Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
7–13 Sānuali. Mātiu 1; Luke 1: ‘Ke Hoko mai kiate Au ʻo hangē ko Hoʻo Leá’


“7–13 Sānuali. Mātiu 1; Luke 1: ‘Ke Hoko mai kiate Au ʻo hangē ko Hoʻo Leá’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“Sānuali 7–13. Mātiu 1; Luke 1,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: 2019

ʻĪmisi
Mele mo ʻIlisapeti

7–13 Sānuali

Mātiu 1; Luke 1

“Ke Hoko mai kiate Au ʻo hangē ko Hoʻo Leá”

Kamata ʻaki haʻo lau ʻa e Mātiu 1 mo e Luke 1. ʻE lava ke tokoni atu ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí ke mahino ʻa e ngaahi vahe ko ʻení, pea lava ke ʻoatu ʻe he lēsoni ko ʻení ha ngaahi fakakaukau ki hono akoʻí. Kapau te ke fie maʻu tokoni ki hono akoʻi ʻo e fānau iiki angé, vakai ki he “Ko Hono Feau e Ngaahi Fie Maʻu ʻa e Fānau Iiki Angé” ʻi he kamataʻanga ʻo e maʻuʻanga tokoni ko ʻení.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
fakaʻilonga vahevahe

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Kole ki he fānaú ke nau tangutu ʻi ha siakale, pea kole ki ha tokotaha ke vahevahe ha meʻa naʻá ne ako mei he folofolá ʻi he uiké ni pe ha taimi kehe. ʻE lava ke teka atu ʻe he tokotaha ko iá ha foʻi pulu pe tuhu ki ha tokotaha kehe ʻi he siakalé, ke ne hoko atu e vahevahé.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Akoʻi e Tokāteliné

Fānau Iiki Angé

Mātiu 1:18–25; Luke 1:26–38

Naʻe fakahā ʻe he kau ʻāngeló ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsuú.

Naʻe ʻahia ʻa Mele mo Siosefa ʻe ha ʻāngelo ʻa ia naʻá ne fakahā ange ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku lava ke tokoni e ngaahi aʻusia ko ʻení ke vakai ai e fānaú ki hono mahuʻinga ʻo e ʻaloʻi ʻo Kalaisí.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Fakaafeʻi ha mātuʻa ʻo ha tokotaha ke haʻu ki he kalasí ʻokú ne tui e vala hangē ko Mele mo Siosefá. Kole ange ke nau vahevahe ʻa ʻenau aʻusiá ʻo hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he Mātiu 1:18–25 mo e Luke 1:26–38.

  • Fai ange ʻa e talanoa ki he hā ʻa e kau ʻāngeló kia Mele mo Siosefá, ʻo hangē ko hono lekooti ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. (Vakai foki, “Vahe 2: Mele mo e ʻĀngeló” mo e “Vahe 4: Siosefa mo e ʻĀngeló,” Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Foʻoú, 8–9, 12. Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ange ʻa e fakatātā ʻi he lēsoni ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau toe fai atu kiate koe ʻa e talanoá.

  • Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau tā ha ngaahi fakatātā ʻo e ngaahi talanoa ʻi he Mātiu 1:18–25 mo e Luke 1:26–38.

Luke 1:5–20, 57–63

ʻOku tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku ngaahi lotú.

Mahalo ne taʻu lahi hono lotua ʻe Sakalia mo ʻIlisapeti haʻana tamá. Naʻe faifai pea tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻena lotú ʻaki ha foha ko Sione Papitaiso. Te ke lava fēfē ʻo fakaʻaongaʻi e talanoa ko ʻení ke akoʻi ki he fānaú, ʻoku tali ʻe he Tamai Hēvaní e ngaahi lotú?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Vahevahe ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau, ʻa e talanoa mei he Luke 1:5–20, 57–63. Mahalo naʻa fie maʻu ke ke toutou fai ʻa e talanoá. Vahe ki he fānaú ke nau fakatātaaʻi e ʻāngeló, Sakalia, mo ʻIlisapeti pea fakatātaaʻi ʻa e talanoá. Fakamamafaʻi ange naʻe tali ʻe he Tamai Hēvaní e ngaahi lotu ʻa ʻIlisapeti mo Sakaliá, pea vahevahe ha aʻusia ʻa ia naʻe tali ai ʻe he Tamai Hēvaní hoʻo lotú.

  • Fakaʻaongaʻi e “Punou Ho ʻUlu,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 18B, pe ko ha hiva kehe ke akoʻi ki he fānaú ʻa e founga ʻo e lotú. ʻE lava foki ke mou hivaʻi fakataha e “Lotu ʻa ha Kiʻi Tamasiʻi,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 6–7. Ko e taimi kotoa pē ʻoku hivaʻi ai ʻe he fānaú ʻa e foʻi lea “lotu”, fakaafeʻi kinautolu ke punou honau ʻulú pea loto ʻapasia.

  • Kole ki he fānau takitaha ke nau fai ha meʻa ʻokú ne fakafofongaʻi ha meʻa ʻokú ne lava ʻo lotua. Tuku ki he fānau kehé ke nau mateʻi pe ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi meʻa ʻoku nau faí. Te nau lava ʻo maʻu ha ngaahi fakakaukau ʻi he peesi ʻekitivitī ʻo e uike ní.

Luke 1:31–35

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e Tamai Hēvaní mo Mele. Ko e hā te ke lava ʻo fai ke tokoni ki he fānaú ke nau ako lahi ange kau kiate Iá?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Talaange ki he fānaú naʻe fakahā ʻe he ʻāngeló kia Mele ʻe ui ʻene pēpeé ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá (vakai, Luke 1:35). Tokoniʻi e fānaú ke nau toutou lau e konga lea “Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.” Tokoniʻi e fānaú ke mahino kiate kinautolu ko hai e ongomātuʻa ʻa Sīsuú ʻaki hono fakaafeʻi kinautolu ke nau tā ha fakatātā ʻo ʻenau mātuʻá. ʻI heʻenau fai ʻení, talaange kiate kinautolu ʻoku ʻi ai e ongomātuʻa ʻa Sīsū—ko Mele mo e Tamai Hēvaní. ʻIkai ngata aí, naʻe kole kia Siosefa ke ne maluʻi mo tokangaʻi ʻa Sīsū lolotonga ʻEne nofo ʻi he māmaní.

  • Vahevahe hoʻo fakamoʻoní, koeʻuhi ko Sīsuú ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻokú Ne lava ʻo pekia maʻa ʻetau ngaahi angahalá pea toe moʻui. Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e Tutuki mo e Toetuʻu ʻa Sīsuú (vakai, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí, fika 5759).

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Akoʻi e Tokāteliné

Fānau Lalahi Angé

Mātiu 1:18–25; Luke 1:5–37

ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe taʻemalava ki he ʻOtuá.

Naʻe toki malava pē ʻa e ʻaloʻi ʻo Sīsuú mo hono fāʻeleʻi ʻo Sione Papitaisó, ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻE lava ʻe hono ako ʻo e ngaahi mana ko ʻení, ke fakamālohia e tui ʻa e fānaú ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e mālohi ke fakahoko ha ngaahi mana ʻi heʻenau moʻuí.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • ʻI hoʻo toe vakaiʻi mo e fānaú e Mātiu 1:18–25 mo e Luke 1:5–37, fai ki he fānaú ha ngaahi fehuʻi hangē ko e “Ko e hā te ke lea ʻaki kapau ko Mele koe?” pe “Naʻá ke mei ongoʻi fēfē nai kapau ko Sakalia koe?”

  • Fai ʻi ha ngaahi lea faingofua, ʻa e talanoa ʻo hono fāʻeleʻi ʻo Sione Papitaisó mo e ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí. Kole ki he fānaú ke hiki honau nimá ʻi he taimi ʻoku nau fanongo ai ki ha meʻa ʻoku ngali taʻemalava ka ne taʻeʻoua ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá. Ko e hā ha ngaahi talanoa kehe ʻe lava ke vahevahe ʻe he fānaú, ʻa ia ne fai ai ʻe he ʻOtuá ha meʻa ne ngali taʻemalava?

  • Tokoni ki he fānaú ke nau ako maʻuloto ʻa e Luke 1:37. Ke fai ʻeni, te ke lava ʻo hiki ʻa e vēsí ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau toutou lau ia. Hili e foʻi lau kotoa pē, tamateʻi ha foʻi lea ʻe taha.

Mātiu 1:21–25; Luke 1:30–35, 46–47

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e Tamai Hēvaní mo Mele. Te ke tokoni fēfē ki he fānaú ke nau ako e moʻoni ko ʻení?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • Kole ki he fānaú ke nau lau e Luke 1:30–35, ʻo kumi e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení: “Ko hai e faʻē ʻa Sīsuú?” mo e “Ko hai e Tamai ʻa Sīsuú?” Tokoni ke mahino kiate kinautolu, ko Sīsū Kalaisi tokotaha pē ko ʻEne tamai fakaesinó ʻa e Tamai Hēvaní (vakai foki 1 Nīfai 11:18–21).

  • ʻI hoʻo lau e ngaahi veesi ko ʻení, fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau fekumi ki he ngaahi huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi huafa ko ʻení, pea ko e hā ʻoku nau akoʻi mai kiate kitautolu fekauʻaki mo Sīsuú?

  • Vahevahe hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, pea fakaafeʻi ʻa e fānaú ke vahevahe ʻenau ngaahi fakamoʻoní.

ʻĪmisi
Hā ʻa Kepaleli kia Mele

Ko Hono Fakahā ʻo e ʻAloʻí, tā ʻa John Scott

Luke 1:5–25, 57–80

ʻOku fanongo mai ʻa e Tamai Hēvaní mo tali ʻeku ngaahi lotú.

ʻOku tali ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi lotú ka ʻoku ʻikai ke tali mai maʻu pē ʻi he ngaahi founga ʻoku tau faʻa ʻamanaki ki aí. Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e talanoa kia Sakalia mo ʻIlisapetí ke akoʻi ʻaki ʻa e moʻoni ko ʻení ki he fānaú?

Ngaahi ʻEkitivitī ʻe Ala Fakahokó

  • ʻEke ki he fānaú pe ko e hā te nau lea ʻaki ki ha taha kuó ne lotua ha tāpuaki ka kuo teʻeki ke ne maʻu ia. Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakaukau ki he fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau lau fakataha ʻa e Luke 1:5–25, 57–80. (Vakai foki, “Vahe 1: ʻIlisapeti mo Sakalia” mo e “Vahe 3: Fāʻeleʻi ʻo Sione Papitaisó,” Ngaahi Talanoa ʻo e Fuakava Foʻoú, 6–7, 10–11. Ko e hā ʻe talaange ʻe Sakalia mo ʻIlisapeti ki ha taha naʻá ne ongoʻi naʻe ʻikai tali ʻene lotú?

  • Tomuʻa fakaafeʻi ha fānau ʻe niʻihi ke nau vahevahe ha aʻusia ʻi he taimi ne tali mai ai ʻe he Tamai Hēvaní ʻenau ngaahi lotú. Vahevahe ha taimi naʻá ke ongoʻi ai naʻe tali hoʻo lotú ʻi ha founga taʻeʻamanekina.

  • Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau tā ha fakatātā ʻo ha taimi ne tali mai ai ʻe he Tamai Hēvaní ha lotu—tautautefito ki ha taha ʻo ʻenau ngaahi lotú. Tuku ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakatātaá mo e kalasí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga akoʻi

Poupouʻi e Ako ʻi ʻApí

Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau vahevahe mo honau ngaahi fāmilí ʻa e ngaahi fakatātā naʻa nau taá pea kole ki he kau mēmipa honau fāmilí ke vahevahe ha ngaahi taimi naʻe tali ai ʻe he ʻOtuá ʻenau ngaahi lotú.

Fakatupulaki ʻEtau Akoʻí

Tokoniʻi e fānau īkí ke nau ako mei he folofolá. Ke tokoni ki he fānaú ke nau ako mei he folofolá, nofotaha ʻi ha veesi pē ʻe taha ʻo e folofolá pe ko ha kupuʻi lea mahuʻinga. Mahalo te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau tuʻu ki ʻolunga pe hiki honau nimá ʻi he taimi ʻoku nau fanongo ai ki he foʻi lea pe kupuʻi lea ko iá. (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 21.)

ʻĪmisi
peesi ʻekitivitií: ʻOku tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku ngaahi lotú