Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
20–26 Sānualí. 1 Nīfai 11–15: “Kuo Fakamahafu ʻaki e Māʻoniʻoní mo e Mālohi ʻo e ʻOtuá”


“20-26 Sānualí. 1 Nīfai 11–15: ‘Kuo Fakamahafu ʻaki e Māʻoniʻoní mo e Mālohi ʻo e ʻOtuá,’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: Tohi ʻa Molomoná 2020 (2020)

“20–26 Sānualí. 1 Nīfai 11–15,” Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí: 2020

ʻĪmisi
ko ha kakai ʻoku nau kai e fua ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí

Melie Ange ʻi he Meʻamelie Kotoa pē, tā fakatātaaʻi ʻe Miguel Angel Gonzalez Romero

20–26 Sānualí

1 Nīfai 11–15

“Kuo Fakamahafu ʻaki ʻe Māʻoniʻoní mo e Mālohi ʻo e ʻOtuá”

ʻOkú ke lava ʻapē ke sio kiate koe ʻi he 1 Nīfai 11–15? Ko e hā e ngaahi potufolofola ʻoku mahuʻinga taha kiate koe mo ho fāmilí?

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú Ke Maʻú

Ko e taimi ʻoku ʻi ai ai ha ngāue maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá ke fakahoko ʻe Heʻene palōfitá, ʻokú Ne faʻa foaki ha meʻa-hā-mai maʻongoʻonga ki he palōfita ko iá ʻa ia ʻe tokoni ke mahino ki ai ʻa e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá maʻa ʻEne fānaú. Naʻe mamata ʻa Mōsese ki ha meʻa-hā-mai ʻo e “māmani ko ʻení, pea mo hono kakai ʻo iá, kae ʻumaʻā ʻa e ngaahi langí” (Mōsese 1:36). Naʻe mamata ʻa e ʻAposetolo ko Sioné ki he hisitōlia ʻo e māmaní pea mo e Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí (vakai, tohi Fakahaá). Naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he Tamaí mo e ʻAló (vakai, Siosefa Sāmita— Hisitōliá 1:17–18). Naʻe mamata ʻa Līhai ki ha meʻa-hā-mai naʻá ne fakafōtunga mai ʻa e fononga kuo pau ke tau fakahoko ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ʻofá.

Hangē ko hono lekooti ʻi he 1 Nīfai 11–14, naʻe mamata ʻa Nīfai ki he ngāue ʻa e Fakamoʻuí, ki he kahaʻu ʻo e hako ʻo Līhaí ʻi he fonua ʻo e talaʻofá, pea mo e ikuʻanga ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻe tokoni ʻa e meʻa-hā-maí ni ke teuteuʻi ʻa Nīfai ki he ngāue naʻe hanganaki mei muʻá, pea ʻe lava foki ʻo tokoni ke teuteuʻi koe—he ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá ke ke fakahoko ʻi Hono puleʻangá. ʻOku mou kau ʻi he “kau māʻoniʻoni ʻo e siasi ʻo e Lamí” naʻe mamata ki ai ʻa Nīfai, “kuo fakamovetevete ki he funga kotoa ʻo e māmaní; pea naʻe fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi” (1 Nīfai 14:14).

ʻĪmisi
personal study icon

Ngaahi Fakakaukau ki hono Ako Fakataautaha ʻo e Folofolá

1 Nīfai 11

Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū Kalaisi ko e fakahaaʻi ia ʻo ʻEne ʻofá.

Koeʻuhí ke mahino kia Nīfai ʻa e ʻuhinga ʻo e fuʻu ʻakau naʻe mamata ki ai ʻene tamaí, naʻe fakahā ʻe ha ʻāngelo kiate ia ʻa e “ʻAlo ʻo e Tamai Taʻengatá” (1 Nīfai 11:21). Naʻe tupu mei ai hono pehē ʻe Nīfai ʻoku fakafofongaʻi ʻe he fuʻu ʻakaú e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Ka naʻe teʻeki ʻosi ʻa e meʻa-hā-maí. ʻI hoʻo lau ko ia mo fakalaulauloto ki he 1 Nīfai 11, ko e hā ʻoku ke maʻu, ʻoku tokoni atu ke mahino kiate koe ʻa e hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e fakafōtunga taupotu taha ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá?

Koeʻuhí ke ke ʻilo fekauʻaki mo e toenga ʻo e ngaahi fakataipe ʻi he misi ʻa Līhaí, vakai, 1 Nīfai 11:35–36; 12:16–18; mo e 15:21–30.

Vakai foki, Sione 3:16.

1 Nīfai 12–13

Naʻe teuteu ‘e he ʻEikí ʻa e founga ki hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí.

He ʻikai ʻaupito lava ʻa Nīfai ʻo moʻui ke mamata ki he meʻa naʻe mamata ki ai ʻi heʻene misí. ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe mahuʻinga ai ke ʻilo ʻe Nīfai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení? Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení? Mahalo te ke lava ke fai ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi he taimi kotoa pē ʻokú ke laukonga ai fekauʻaki mo ha meʻa naʻe mamata ki ai ʻa Nīfai ʻi heʻene misí.

Ko ha niʻihi ʻeni ʻo ha ngaahi meʻa naʻe mamata ki ai ʻa Nīfai: ko e kahaʻu ʻo hono kakaí (vakai, vahe 12), ko hono nofoʻi ʻo e ongo ‘Ameliká mo e Tau Fakalotofonua ʻa ʻAmeliká (vakai, vahe 13:12–19), ko e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní (vakai, vahe 13:20–29.), pea mo e Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí (vakai, vahe 13:32–42).

1 Nīfai 13:1–9; 14:9–11

Ko e hā ʻa e “siasi lahi mo fakalielia” naʻe mamata ki ai ʻa Nīfaí?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Tāleni  H. ʻOakesi ʻoku fakafofongaʻi ʻe he “siasi lahi mo fakalielia” naʻe fakamatalaʻi ʻe Nīfaí “ha faʻahinga fakakaukau fakapoto pe kautaha pē ʻoku nau fakafepakiʻi ʻa e tui ki he ʻOtuá. Pea ko e ʻpōpulaʻ ʻoku feinga ʻa e ʻsiasíʻ ni ke ʻomai ki ai ʻa e kau māʻoniʻoní ʻe ʻikai ke fuʻu lahi ko e nofo pōpula fakasino ka ko e tuku pōpula ʻe he ngaahi fakakaukau hala. (“Stand as Witnesses of God,” Ensign, Mar. 2015, 32).

1 Nīfai 13:12

Ko hai ʻa e tangata naʻe mamata ʻa Nīfai naʻe “ueʻi“ ʻe he Laumālié ke alu “atu ʻi he ngaahi vai lahí”?

Naʻe mamata ‘a Nīfai ʻe ueʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa Kulisitofā Kolomupusi ke fakahoko ʻene folau ʻiloa ki he ongo ʻAmeliká. Naʻe tohi ʻe Kolomupusi ʻi he ʻaho 14  ʻo Māʻasi, 1493, kau ki he folau ko ʻení: “He ʻikai taku e ngaahi ola maʻongoʻonga mo fakaofo ko ʻení ʻo pehē ʻoku ʻaʻaku … ; he ko e meʻa ʻoku ʻikai mākupusi ʻe he poto ʻo e tangatá, kuo foaki ia ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá ki he vilitaki ʻa e tangatá, he ʻoku fie fanongo ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi lotu ʻa ʻEne kau tamaioʻeiki ʻoku talangofua ki Heʻene ngaahi fakakaukaú ʻo aʻu ko hano fakahoko ʻo ha ngaahi meʻa ʻoku taʻemalavá” (The Annals of America [Encyclopedia Britannica, Inc., 1976], 1:5).

1 Nīfai 13:20–42

ʻOku fakafoki mai ʻe he folofola ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ha “ngaahi meʻa mahinongofua mo mahuʻinga.”

Naʻe mamata ʻa Nīfai ʻi ha meʻa-hā-mai ki he Tohi Tapú—ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi ko “ha lekooti ʻo e kakai Siú”—ʻe toʻo mei ai ha “ngaahi meʻa mahinongofua mo mahuʻinga [lahi]” (1 Nīfai 13:23, 28). Ka neongo ia, naʻá ne toe mamata foki ʻe toe fakafoki mai ʻʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻo fou ʻi ha “ngaahi tohi kehe”—ko e Tohi ʻa Molomoná mo ha ngaahi folofola kehe ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní (vakai, 1 Nīfai 13:39–40). Ko e hā ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻoku tokoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke mahino lelei ange kiate kitautolu? ʻOku kehe fēfē hoʻo moʻuí tuʻunga ʻi he ngaahi meʻa mahinongofua mo mahuʻinga ko ʻeni kuo fakafoki maí?

ʻĪmisi
ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha ngaahi lea fakafonua kehekehe

ʻOku fakafoki mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ne mole lolotonga e Hē mei he Moʻoní.

Vakai foki, “Plain and Precious Truths,” Ensign, Mar. 2008, 68–73; Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 60–63.

1 Nīfai 15:1–11

ʻE tali mai ʻe he ʻEikí kapau te u kole ʻi he tui pea ʻi he loto-vaivai.

Kuó ke ongoʻi nai ʻi ha taimi ʻo hangē kuo ʻikai ke ke maʻu ha fakahā fakataautaha—pe kuo ʻikai folofola atu ʻa e ʻOtuá kiate koe? Ko e hā e faleʻi naʻe fai ʻe Nīfai ki hono ongo tokouá ʻi he taimi naʻá na ongoʻi peheni aí? ʻE founga fēfē haʻo fakaʻaongaʻi e faleʻi ʻa Nīfaí ʻi hoʻo moʻuí, pea ʻe founga fēfē haʻo fakaʻaongaʻi ʻene faleʻí ke tokoniʻi ha niʻihi kehe?

Vakai foki, Sēkope 4:8; ʻAlamā 5:46; 26:21–22.

ʻĪmisi
family study icon

Ngaahi Fakakaukau ki he Ako Fakafāmili e Folofolá mo e Efiafi Fakafāmili ʻi ʻApí

ʻI hoʻo lau mo ho fāmilí e folofolá, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke fakamamafaʻi mo aleaʻí kae lava ke feau e ngaahi fie maʻu ho fāmilí. Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi.

1 Nīfai 11–14

ʻI hono lau ʻe homou fāmilí e folofolá, ʻai pē mo taʻofi kae fai ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: Ko e hā naʻe mamata ki ai ʻa Nīfai ʻi heʻene misí ʻe ala fakatupu ia ke fiefiá? Ko e hā ha meʻa naʻá ne ngaohi ia ke lotomamahi? Ko e hā hono ʻuhingá?

1 Nīfai 13:20–42

Koeʻuhí ke tokoni ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí hono mahuʻinga ʻo e ngaahi moʻoni “mahino mo mahuʻinga” ʻi he Tohi ʻa Molomoná, fakafehoanaki ha pōpoaki ne tohi mahino ki ha pōpoaki ʻoku tuʻu kehekehe. Ko e hā nai ha ʻuhinga ʻe ala fie maʻu ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻEne ngaahi moʻoní ke akoʻi mahino? ʻE ala fakamoʻoniʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí ha ngaahi moʻoni “mahinongofua mo mahuʻinga” kuo nau ako mei he Tohi ʻa Molomoná.

1 Nīfai 14:12–15

Ko e hā ʻoku “fakamahafu [ʻaki ai kitautolu] ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá” ʻi he taimi ʻoku tau fai pau ai ki heʻetau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá?

1 Nīfai 15:8–11

Ko e hā ha ngaahi aʻusia ʻe lava ke vahevahe ʻe homou fāmilí fekauʻaki mo ha taimi naʻa nau “fehuʻi [ai] ki he ʻEikí”? Ko e hā ʻoku tau ako mei he sīpinga ʻa Nīfaí?

Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki hono akoʻi ʻo e fānaú, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

Fakatupulaki e Ako Fakataautahá

Fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi tokoni ki he akó ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi futinoutí, Fakahinohino ki he Folofolá, mo ha ngaahi tokoni kehe ki he akó, ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e folofolá. Hangē ko ʻení, ko e hā ʻoku tokoni atu ʻa e futinoutí ke mahino kiate koe fekauʻaki mo e 1 Nīfai 14:20–21?

ʻĪmisi
Ko e mata meʻa-hā-mai ʻa Nīfai kia Mele mo e pēpē ko Sīsuú

Mata-meʻa-hā-mai ʻa Nīfai kia Melé, tā fakatātaaʻi ʻe James Johnson