Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
30 Tīsemá–5 Sānualí Ngaahi peesi talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná: “Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi”


“30 Tīsemá–5 Sānualí Ngaahi peesi Talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Ki he Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“30 Tīsemá–5  Sānualí. Ngaahi peesi Talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Ki he Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
ʻū lauʻi peleti koulá

30 Tīsema–5 Sānuali

Ngaahi peesi Talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná

“Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi”

ʻE lava ke fakatupulaki hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná kapau te ke kamata ʻaki hano lau e ngaahi peesi kimuʻa ʻi he 1 Nīfaí. Ko e ha ʻokú ke maʻu ʻokú ne fakamālohia hoʻo fakamoʻoni?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Kimuʻa peá ke toki aʻu ki he 1 Nīfai vahe 1, ʻoku ʻosi mahino pē ʻoku ʻikai ko ha tohi angamaheni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku fakamatalaʻi ʻe hono ngaahi peesi talamuʻakí ha puipuituʻa ʻoku ʻikai hano tatau—kau ai ha ngaahi ʻaʻahi mai ʻa ha kau ʻāngelo, ha lekooti fakakuonga-muʻa naʻe laui-senituli hono tanú ʻi ha tafaʻaki moʻunga, pea mo ha tangata faama taʻeʻiloa naʻá ne liliu e lekōtí ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá. Ko e Tohi ʻa Molomoná ʻoku ʻikai ko ha hisitōlia ʻataʻatā pē ʻo e sivilaise ʻa ʻAmelika he kuonga muʻá. ʻOku ʻi ai ʻa e “kakato ʻo e ongoongolelei taʻengatá” (talateu ki he Tohi ʻa Molomoná), mo hono tataki ʻe he ʻOtuá Tonu hono kamataʻangá—founga naʻe tohi aí, founga hono tauhí, pea mo e founga hono ʻomai ʻi hotau kuongá. ʻI hoʻo lau e Tohi ʻa Molomoná he taʻu ní, lotua ia, mo fakaʻaongaʻi hono ngaahi akonakí, te ke fakaafeʻi hono mālohí ki hoʻo moʻuí, pe te ke ongoʻi ai ke lea, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻi heʻenau fakamoʻoní, “ʻOku fakaofo ia ki [heʻeku] vakaí.”

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

Peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻE lava ke fakamālohia ‘eku tui kia Sīsū Kalaisí ʻe he Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku ʻomai ʻe he peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ha meʻa lahi ange ʻi he hingoá pē. ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻa ʻokú ne fakahaaʻi maí ha ngaahi taumuʻa ʻo e lekooti toputapú ni. Kumi ʻa e ngaahi taumuʻa ko ʻení, pea ʻi hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná he taʻu ní, fakatokangaʻi ʻa e ngaahi potu-folofola ʻokú ke pehē ʻoku nau fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ko ʻení. Hangē ko ʻení, ko e hā ha ngaahi potufolofola ʻoku tokoni ke ke tui “ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻOtua Taʻengata”?

Talateu ki he Tohi ʻa Molomoná

ʻOku “fakamatalaʻi” ʻe he Tohi ʻa Molomoná “ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí.”

Ko e palani ʻo e fakamoʻuí ko e palani ia ʻa e Tamai Hēvaní ke tokoni ke hākeakiʻi ʻEne fānaú, ʻo hangē ko Iá, pea mo maʻu ʻa e fiefia ʻokú Ne ongoʻí (vakai, 2 Nifai 2:25 – 26). ʻOku ʻai ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ke lava ʻo hoko ʻa e palani ko ʻení, pea ʻoku fakataumuʻa ʻa e tokāteline, ouau, fuakava pea mo e fekau kotoa pē kuo foaki ʻe he ʻOtuá ke tokoni ke fakahoko ʻa e palaní.

Kapau ʻokú ke fie maʻu ke mahino kiate koe ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí, ʻoku ‘ikai mo ha tohi ‘e toe lelei ange ke lau ka ko e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku fakamatala ki he palani ʻa e ʻOtuá—ʻo fakaʻaongaʻi ha ngaahi hingoa kehekehe—ʻo laka hake ʻi he tuʻo 20. Lolotonga hoʻo ako ʻi he taʻu ní, fakatokangaʻi ʻa e taimi ʻoku lave ai ki he palani ʻa e ʻOtuá pe ʻuhinga ki aí kae pehē ki he fakamatala ʻa e Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo iá.

Ko ha ʻekitivitī ʻeni ke ke kamata ʻaki. Lau ʻa e ngaahi potu-folofola ko ʻení, pea hiki e ngaahi hingoa kehekehe naʻe ui ʻaki e palani ʻa e ʻOtuá: 2 Nifai 9:13; 11:5; mo e ʻAlamā 12:32–34; 24:14; 41:2; 42:15–16. Ko e hā ʻoku fokotuʻu atu ʻe he ngaahi hingoa takitaha ko ʻení fekauʻaki mo e palani ʻa e Tamaí?

Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú”; “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú

Te u lava ʻo hoko ko ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná.

ʻE lava ke fakamoʻoniʻi atu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate koe ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, neongo kapau ʻoku teʻeki ke ke mamata ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá ʻo hangē ko e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú. ʻOku fakamālohia fēfeeʻi ʻe heʻenau ngaahi fakamoʻoní hoʻo fakamoʻoní? ʻE founga fēfē haʻo “fakahā [ho hingoá] ki māmani, ke fakamoʻoniʻi atu ki māmani” ʻa e meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná? (“Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú”).

Ko e Fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá

Ko hono tuku mai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko ha mana ia.

Ko e hā haʻo tali kapau ʻe ʻeke atu ʻe ha taha kiate koe pe naʻe maʻu ʻa e Tohi ʻa Molomoná mei fē? Te ke fakamatalaʻi fēfē e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi hono ʻomi e Tohi ʻa Molomoná? Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe Siosefa Sāmitá hono maʻu ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Ko e Fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá

Naʻe liliu fēfē e Tohi ʻa Molomoná?

Naʻe liliu e Tohi ʻa Molomoná “ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.” ʻOku ʻikai ke tau ʻilo ha ngaahi fakaikiiki lahi fekauʻaki mo e founga ʻo hono liliu fakaofó, ka ʻoku tau ʻiloʻi ko Siosefa Sāmitá ko ha tangata kikite ia, naʻe tokoniʻi ʻe he ngaahi meʻangāue naʻe teuteu ʻe he ʻOtuá: ʻa ia ko ha ongo maka sioʻata naʻe ui ko e ʻŪlimí mo e Tūmemí pea mo ha maka ʻe taha naʻe ui ko e maka kikité. Naʻe sio ʻa Siosefa ʻi he ngaahi maka ko ʻení ki hono ʻuhinga faka-Pilitānia ʻo e ngaahi mataʻitohi ʻi he ʻū lauʻi peletí, peá ne lau leʻolahi hono liliú kae lekooti ia ʻe ha tangata tohi. Naʻe fakamoʻoni takitaha ʻa e kau tangata tohi ʻa Siosefá naʻe fakahaaʻi e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi hono liliu ʻo e ngāue toputapú ni.

Vakai, “Book of Mormon Translation” (Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org).

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

Peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Mahalo ʻe lava ke kamata homou fāmilí ʻaki ha lisi ʻo ha ngaahi veesi mei he Tohi ʻa Molomoná kuo nau langaki hoʻomou tui “ko Sīsū ʻa e Kalaisí” pea mou tānaki ki ai ʻi he taʻú kakato. ʻE ala hoko foki ʻeni ko ha taimi lelei ke mou faʻu ai ha palani fakafāmili ki hono lau ʻo e “Tohi ʻa Molomoná: Ko e fē ʻa e taimi mo e feituʻu te mou fakatahataha ai ke laú? ʻE founga fēfē ha kau kotoa ki ai e mēmipa ʻo e fāmilí? Ke maʻu ha tokoni lahi ange, vakai, “Ngaahi Fakakaukau ki hono Fakatupulaki Hoʻomou Ako Fakafāmili e Folofolá” ʻi he kamataʻanga ʻo e maʻuʻanga tokoni ko ʻení.

Talateu ki he Tohi ʻa Molomoná

Ko e maka-tuʻulotó ko ha foʻi maka ia ʻi lotomālie taupotu taha ki ʻolunga he ʻalesó, ʻokú ne fakamaʻu fakataha ʻa e toenga ʻo e ngaahi maká. Te ke lava ʻo langa pe tā ha fakatātā ʻo ha ʻaleso mo ha maka-tuʻuloto ʻi ʻolunga ke tokoni ke mahino ki homou fāmilí ʻa e founga ʻoku hoko ai e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻuloto ʻo ʻetau tui fakalotú. Ko e hā ʻe hoko kapau ʻe toʻo ʻa e foʻi maka-tuʻu-lotó? Ko e ha ʻe hoko kapau naʻe ʻikai ke tau maʻu e Tohi ʻa Molomoná? ʻE lava fēfē ke tau ʻai e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí?

ʻĪmisi
ko ha ʻaleso maka ʻoku puke ʻe ha maka-tuʻuloto

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú.

Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú”; “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú

ʻE lava ke hiki ʻe he kau mēmipa homou fāmilí ʻenau takitaha fakamoʻoni fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná, fakamoʻoni honau hingoá ai, pea mo fakakaukauʻi ha ngaahi founga ke vahevahe ai ʻenau fakamoʻoní mo e niʻihi kehé.

Ko e Fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá

Ko e hā ha fakamoʻoni ʻoku tau maʻu ʻi he fakamatala ʻa Siosefa Sāmitá naʻe kau ʻa e ʻOtuá ʻi hono ʻomai ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Ko Hono Fakatupulaki ʻo e Ako Fakatāutahá

Ko ha talaʻofa fakapalōfita. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo  M. Nalesoni, “ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke ako [ʻi he Tohi ʻa Molomoná], ʻe fakaava mai e ngaahi matapā ʻo e langí, pea te ke maʻu e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí mo e tataki ki hoʻo moʻuí” (“Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 62–63).

ʻĪmisi
Ko hono maʻu ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá meia Molonaí

Ko hono ʻOmi ʻe Molonai ʻa e ʻŪ Lauʻi Peleti Koulá, tā fakatātaaʻi ʻe Gary L. Kapp