Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
23–29 Tesema. Faaaliga 12–22: ‘O Lē Manumalo E Maua e Ia Mea Uma’


“23–29 Tesema. Faaaliga 12–22: ‘O Lē Manumalo E Maua e Ia Mea Uma’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“23–29 Tesema. Faaaliga 12–22,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga: 2019

Ata
Iesu Keriso loo faafeiloai i tagata i Lona Afio Mai Faalua

O Le Nuu e Faavavau saunia e Keith Larson

23-29 Tesema

Faaaliga 12–22

“O Lē Manumalo E Maua e Ia Mea Uma”

A o e faitau i le Faaaliga 12–22, vaai mo ni mea e tutusa ai mea na vaaia e Ioane ma mea o loo e vaaia i le lalolagi i aso nei. Saili le taitaiga faaleagaga e fesoasoani ia te oe i le sailia o lesona patino ao e faatofu oe lava i le gagana faafaailoga a Ioane.

Tusifaamaumau Lagona e Uunaia Ai Oe

Vaaifaalemafaufau i se fafine “ua faatīgā ma alaga i le tiga a fanau.” Ia vaaifaalemafaufau laia i “le tarako tele e mumu, e fitu ona ulu ma ona nifo e sefulu” o faamalumalu ae i luga o le fafine, ma sauni e “ai e ia o lana tama pe a fanau” (Faaaliga 12:2–4). Ina ia malamalama i nei fuaiupu i le faaaliga a Ioane, ia manatua o nei ata ua faatusa i le Ekalesia ma le malo o le Atua ma faigata o le a latou fetaiai. Mo le Au Paia o e na oo i ai sauaga matuia i le vaitaimi o Ioane, o le manumalo i le tiapolo sa le foliga mai o se mea na ono mafai ona tupu. O lenei foi manumalo e faigata ona muaivaaia i aso e pei o o tatou aso, ao tau e le fili le “taua ma le au paia” ma i ai “pule i ituaiga uma, ma gagana eseese ma nuu” (Faaaliga 13:7). Ae i le faaiuga o le faaaliga a Ioane, ua faaalia ai ma le fiafia e faapea, o le a manumalo le lelei i le leaga. O le a pau Papelonia. O le a nofotupu Iesu Keriso o le Tupu o Tupu. “E soloiesea foi e le Atua loimata uma,” ma o le a nofotupu e e faamaoni faatasi ma Ia ma “maua mea uma” (Faaaliga 21:4, 7).

Ata
aikona o le suesuega faaletagata lava ia

Manatu mo Suesuega Faaletagata Lava Ia o Tusitusiga Paia

Faaaliga 12:7–11

O le Taua i le Lagi o loo faaāuāuina pea i luga o le fogaeleele.

E le tele ni mea ua tatou iloa e uiga i le Taua i le Lagi, ae o loo i ai se faamatalaga manino e ui lava ina puupuu e uiga i ai i le Faaaliga 12:7–11. A o e faitauina nei fuaiupu, vaaifaalemafaufau ia te oe lava o se vaega o lena feteenaiga i le muaiolaga. O a ni mea ua aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le auala na outou faatoilaloina ai ma isi fanau faamaoni a le Atua ia Satani? O le a se mea o faaataata mai e lenei mea e uiga i le auala e mafai ona e faatoilaloina ai o ia i o tatou aso, ao faaauau ona ia “tau le taua ma i latou o e ua taofi le mau ia Iesu Keriso”? (fuaiupu 17).

Tagai foi 1 Nifae 14:12–14; “War in Heaven,” Gospel Topics, topics.lds.org; Bible Dictionary, “Michael,” “War in Heaven.”

Faaaliga 14:6-7

O ai le agelu lea sa vaai i ai Ioane o talaiina le talalelei?

O se tasi o faataunuuga o lenei valoaga i nei fuaiupu sa tupu ina ua faaali mai Moronae ia Iosefa Samita ma taitai atu o ia i faamaumauga lea sa ia faaliliuina ma lomiaina ua avea ma Tusi a Mamona. O le tusi lenei ua i ai le “talalelei e faavavau” lea ua faatonuina i tatou e talai atu i “atunuu uma, ma ituaiga, ma gagana eseese ma nuu” (Faaaliga 14:6).

Faaaliga 17–18

Ua valaaulia au e le Alii ou te sola ese ma Papelonia ma ana agasala.

O le Faaaliga 17–18 o loo i ai ni vaaiga le manaia ua faamatalaina ai le agasala, matapeapea, ma tuinanau o Papelonia—o le faailoga o le faalelalolagi ma le amioleaga. Mafaufau i ni faataitaiga o tulaga e faapei o Papelonia o loo i ai i aso nei i le lalolagi, ma mafaufau loloto i mea e mafai ona e faia e mulimuli ai i le fautuaga e “o ese” mai Papelonia “ina nei faatasia outou i ana agasala” (Faaaliga 18:4).

Faaaliga 20:12–15

O le a faamasinoina fanau uma a le Atua mai le tusi o le ola.

Manatu faapea ua ofo atu se tusitala na te tusia se tusi e uiga i lou olaga. O a ni faamatalaga po o ni aafiaga o le a e manao ia aofia ai? Ana faapea sa e iloa o le a tusifaamaumauina foi au amioga i le lumanai, o le a se mea o le a ese ai lou faiga o lou olaga? Mafaufau i lenei mea ao e faitau e uiga i le Aso Faamasino i le Faaaliga 20:12–15. O le a se mea e te faamoemoe o le a tusia e uiga ia te oe i le tusi o le ola?

Tagai foi i le Bible Dictionary, “Book of life.”

Faaaliga 21; 22:1–5

Afai ou te faamaoni, o le a ou maua le mamalu selesitila.

I le faatusatusa atu i faamatalaga o Papelonia, o le Faaaliga 21–22 o loo faamatala ai le malo selesitila ua faatalitali mai i soo faamaoni o Keriso. O a ni vaaiga, fasifuaitau po o ni folafolaga o i nei mataupu ua musuia ai oe ia tumau i le faamaoni e tusa lava pe faigata?

Faaaliga 22:18–19

Pe o le uiga o nei fuaiupu e le toe i ai lava ni tusitusiga paia faaopoopo e ese mai i le Tusi Paia?

Ua taua e nisi o tagata le Faaaliga 22:18–19 o se mafuaaga e teena ai le Tusi a Mamona ma isi tusitusiga paia i aso e gata ai. Ae peitai, na aoao mai Jeffrey R. Holland:

“O loo maoae le maliliega auau faatasi o le au atamamai i tusi paia e faapea, o lenei fuaiupu e na o le tusi o Faaaliga o loo faatatau tonu i ai, ae le o le Tusi Paia atoa. O na tagata atamamai i o tatou vaitaimi ua faailoa mai se aofaiga o ‘tusi’ o le Feagaiga Fou lea e toetoe lava a mautinoa na tusia ina ua mavae ona mauaina le faaaliga e Ioane i le Motu o Patamo. …

“Ae o loo i ai se tali faigofie atu. … O le Tusi Paia atoa e pei ona tatou iloa ai—o se tuufaatasiga e tasi o anotusi ua fusia i se voluma e tasi—sa lei i ai i le taimi sa tusia ai lena fuaiupu” (“O Au Upu … E Leai se Gataaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 91).

Ata
aikona o le suesuega faaleaiga

Manatu mo Suesuega Faaleaiga o Tusitusiga Paia ma Afiafi Faaleaiga

A o e faitauina ma lou aiga ia tusitusiga paia, e mafai e le Agaga ona fesoasoani ia te oe ia iloa po o a mataupu faavae e faamamafa ma talanoaina ina ia taulimaina ai manaoga o lou aiga. O ni nai fautuaga nei:

Faaaliga 12; 19; 21

Atonu o le a fiafia ma aoga i nisi o le aiga le tusiga o ata o faaaliga o loo faamatalaina i le Faaaliga. Mo se faataitaiga, o le tusiga o ata e faavae i le Faaaliga 12 e mafai ona taitai atu ai i talanoaga e uiga i le Taua i le Lagi (tagai verses 7–11). O ata e faavae i le Faaaliga 21 e mafai ona musuia ai ni talanoaga e uiga i le malo selesitila. E mafai foi ona e faaalia atu le ata o loo avatu faatasi ma lenei otootoga ma fai atu i tagata o le aiga e sue ni fuaiupu i le Faaaliga 19 o loo faaalia i le ata.

Faaaliga 12:11

Mata o le a le uiga o le fasifuaitau “le upu a la latou mau”? E faapefea ona fesoasoani a tatou molimau ia Iesu Keriso ia i tatou ma isi e faatoilalo ai Satani?

Faaaliga 13:11–14

O a ni manatu o tagata o lou aiga e uiga i le manufeai taufaasese? E faapefea ona tatou mateia ma aloese mai taufaasese ua tatou vaai i le lalolagi i aso nei?

Faaaliga 20:2–3

E faapefea ona fesoasoani le 1 Nifae 22:26; Mataupu Faavae ma Feagaiga 43:30–31 ia tatou malamalama ai i le uiga o le, mo Satani ia “fusifusia”?

Faaaliga 22:1–4

Faamata o le a le uiga faafaailoga o le tuu o le suafa o le Faaola “i o [tatou] muaulu”? (Faaaliga 22:4; tagai foi i le Faaaliga 13:16–17).

Mo nisi manatu mo le aoaoina atu o le fanau, tagai i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Peraimeri.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Tulitatao ia valaaulia e faatino “A e tulitatao atu i se valaaulia e faatino, e te faaali atu i tagata aoao e te popole mo i latou ma pe faapefea e le talalelei ona faamanuia o latou olaga. E te tuuina atu foi ia i latou avanoa e faasoa mai ai o latou aafiaga, lea e faamalosia o latou tautinoga ma faatagaina i latou e lagolago le tasi ma le isi i le ola ai i le talalelei” (Teaching in the Savior’s Way, 35).

Ata
O Iesu Keriso o loo tietie mai i se solofanua mai le lagi i Lona Afio Mai Faalua

O Keriso i ni ofu mumu o loo nofo i luga o se solofanua sinasina.