Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
8-14 Iulai. Galuega 6–9: ‘Se A Le Mea E Te Finagalo I Ai Ou Te Faia?’


“8-14 Iulai. Galuega 6–9: ‘Se A Le Mea E Te Finagalo I Ai Ou Te Faia?’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“8-14 Iulai. Galuega 6–9,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2019

Ata
Paulo i le ala i Tamaseko

Talosia Ia Tatou Ola Ai, saunia e Sam Lawlor

8–14 Iulai

Galuega 6-9

“Se A Le Mea E Te Finagalo I Ai Ou Te Faia?”

Amata i le faitauina o le Galuega 6–9. E mafai ona fesoasoani ia te oe fautuaga o i lenei otootoga e te iloa ai nisi o mataupu faavae taua i nei mataupu, e ui e te ono maua isi mataupu faavae i au lava suesuega.

Tusifaamaumau Lagona e Uunaia ai Oe

Afai e i ai se tagata e foliga mai e le ono avea ma se tagata mo le liua, atonu o Saulo lea—o se Faresaio o le sa lauiloa o ia i le sauaina o tagata Kerisiano. O lea la, ina ua tau atu e le Alii i se soo e igoa ia Anania e sue ia Saulo ma tuu atu ia te ia se faamanuiaga, sa malamalama lelei lava le musua o Anania. “Le Alii e,” sa ia fai atu ai, “Ua ou faalogo i tagata e toatele i lena tagata, i mea leaga e tele ua na faia i ou tagata paia” (Galuega 9:13). Ae sa silafia e le Alii le loto o Saulo ma ona gafatia, ma sa i ai i Lona finagalo se misiona mo Saulo: “O le ipu lava o ia ua filifilia ma’u e momoli lo’u igoa i luma o nuu ese, ma tupu, ma le fanauga a Isaraelu” (Galuega 9:15). O lea sa usitai ai Anania, ma ina ua maua le sa avea muamua ma faaoosala, sa ia tauina o ia o “Lo’u uso e, Saulo” (Galuega 9:17). Afai ua mafai ona suia atoa Saulo ma mafai e Anania ona taliaina ma le saoloto o ia, pe tatau ea la ona tatou mafaufau i soo se tasi o se tagata e le ono avea ma se tagata e mafai ona suia—e aofia ai i tatou lava ia?

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Galuega 6–8

E manaomia e lo’u loto le “tonu i le silafaga a le Atua”

O le faatoateleina o le ekalesia, o lona uiga o se manaoga faateleina lea mo soo e auauna atu i le malo. E tusa ai ma le Galuega 6:1–15, o a ni uiga sa sailia e Aposetolo e Toasefululua mo i latou o le a auauna atu ia i latou? A o e faitau i le Galuega 6–8, ia matau auala na faaalia ai nei uiga, faapea ma isi, i tagata e pei o Setefano ma Filipo. O le a le mea sa le’i i ai ia Simona, ma o le a se mea e mafai ona tatou aoao mai ia te ia e uiga i le naunau ia suia?

E i ai se mea ua e lagona le musuia o oe e sui ia mautinoa ai o lou loto ua “tonu i le silafaga a le Atua”? (Galuega 8:21–22). E ono mafai faapefea e le faia o lenei suiga ona e manuia ai ao e auauna atu i le Atua?

Galuega 6–7

O le teenaina o le Agaga Paia e mafai ona tau atu i le teenaina o le Faaola ma Ana perofeta.

O taitai Iutaia, e ui ina sa i ai le tiute o le tapena o tagata mo le afio mai o le Mesia, sa latou teena Iesu Keriso ma poloaiina Lona Faasatauroga ona o lona faamaualuga ma le tausinio mo le pule. Na faapefea ona tupu lenei mea? Sa folafola atu e Setefano ia i latou, “Ua outou tetee atu pea lava i le Agaga Paia” (Galuega 7:51) O le a sou manatu i le uiga o le tetee atu i le Agaga Paia? Aisea e oo atu ai le tetee i le Agaga Paia i le teenaina o le Faaola ma Ana perofeta?

A o e faitau i le Galuega 6–7, vaavaai mo isi savali sa aoao atu e Setefano i tagata Iutaia. O a uiga sa ia lapataia ai i latou? Pe o e maitauina ni uiga faapena ia te oe lava? O le a se mea o aoao mai e upu a Setefano ia te oe e uiga i taunuuga o le teenaina o le Agaga Paia? E mafai faapefea ona e nofouta atili ma tali atu i uunaiga a le Agaga Paia i lou olaga?

Tagai foi i le vitio “The Martyrdom of Stephen” (LDS.org).

Galuega 7:54–60

E ese mai ia Setefano, o ai isi sa faamaturoina mo a latou molimau ia Iesu Keriso?

O Setefano o le uluai Kerisiano faamaturo lea ua iloa (o se tasi ua fasiotia ona o o latou talitonuga) i le mavae ai o le Toetu o Iesu E toatele foi isi Au Paia i le talafaasolopito atoa o e na fasiotia ona e lei faafitia o latou faatuatua ia Iesu Keriso. O nisi o i latou nei o loo ta’ua i le 2 Nofoaiga a Tupu 24:20–21; Mareko 6:17–29; Galuega 12:1–2; Faaaliga 6:9–11; Mosaea 17:20; Alema 14:8–11; Helamana 13:24–26; Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:47–49; 135:1–7; ma le Aperaamo 1:11. E foliga mai ina ua mavae le Toetu o le Faaola, o Aposetolo uma vagana ai Ioane, sa maliliu o ni maturo.

Galuega 8:26–39

O le a fesoasoani le Agaga Paia i lo’u taitaiina atu o isi ia Iesu Keriso.

O le a se mea ua e aoaoina e uiga i le faasoa atu o le talalelei mai le tala i le Galuega 8:26–39? Na faapefea ona fesoasoani le Agaga Paia ia Filipo? E faapefea ona pei le faasoa atu o le talalelei i isi o le avea ma se taiala? (tagai i le Galuega 8:31).

Galuega 9:1–31

A ou usitai atu i le finagalo o le Alii, e mafai ona avea a’u ma Ona tufugaaao.

Sa pei na faafuasei le vave o le liua o Saulo; sa alu atu “loa” o ia mai le faafalepuipuiina o tagata Kerisiano i le talai atu o Keriso i totonu o sunako (Galuega 9:20). A o e faitauina lana tala, mafaufau loloto pe aisea na naunau ai lava o ia e sui. (Ina ia faitau le faamatalaga a Saulo lava ia e uiga i lona liua, tagai i le Galuega 22:1–16 ma le 26:9–18. Ia maitau, e oo ane i le taimi o nei tala, ua sui le igoa o Saulo ia Paulo.)

E ui e moni o le aafiaga o Saulo o se mea e ese lava—mo le toatele o tagata, o le liuaina o se faagasologa e sili atu le umi—e i ai ea se mea e mafai ona e aoao mai ia Saulo e uiga i le liuaina? O le a se mea ua e aoao mai i le auala na tali atu ai Anania ma isi o le au soo i le liua o Saulo? O le a se mea o le a e faia e faaaoga ai nei lesona i lou olaga? Atonu e te amata i le ole atu i le tatalo, e pei ona sa faia e Saulo, “Se a le mea e te finagalo i ai ou te faia?” Pe e mafai foi ona e tusia lenei fesili o se autu i lau apitalaaga ma tusifaamaumau ai lagona e oo atu ia te oe i le gasologa o taimi.

Tagai foi i le Dieter F. Uchtdorf, “Faatalitali i le Auala i Tamaseko,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 70–77; “The Road to Damascus” (vitio, LDS.org).

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

A o e faitauina ma lou aiga ia tusitusiga paia, e mafai e le Agaga ona fesoasoani ia te oe ia iloa po o a mataupu faavae e faamamafa ma talanoaina ina ia taulimaina ai manaoga o lou aiga. O ni nai fautuaga nei:

Galuega 6:8–7:60

Faatusatusa tala ia Setefano i le Galuega 6:8 ma le Galuega 7:51–60 i tala o le Faaola i le Luka 23:1–46. Na faapefea ona mulimuli Setefano i le faataitaiga a le Faaola?

Galuega 7:51–60

Na faapefea ona faamanuia e le Agaga Paia ia Setefano i le taimi na sauaina ai o ia? O le a se taimi na tatou maua ai le malosi mai le Agaga Paia i ni taimi faigata?

Galuega 9:5

E iloa e lou aiga le uiga o le “aa i tui”? O se tui o se tao maai na faaaoga e tulituli ai meaola. E masani lava ona toe kiki mai ia meaola pe a tatui, lea e mafua ai ona goto atili i totonu le tao i le aano o le tino o le meaola. O a ni auala e faatatau ai lenei faataoto ia i tatou?

Ata
O Peteru ua faatuina Tapita mai le oti

Tapita e, Ina Tu Ai i Luga, saunia e Sandy Freckleton Gagon

Galuega 9:32–43

Mafaufau e valaaulia tagata o lou aiga e tusi ni ata o tala o loo i le Galuega 9:32–43. O a ni mea ua latou aoaoina e uiga i le avea moni ma soo mai ia Ainea, Tapita, ma fafine Iopa ua oti a latou tane? E mafai faapefea e se tasi ua “tele ana galuega lelei” ona fesoasoani i isi ia talitonu i le Alii? (tagai Galuega 9:36, 42; “Mataupu 60: Ua Toe Faaola Mai Tapita e Peteru,” Tala o le Feagaiga Fou, 156–57, po o le vitio e faatatau i ai i le LDS.org).

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Faaleleia o Suesuega Faaletagata Lava ia

Ia faatatau tusitusiga paia i lou olaga. A o e faitau, mafaufau pe faapefea ona faaaoga tala ma aoaoga o loo i tusitusiga paia i lou olaga. Mo se faataitaiga, o anafea na e lagonaina ai le “tumu i le Agaga Paia” i taimi o tofotofoga po o sauaga? (Galuega 7:55).

Ata
O Setefano o loo fetogia i maa

Ua ou Iloa le Atalii o le Tagata o loo Tu i le Itu Taumatau o le Atua, saunia e Walter Rane