Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
28 Oketopa–3 Novema. 1 ma le 2 Timoteo; Tito; Filemoni: ‘Ia Fai Oe ma Faaaoao i e ua Faatuatua’


“28 Oketopa–3 Novema. 1 ma le 2 Timoteo; Tito; Filemoni: ‘Ia Fai Oe ma Faaaoao i e ua Faatuatua’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“28 Oketopa–3 Novema. 1 ma le 2 Timoteo; Tito; Filemoni,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2019

Ata
o ni tamaitai e toatolu o loo tutu i fafo o le malumalu

28 Oketopa–3 Novema

1 ma le 2 Timoteo; Tito; Filemoni

“Ia Fai Oe ma Faaaoao i e ua Faatuatua”

O nisi taimi e fesoasoani ai le faia o au suesuega i tusitusiga paia faatasi ma se fesili se tasi pe sili atu i lou mafaufau. Valaaulia le Agaga e taitai atu oe i tali ao e suesue, ma tusifaamaumau soo se musumusuga e te maua.

Tusifaamaumau Lagona e Uunaia ai Oe

I tusi sa tusia e Paulo ia Timoteo, Tito, ma Filemoni, tatou te maua ai sina vaaiga i totonu o le loto o se auauna a le Alii. E le pei o isi tusi a Paulo i aulotu atoa, o tusi nei sa tusi atu i tagata taitoatasi—O uo ma aumea mamae a Paulo i le galuega a le Atua—ma o le faitauina o ia [tusi] e pei lava o le faalogologo i se talanoaga. Tatou te vaaia ai le faamalosiauina e Paulo o Timoteo ma Tito, o ni taitai se toalua o aulotu, i a laua auaunaga i le Ekalesia. Tatou te vaai ai i lona augani atu i lana uo o Filemoni e faamagalo se uso a Au Paia ma fai o ia e pei o se uso i totonu o le talalelei. O upu a Paulo sa lei tuusao mai ia i tatou, ma atonu na te lei faamoemoeina o le a matuai toatele ni tagata o le a faitau i ai i se aso. Ae tatou te maua i nei tusi ia fautuaga ma faamalosiauga mo i tatou, po o le a lava a tatou galuega patino e i ai i le auaunaga ia Keriso.

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

1 ma le 2 Timoteo; Tito

O ai Timoteo ma Tito?

O Timoteo ma Tito sa galulue faatasi ma Paulo i nisi o ana malaga faafaifeautalai. I le taimi o la laua auaunaga, sa laua maua ai le faaaloalo ma le faatuatuaga a Paulo. Sa valaauina mulimuli ane ia Timoteo e avea ma se taitai o le Ekalesia i Efeso, ae o Tito sa valaauina o se taitai i Kereta. I nei tusi, sa tuuina atu ai e Paulo i taitai ni faatonuga ma faamalosiauga e uiga i o latou tiutetauave, lea na aofia ai le talaiina atu o le talalelei ma le valaauina o alii e auauna o ni epikopo.

Tagai foi Bible Dictionary, “Pauline Epistles,” “Timoteo,” “Tito.”

Ata
o se epikopo i totonu o lona ofisa o loo talanoa i se alii talavou

Ua valaauina epikopo e tuuina atu le taitaiga faaleagaga i tagata o le uarota.

1 Timoteo 4:10–16

Afai o au o se “faaaoao i e ua faatuatua,” e mafai ona ou taitai atu isi i le Faaola ma le Lana talalelei.

Sa fai lava si talavou o Timoteo, ae sa iloa e Paulo e mafai ona avea o ia ma se taitai maoae o le Ekalesia e ui lava i lona talavou. O le a le fautuaga sa tuuina atu e Paulo ia Timoteo i le 1 Timoteo 4:10–16? E mafai faapefea ona fesoasoani lenei fautuaga ia te oe e taitai atu ai isi i le Faaola ma Lana talalelei?

Tagai foi i le Alema 17:11.

2 Timoteo

“Aua ua le foaiina mai e le Atua ia te i tatou le Agaga e mata’u ai, a o le Agaga e faamalosi ai, ma alofa ai, ma mafaufau tonu ai.”

Ua talitonuina o le 2 Timoteo o le tusi mulimuli lea sa tusia e Paulo, ma e foliga mai sa ia iloaina ua puupuu ona taimi i luga o le fogaeleele (tagai 2 Timoteo 4:6–8). A o e faitau i le tusi lenei, mafaufau po o a ni lagona atonu sa i ai ia Timoteo i le iloaina masalo o le a le umi ae leai lana faufautua ma le taitai faatuatuaina. O le a le mea na tau atu e Paulo e faamalosiau ai ia te ia? O le a se mea ua e aoao mai i upu a Paulo e uiga i le faafetauia o ou lava faafitauli ma popolega?

2 Timoteo 3

O le ola i le talalelei e maua ai le saogalemu mai mea matautia faaleagaga o aso amuli.

Ua tatou ola “i aso e gata ai” lea sa tautala i ai Paulo, ma ua oo mai “aso faigata” (2 Timoteo 3:1). A o e faitau i le 2 Timoteo 3, tusi i lalo ni faigata o aso amuli o loo taua mai ai (tagai foi 1 Timoteo 4:1–3):

E mafai ona e mafaufau i ni faataitaiga o nei faigata i le lalolagi ua siomia ai oe—po o i lou lava olaga? E faapefea e nei faigata, e pei o tagata o loo faamatalaina i le fuaiupu 6, ona “ulu atu i [lou fale], ma ave faatagataotaua [oe]”? O le a se fautuaga e te maua i le 2 Timoteo 3, ma isi vaega i nei tusi, e mafai ona e saogalemu ai ma saogalemu ai lou aiga mai nei mea matautia faaleagaga? (tagai, mo se faataitaiga, 1 Timoteo 1:3–11; 2 Timoteo 2:15–16; Tito 2:1–8).

Filemoni

O ai Filemoni?

O Filemoni o se Kerisiano sa liliu mai i le talalelei ia Paulo. Sa i ai sana pologa e igoa ia Onesemo, o le sa sola ese mai le pologa, sa feiloai ia Paulo, ma faapea ona liliu mai ai i le talalelei. I se tusi ia Filemoni, sa uunaia ai e Paulo lana uo e ia faamagalo ia Onesemo ma talia o ia “e le toe faapei o se pologa, ae sili i le pologa, o le uso pele” (fuaiupu 16).

Filemoni

O soo o Keriso e faamagalo e le tasi le isi.

Pe na i ai se taimi sa e oo ai i se tulaga lea sa sailia ai e se tasi lau faamagaloga? Mafaufau i lena tulaga ao e faitau i le tusi a Filemoni. O le a le mea na aoao atu e Paulo ia Filemoni o le mafuaaga e tatau ona ia faamagaloina ai Onesemo? O i ai ni savali mo oe i lenei tusi?.

Tagai foi i Nifae 7:16–21; Mosaea 26:30–31; Gospel Topics, “Forgiveness,” topics.lds.org.

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

A o e faitauina ma lou aiga ia tusitusiga paia, e mafai e le Agaga ona fesoasoani ia te oe ia iloa po o a mataupu faavae e faamamafa ma talanoaina ina ia taulimaina ai manaoga o lou aiga. O ni nai fautuaga nei:

1 Timoteo 2:9–10

E ui o vaega o le fautuaga a Paulo mo tamaitai ina ia laei i laei tauagafau e le faatatau i o tatou taimi, e mafai ona tatou aoao uma mai lana fautuaga ia “teuteu [i tatou lava] … [i] galuega lelei.” Atonu e fiafia lou aiga i le tuufaatasia o se faaaliga laei, ia laei e tagata o le aiga ia lavalava po o teuga feilafi e faaigoa i ituaiga galuega lelei eseese. O a nisi o galuega lelei e mafai ona faia e lou aiga i lenei vaiaso?

1 Timoteo 4:12

Ina ia fesoasoani i tagata o lou aiga ia mananao e avea “ma faaaoao i e ua faatuatua,” mafaufau e valaaulia i latou e tusi ni ata o auala na avea ai tagata ma ni faaaoao lelei ia i latou. Na faapefea ona musuia e nei tagata i tatou ia mulimuli ia Iesu Keriso? O le savali a Peresitene Thomas S. Monson “Avea ma se Faataitaiga ma se Malamalama” (Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 86–88) e ono tuuina atu ai ni manatu.

1 Timoteo 6:7–12

Aisea e te manatu ua faapea ai “o le manao i le tupe o le pogai lea o mea leaga uma”? O a ni tulaga e matautia ai le taulai o o tatou olaga i tupe? E mafai faapefea ona tatou lotomalie i faamanuiaga ua tatou maua?

2 Timoteo 3:14–17

E tusa ai ma nei fuaiupu, o a faamanuiaga e oo mai ia i latou o e iloa ma suesue i tusitusiga paia? Atonu e mafai e tagata o le aiga ona faasoa atu ni mau na latou tau i ai e faapitoa ona “aoga.”

Filemoni 1:17–21

O le a le mea sa naunau Paulo e fai mo Onesemo? E tutusa faapefea lenei mea ma le mea sa finagalo malie le Faaola e fai mo i tatou? (tagai foi 1 Timoteo 2:5–6; MFF 45:3–5). E mafai faapefea ona tatou mulimuli i faataitaiga a Paulo ma le Faaola?

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Aoao atu aoaoga faavae manino ma faigofie. O le talalelei e matagofie i lona faigofie (tagai MFF 133:57). Nai lo o le taumafai e faafiafia lou aiga i lesona e manaomia ai ni tapenapenaga e tele, ia taumafai e aoao atu aoaoga faavae mama ma faigofie (tagai 1 Timoteo 1:3–7).

Ata
o tuagane ma le tuafafine o loo suesue i tusitusiga paia

O le suesue i le afioga a le Atua e fesoasoani tatou te saogalemu ai mai mea matautia faaleagaga o aso amuli.