Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
24–30 Aokuso. Helamana 7–12: “Manatua le Alii”


“24–30 Aokuso. Helamana 7–12: ‘Manatua le Alii,’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“24–30 Aokuso. Helamana 7–12,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2020

Ata
O Nifae o loo tatalo i se ‘olo i le faatoaga

Ata o Nifae i se ‘olo i le faatoaga, na saunia e Jerry Thompson

24–30 Aokuso

Helamana 7–12

“Manatua le Alii”

Sa maua e Nifae, Liae, ma isi ni “faaaliga e tele i aso taitasi” (Helamana 11:23). O faaaliga faifaisoo e le mo na’o perofeta—e avanoa foi mo oe. O le tusifaamaumauina o ou lagona uunai e mafai ona fesoasoani e te maua atili ai faaaliga faifaipea.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Na uunaia e Helamana, le tamā o Nifae, ia ona atalii ia “manatua, manatua”: sa manao o ia ia latou manatua o latou tuaa, manatua upu a perofeta, ma le mea aupito taua, ia manatua lo “tatou Togiola, o le o Keriso lea” (tagai Helamana 5:5–14). E manino sa manatua e Nifae, aua o le savali lava foi lea sa ia folafola atu i tausaga mulimuli ane “ma le le faavaivai” (Helamana 10:4) i tagata. “Ua mafai faapefea ona outou faagaloina lo outou Atua?” (Helamana 7:20), sa ia fesili atu ai. O taumafaiga uma lava a Nifae—o le talai atu, tatalo, faia o vavega, ma le talosaga atu i le Atua mo se oge—o taumafaiga e fesoasoani ai i tagata ia liliu atu i le Atua ma manatua o Ia. I le tele o itu, o le faagaloina o le Atua o se faafitauli tele atu e oo lava i le le iloaina o Ia, ma e faigofie ona faagalo o Ia pe a faalavelaveina o tatou mafaufau i “mea le aoga o lenei lalolagi” ma faanenefuina e le agasala (Helamana 7:21; tagai foi Helamana 12:2). Peitai, e pei ona faaalia i le auaunaga a Nifae, e le o tuai tele ona manatua ma liliu mai … i le Alii lo outou Atua” (Helamana 7:17).

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Helamana 7–11

E faaali mai e perofeta le finagalo o le Atua.

E toatele perofeta ua faamatalaina mai i le Tusi a Mamona atoa, ae o le Helamana 7–11 o se nofoaga e faapitoa le lelei e aoao ai po o le a le perofeta, mea na te faia, ma le ala e tatau ona tatou maua ai ana upu. A o e faitau i nei mataupu, ia ua’i atu i faatinoga, mafaufauga, ma fegalegaleaiga a Nifae ma le Alii. E faapefea ona fesoasoani le auaunaga a Nifae e te malamalama lelei ai i le matafaioi o le perofeta i o tatou aso? O nisi nei o faataitaiga: O a isi mea ua e maua?

Helamana 7:17–22:E talai mai e perofeta le salamo ma lapatai mai e uiga i taunuuga o le agasala.

Helamana 7:29; 9:21–36:E iloa e perofeta e ala i faaaliga mai le Atua le mea e manaomia ona faalogo i ai tagata.

Helamana 10:7:Ua tuuina mai i perofeta le mana e faamau ai i le lalolagi ma i le lagi (tagai foi Mataio 16:19; MFF 132:46).

Helamana 10:4–7, 11–12:

E mafai faapefea e nei fuaiupu ona aafia ou lagona e uiga i lo tatou perofeta soifua? O le a se mea na ia aoaoina mai lata mai nei? O le a lau mea o fai e faalogo ai ma mulimuli ai i lana taitaiga?

Helamana 9–10

O faailoga ma vavega e aoga, ae e le lava lea e fausia ai se faatuatua mausali.

Ana faapea na lava faailoga ma vavega e suia ai le loto o se tagata, semanu e liliu uma lava sa Nifae i faailoga mataina sa tuuina atu e Nifae i le Helamana 9. Nai lo o lena, sa alia’e “se fevaevaeaiga i totonu o tagata” (Helamana 10:1) ona o le toatele o i latou “sa faamaaa pea o latou loto” (Helamana 10:15). O le a le tali e masani ona tali atu ai e amioleaga i faailoga ma vavega? (tagai Helamana 10:12–15; tagai foi 3 Nifae 2:1–2). O le a le matautia o le faia o faailoga ma faavae o se molimau? (tagai “Signs,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org).

Helamana 10:2–4

O le mafaufau loloto e valaaulia ai faaaliga.

Afai na e lagonaina le solipalaina, atuatuvale, po o le le mautonu, atonu e te aoao mai se lesona taua mai le faataitaiga a Nifae o loo i le Helamana 10:2–4. O le a le mea na ia faia ina ua ia lagonaina le “faanoanoa tele”? (fuaiupu e 3).

Na aoao mai Peresitene Henry B. Eyring, “A tatou manatunatu loloto, ua tatou valaaulia faaaliga e ala i le Agaga. Ia te au o le manatunatu loloto o le mafaufau lea ma le tatalo ou te faia pe a uma ona ou faitau ma suesue ma le faaeteete i tusitusiga paia” (“Auauna atu ma le Agaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 60). E ono mafai faapefea ona e fatuina se masani o le mafaufau loloto? Ina ia faitau i se tasi o auala e mafaufau loloto soo ai i le afioga a le Atua, tagai i le savali a Brother Devin G. Durran “Ua Manatunatu Pea Lo’u Loto I Ai” (Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 112–15).

Tagai foi Faataoto 4:26; Luka 2:19; 1 Nifae 11:1; 2 Nifae 4:15–16; 3 Nifae 17:3; Moronae 10:3; MFF 88:62.

Helamana 12

E finagalo le Alii ia ou manatua o Ia.

I le Helamana 12, o Mamona, o le sa otootoina faamaumauga, ua ia aoteleina nisi o lesona e mafai ona tatou aoao mai le tala ia Nifae i mataupu ua muamua atu. Mafaufau e faaaoga lana aotelega o se avanoa e suesue ai lou lava loto. Atonu foi e te fai se lisi o mea ua fai mai Mamona e mafua ai ona galo i tagata le Alii. O le a se mea e fesoasoani e te manatua ai o Ia? O a ni suiga ua musuia oe e fai e faavae i mea ua e aoaoina?

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

A o e faitauina ma lou aiga ia tusitusiga paia, e mafai e le Agaga ona fesoasoani ia te oe ia iloa po o a mataupu faavae e faamamafa ma talanoaina ina ia taulimaina ai manaoga o lou aiga. O ni nai manatu nei.

Helamana 7–9

O a ni mea e tutusa ai ua tatou vaaia i le va o mea na faia e Nifae ma mea o loo fai e perofeta i aso nei? O le a se mea o aoao mai e lo tatou perofeta i aso nei? Atonu e mafai ona e filifilia nisi o fautuaga lata mai nei na tuuina mai e le perofeta ma talanoa o se aiga i auala e mafai ona outou mulimuli lelei i ai.

Helamana 10:4–5, 11–12

Na faapefea ona faaalia e Nifae sa ia sailia le finagalo o le Alii nai lo lona lava loto? E mafai faapefea ona tatou mulimuli i lana faataitaiga? O a nisi o auala e mafai e le tatou aiga ona saili lelei atu i le finagalo o le Alii?

Helamana 11:1–16

O le a le mea na manao i ai Nifae, ma o le a le mea sa ia faia i ai? O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le tatalo, mai le faataitaiga a Nifae?

Helamana 11:17–23

O le a se mea ua tatou aoaoina e uiga i le uso o Nifae, o Liae, i le Helamana 11:17–23? O ai se tasi ua tatou iloa o loo ola i se olaga amiotonu e aunoa ma le mauaina o ni faailoaga aloaia se tele?

Helamana 12:1–6

E mafai ona e mafaufau i se lesona i mea faitino e mafai ona e faaaogaina e fesoasoani ai i lou aiga ia malamalama i le uiga o le “le maumaututu”? Mo se faataitaiga, atonu e te valaaulia se tagata o le aiga e taumafai e faapaleni se mea i luga o lona ulu. Ona e valaaulia lea o tagata o le aiga e vaai i le Helamana 12:1–6 mo mafuaaga e mafai ai e tagata ona le maumaututu i le mulimuli i le Alii. E mafai faapefea ona tatou mausali faaleagaga?

Mo nisi manatu mo le aoaoina o tamaiti, tagai i le otootoga o le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Toefaamanatu. O se manatu lenei e fesoasoani ai i tagata o le aiga ia manatua mau ua latou aoaoina: Filifili se fuaiupu e te iloa e anoa, ma faaali i se mea i totonu o lou fale o le a vaai soo i ai tagata o le aiga. Valaaulia isi tagata o le aiga e feauaua’i e filifili se mau e faaali i luga, ma talanoaina pe a faapotopoto le aiga, e pei o taimi o meaai po o tatalo a le aiga.

Ata
Ua maua Seanetuma o se fasioti tagata

© O Le Tusi a Mamona mo le Au Faitau Talavou, Ua Maua Seanetuma—le Fasioti Tagata, saunia e Briana Shawcroft; e le mafai ona kopiina