao mai e aoaoga a le Faaola i le Moronae 2:2 ia te oe e uiga i le sauniga o le faamauga? O le a sou manatu i le uiga o le ia “galueaiina ma faamamaina e le mana o le Agaga Paia”? (Moronae 6:4).

Faaeega o le perisitua (Moronae 3).O le a se mea e te maua i lenei mataupu e mafai ona fesoasoani i se tasi e saunia ai i le faaeeina i le perisitua? O le a se mea e te maua e mafai ona fesoasoani i se tagata e saunia e faatino ai se faauuga?

O le faamanatuga (Moronae 4–5; 6:6).O le a se mea e mafai ona e faia ia avea ai le faamanatuga o se faatumutumuga o lou vaiaso?

Papatisoga (Moronae 6:1–3).O le a sau mea o fai e faaauau ai ona ausia agavaa mo le papatisoga?

Ata
tamaitai talavou o loo mauaina se faamanuiaga

Na aoao mai e Iesu le ala e tatau ona faatinoina ai sauniga

E tusa ai ma mea ua e aoaoina, o le a faapefea ona e suia le ala e te mafaufau ai e uiga i le auai ai, pe saunia ai isi mo nei sauniga?

Tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:20.

Faatino i taga. O se tasi o auala sili e manatua ai mea o loo e aoaoina o le faamalamalama atu lea i isi. Mo se faataitaiga, taumafai e faatino ni tulaga faataitai e pei o lenei: E le o mautinoa e se uo ua sauni o ia e papatiso. E faapefea ona e faaaogaina le Moronae 6 e fesoasoani ai ia te ia?

Moronae 4–5

E fesoasoani le tagofia o le faamanatuga ia te au e faalatalata atili ai ia Iesu Keriso.

Atonu ua faafia ona e faalogo i tatalo o le faamanatuga, ae ua faafia ona e mafaufau ma le toto’a i le uiga o upu? Atonu e mafai ona e taumafai e tusi i lalo tatalo e lua o le faamanatuga mai lou manatua. Ona faatusatusa lea o mea na e tusia i le Moronae 4:3 ma le 5:2. Pe na e iloaina ni mea e uiga i nei tatalo na e le iloaina muamua?

Mafaufau e faaaofia ai se viiga o le faamanatuga i lau suesuega, e pei o le “Mo Ia o Le na Faalavaau” (Viiga, nu. 105).

Moronae 6:4–9

Ata
aikona o le seminare
O soo o Iesu Keriso e tausia agaga o le tasi ma le isi.

O le filifiliga e mulimuli ia Keriso o se filifiliga fai toatasi, ae o uso talitonu e mafai ona fesoasoani e faatumauina i tatou “i le ala sa’o” (Moronae 6:4–5). O le a le mea na faia e tagata o le Ekalesia i le taimi o Moronae e faamalosia ai e le tasi le isi? A o e faitau i le Moronae 6:4–9, mafaufau loloto i faamanuiaga e oo mai mai le “faitauina [o] i latou i totonu o tagata o le ekalesia a Keriso” (Moronae 6:4).

Atonu foi e te mafaufau e uiga i tagata e auai i lau uarota po o le paranesi. Pe i ai se tasi atonu e i ai se manaoga faapitoa o lou alofa—atonu o se tasi e fou pe faatoa foi mai? E mafai faapefea ona e fesoasoani ia avea atili o latou aafiaga i le lotu e pei ona faamatalaina e Moronae? (mo ni manatu, tagai i le My Covenant Path po o le “Strengthening New Members” o vitio i le Gospel Library). Atonu e te maua ni musumusuga i le vaega l o le savali a Peresitene Dallin H. Oaks “O Le Manaomia o se Ekalesia” (Liahona, Nov. 2021, 24–25).

A o e mafaufau loloto i le uiga o le “tausia i le afioga lelei a le Atua” (Moronae 6:4), e ono fesoasoani le mafaufau e uiga i le faafaileleina o se fatu po o manaoga o se pepe—ma le mea e tupu pe afai e le amanaiaina. Suesue i le Moronae 6:4–9 mo manatu e uiga i auala e mafai ona e fesoasoani ai e “tausia” isi faaleagaga. Na faapefea ona fesoasoani uso a soo e tausia oe?

E le o manino i tagata uma le mafuaaga e taua ai le “faitauina [i latou] faatasi ma tagata o le ekalesia a Keriso” ma ia “potopoto soo faatasi” i sauniga a le Ekalesia. E faapefea ona e faamatalaina pe aisea e te faafetai ai i le avea ma se tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso? (tagai i isi vaega o le savali a Peresitene Oaks “O Le Manaomia o se Ekalesia”).

Mo nisi manatu, tagai i lomiga o lenei masina o mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .

Manatu mo le Aoaoina o Tamaiti

Moronae 2–6

O Le Agaga Paia o se meaalofa paia.

  • E tele taimi e taʻua ai le Agaga Paia po o le Agaga i le Moronae 2–6. Atonu e mafai ona e fai atu i lau fanau e sue fuaiupu uma o loo ta’ua ai o Ia, faitau na fuaiupu, ma lisi mea ua latou aoaoina e uiga i le Agaga Paia. E mafai foi ona e faasoa atu i le tasi ma le isi ni aafiaga ina ua e lagonaina le uunaiga a le Agaga.

Moronae 4–5

Ou te tagofia le faamanatuga e faaali atu ai o le a ou manatua pea Iesu Keriso.

  • O le faitauina o tatalo o le faamanatuga ma lau fanau e mafai ona taitai atu ai i se talanoaga e uiga i le auala e maua ai ni aafiaga anoa ma le faamanatuga. Atonu e fesoasoani mo i latou le vaai faalemafaufau faapea ua sau se uo i le sauniga faamanatuga mo le taimi muamua. E faafefea ona tatou faamatala atu i la tatou uo pe o le a le faamanatuga ma pe aisea e paia ai? Uunaia lau fanau e faaaoga se mea mai le Moronae 4 po o le5 i a latou faamalamalamaga. E mafai e tamaiti laiti ona faaaoga le itulau o gaoioiga o lenei vaiaso po o le Tusi Ata o le Talalelei, nu. 108.

  • Mafaufau e usu faatasi se pese e fesoasoani i lau fanau e mafaufau ai e uiga i le Faaola (e pei o le “Ia Migao, Filemu,” Tusipese a Tamaiti, 11). E mafai foi ona e faataitaia le nofo ma le migao i le taimi o le faamanatuga.

Moronae 6:1–3

E mafai ona ou sauni e papatiso.

  • O ai e mafai ona papatiso? Fesoasoani i lau fanau e sue tali i lenei fesili i le Moronae 6:1–3. O le a le uiga o le i ai o se “loto momomo ma se agaga salamo”? (Moronae 6:2). E faapefea ona fesoasoani lenei mea ia i tatou e saunia ai mo le papatisoga? Mafaufau e tau atu i lau fanau pe na faapefea ona e saunia e papatiso.

Moronae 6:4–6, 9

Tatou te o i le lotu e aai i le faamanatuga ma lagolago e le tasi le isi.

  • E iloa e lau fanau pe aisea e te fiafia ai e alu i le lotu? O le faitauina o le Moronae 6:4–6, 9 e mafai ona tuuina atu ai ia te oe se avanoa e talanoaina faatasi ai nisi o mea tatou te faia i le lotu. Atonu e mafai ona latou tusia ni ata o i latou lava o faia nei mea (e pei o le tatalo, aoao atu, pepese, ma le tagofia o le faamanatuga).

  • A uma ona faitau faatasi le Moronae 6:4 e mafai e oe ma lau fanau ona vaai i ata po o faataitaiga meaai e tausia ai ma faatusatusa le tausia o o tatou tino i le “tausia i le afioga lelei a le Atua.” E mafai foi ona outou matamata i le vitio “Children Sharing the Gospel” (Gospel Library).

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

Ata
O Moronae o loo lafi i totonu o se ana

O Moronae i totonu o le Ana, saunia e Jorge Cocco