Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
6–12 Sānuali. 1 Nīfai 1–7: “Te u ʻAlu ʻo Fai ʻa e Ngaahi Meʻa”


“Sānuali 6–12. 1 Nīfai 1–7: ‘Te u ʻAlu ʻo Fai ʻa e Ngaahi Meʻa,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“6–12 Sānualí. 1 Nīfai 1–7,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
Ko e fononga ʻa e fāmili ʻo Līhaí ʻi he toafá

Fononga ʻa Līhai ʻo Ofi ki he Tahi Kulokulá, tā ʻe Gary Smith

6–12 Sānuali

1 Nīfai 1–7

“Te u ʻAlu ʻo Fai ʻa e Ngaahi Meʻa”

Naʻe lekooti ʻe Nīfai e “ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá” (1 Nīfai 6:3). ʻI hoʻo ako ko ia e lekooti ʻa Nīfaí, tokanga ki he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá te ke maʻú, kae tautautefito ki he ngaahi ueʻi mei he Laumālié.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻOku kamata ʻaki e Tohi ʻa Molomoná ha fakamatala ki ha fāmili moʻoni ne nau aʻusia ha ngaahi faingataʻa lahi. Naʻe hoko ia ʻi he taʻu 600 BC, ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa fekauʻaki mo e fakamatalá ni ʻe ngali ongo angamaheni ki he ngaahi fāmili ʻo e ʻaho ní. Naʻe nofo e fāmilí ni ʻi ha māmani naʻe fakautuutu ai e fai angahalá, ka naʻe talaʻofa ange ʻEikí kiate kinautolu kapau te nau muimui kiate Ia, te Ne tataki kinautolu ki ha feituʻu malu. Naʻa nau aʻusia ha taimi fiefia mo ha taimi fakamamahi ʻi he lolotonga ʻenau fonongá; naʻa nau aʻusia ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga mo ha ngaahi mana, ka naʻa nau toe foua pē foki ʻa e fekeʻikeʻí mo e fakakikihí. ʻOku hāhāmolofia ʻi he folofolá ke ʻi ai ha faʻahinga fakamatala lōloa pehē ʻo ha fāmili ʻoku nau feinga ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí: ha tamai ʻoku fāifeinga ke fakatupulaki ʻa e tuí ʻi hono fāmilí, fili e ngaahi fohá pe te nau tui ki ai pe ʻikai, ha faʻē ʻoku manavasiʻi he tuʻunga malu ʻo ʻene fānaú, mo ha kau tautehina ne nau fekuki mo e meheká mo e fekeʻikeʻí—pea nau fefakamolemoleʻaki ʻi he ngaahi taimi ʻe niʻihi. Ko hono fakakātoá, ʻoku ʻi ai ha mālohi moʻoni ʻi he muimui ki he ngaahi sīpinga ʻo e tui naʻe fakahaaʻi—neongo ʻenau ngaahi tōnounoú—ʻe he fāmili ko ʻení.

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakatāutahá

Ngaahi Fakakaukau ki Hono Ako Fakatāutaha ʻo e Folofolá

1 Nīfai 1–6

ʻOku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi folofolá.

ʻOku ʻi he ngaahi ʻuluaki vahe ʻe ono ʻo e Tohi ʻa Molomoná ha fakamatala ki ha ngaahi tohi toputapu, ngaahi lekooti toputapu, pea mo e folofola ʻa e ʻEikí. ʻI hoʻo lau ʻa e 1 Nīfai 1–6, ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku “fuʻu mahuʻinga ʻaupito” (1 Nīfai 5:21) ai e folofola ʻa e ʻOtuá? Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi potu-folofola ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi folofolá? Ko e hā ʻokú ke pehe ʻokú ne ueʻi koe ke fakatupulaki hoʻo tukupā ke fekumi ʻi he folofolá?

Vakai foki, “Scriptures Legacy” (vitiō, ChurchofJesusChrist.org).

1 Nīfai 1:7–15

ʻOku fakamoʻoni e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi.

ʻOku fakaava ʻaki e Tohi ʻa Molomoná ha vīsone fakaofo ʻa Līhai ki he Fakamoʻuí, ʻo fai pau ki he ʻuhinga ʻoku fakamatalaʻi ʻi he peesi talamuʻakí—ke fakalotoʻi e kakai kotoa pē ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Ko e hā ʻokú ke ako mei he meʻa naʻe mamata ki ai ʻa Līhai fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí? Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi “ngāue lahi mo fakaofo” (1 Nīfai 1:14) ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí?

1 Nīfai 2

‘I he taimi ʻoku ou fekumi ai mo falala ki he ʻEikí, te Ne lava ʻo fakamolū hoku lotó.

Neongo naʻe tupu kotoa ʻa Leimana, Lemiuela, mo Nīfai ʻi ha fāmili pē taha mo foua ha ngaahi aʻusia tatau, ʻoku ʻi ai ha faikehekehe lahi ʻi he founga ʻo ʻenau tali e fakahinohino fakalangi naʻe maʻu ‘e heʻenau tamaí ʻi he vahe ko ʻení. ʻI hoʻo lau ʻa e 1 Nīfai 2, vakai angé pe te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻe fakamolū ai ʻa e loto ʻo Nīfaí kae ʻikai fakamolū e loto hono ongo taʻoketé. ʻE lava foki ke ke fakakaukau mo koe ki haʻo tali ki he fakahinohino mei he ʻEikí, ʻo tatau ai pē pe ʻoku fou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní pe ʻi Heʻene palōfitá. Ko e fē ha taimi naʻá ke ongoʻi ai kuo fakamolū ʻe he ʻEikí ho lotó ka ke lava ʻo tali loto fiemālie ʻEne fakahinohinó mo ʻEne akonakí?

1 Nīfai 3–4

ʻE teuteu ‘e he ʻOtuá ha founga ke u fakahoko ai Hono finangaló.

ʻI he taimi naʻe fekau ai ʻe he ʻEikí ʻa Līhai mo hono fāmilií ke nau ʻomi ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá meia Lēpaní, naʻe ʻikai ke Ne ʻoange ha fakahinohino pau ki he founga ke fakahoko ai e fekau ko ʻení. ʻOku faʻa hoko ʻeni ʻi he ngaahi fekau kehe pe ngaahi fakahā fakataautaha ʻoku tau maʻu mei he ʻOtuá, pea ʻe malava ke tau ongoʻi ai kuó Ne finangalo ki ha “meʻa faingataʻa” (1 Nifai 3:5). Ko e hā ʻokú ke ongoʻi mei he tali ʻa Nīfai ki he fekau ʻa e ʻEikí, ʻoku maʻu ʻi he 1 Nīfai 3:7, 15–16? ʻOku ʻi ai ha faʻahinga meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke “ʻalu ʻo fai”?

ʻI hoʻo ako ʻa e 1 Nifai 1–7, kumi ha ngaahi founga naʻe teuteu ai ʻe he ʻOtuá e hala maʻa Līhai mo hono fāmilí. Kuó Ne fakahoko fēfē ʻeni maʻáu?

Vakai foki, Lea Fakatātā 3:5–6; 1 Nīfai 17:3; “Obedience,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org; Book of Mormon Videos collection on ChurchofJesusChrist.org pe Gospel Library app.

1 Nīfai 4:1–3; 5:1–8; 7:6–21

ʻI heʻeku manatuʻi e ngaahi ngāue ʻa e ʻOtuá, te u lava ai ʻo maʻu ʻa e tui ke talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.

ʻI he ongoʻi ʻe Leimana mo Lemiuela ʻokú na fie lāungá, ne na meimei maʻu pē ʻa Nīfai mo Līhai ʻi hona tafaʻakí ke poupou mo naʻinaʻi kiate kinaua. ʻI he taimi ʻokú ke fie lāunga aí, ʻe lava ʻe hoʻo lau e ngaahi lea ʻa Nīfai mo Līhaí ʻo ʻoatu ha faleʻi mo ha fakakaukau mahuʻinga kiate koe. Naʻe feinga fēfē ʻa Nīfai mo Līhai ke tokoniʻi e kau mēmipa hona fāmilí, ke langaki ʻenau tui ki he ʻOtuá? (vakai, 1 Nīfai 4:1–3; 5:1–8; 7:6–21). Ko e hā ʻokú ke ako mei heʻena ngaahi sīpingá ʻa ia ʻe lava ʻo tokoni kiate koe ʻi ha taimi ʻe toe ʻahiʻahiʻi ai koe ke ke lāunga pe fakafepaki?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ako fakafāmilí

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau e folofolá mo ho fāmilí, ʻe lava ke tokoni atu e Laumālié ke mou ʻiloʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí, kae lava ke feau e ngaahi fiemaʻu homou fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

1 Nīfai 1–7

ʻI he 1 Nīfai 1–7, te ke lava ai ʻo poupouʻi e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke nau fakatokangaʻi e ngaahi fengāueʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e kau mēmipa ʻo e fāmili ʻo Līhai mo Selaiá. Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he ngaahi vā fetuʻutaki ko ʻení, ʻa ia ʻe lava ʻo tokoni ki hotau fāmilí?

ʻĪmisi
Ko hono ako ʻe Nīfai mo hono fāmilí ʻa e ʻū lauʻi peletí.

Naʻe fakamahuʻingaʻi ʻe Nīfai mo hono fāmilí e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá.

1 Nīfai 2:20

ʻOku toutou fakamatalaʻi e tefitoʻi moʻoni ʻi he 1 Nīfai 2:20, he kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻE founga fēfē hano moʻui ʻaki ia ʻe he kau mēmipa ho fāmilí, ʻi hoʻomou ako fakataha e Tohi ʻa Molomoná ʻi he taʻu ní? ʻE lava ke mou faʻu fakataha ha pousitā ʻo fakaʻasi ai e talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he veesi ko ʻení pea fokotuʻu ia ʻi homou ʻapí. ʻE lava ke hoko ia ko ha fakamanatu ke mou toutou aleaʻi ai e anga hoʻomou vakai ki hono fakakoloaʻi ʻe he ʻEikí homou fāmilí, ʻi he taimi ne mou tauhi ai ʻEne ngaahi fekaú. Te ke lava ʻo hiki hifo e ngaahi aʻusia ko ʻení ʻi he pousitā.

1 Nīfai 2:11–13; 3:5–7

Mahalo ʻe ʻaonga ki ho fāmilí ke nau fakatokangaʻi e faikehekehe ʻi he tali ʻa Leimana mo Lemiuela ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, pea mo e meʻa naʻe fai ʻe Nīfaí. Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he 1 Nīfai 2:11–13; 3:5–7 fekauʻaki mo e lāungá? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he taimi ʻoku tau ngāue ʻaki ai e tuí?

1 Nīfai 3:19–20; 5:10–226

ʻE lava ke ueʻi ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ho fāmilí ke nau tauhi ha lekooti ʻo ha ngaahi meʻa mahuʻinga ne hoko, pea mo ha ngaahi aʻusia mei hoʻomou moʻuí. ʻE lava ke mou kamataʻi ha tohinoa fakafāmili, meimei tatau mo e ngaahi lekooti naʻe tauhi ʻe Nīfai mo Līhai fekauʻaki mo e ngaahi aʻusia ʻa honau fāmilí. Ko e hā te mou ala fakakau ʻi hoʻomou lekooti fakafāmilí?

1 Nīfai 7:19-21

Ko e hā ʻoku makehe kiate kitautolu fekauʻaki mo e sīpinga ʻa Nīfai ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? ʻOku tāpuekina fēfē hotau fāmilí ʻi he taimi ʻoku tau “fefakamolemoleʻaki” moʻoni aí?

Ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ‘o e fānaú, vakai ki he lēsoni ʻo e uike ko ‘ení ʻi he Haʻu, ‘o Muimui ʻIate Au— Ki he Palaimeli.

Ko Hono Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Ako maʻupē ʻa e folofolá. Ko e taha ʻo e ngaahi kī ki he faiako lelei ʻi he ʻapí, ko hano fokotuʻu ha ngaahi faingamālie ako tuʻumaʻu maʻa homou fāmilí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “ʻOku ʻikai tatau e lelei hono akoʻi fakaʻangataha hake pē iá mo hono lau fakakongokonga mo fakahoko fakaʻaho ia ʻi heʻetau moʻuí” (“Fai Ho Lelei TaháEnsign pe Liahona,Mē 2009, 68).

ʻĪmisi
Tuʻu ʻa Nīfai he tafaʻaki ʻo e tangata konā ko Lēpaní

Naʻá ku Talangofua ki he Leʻo ʻo e Laumālié, tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane