Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
11–17 Me. Mosaea 18--24: “Ua Outou Ulu Atu i se Feagaiga faatasi ma Ia”


“11–17 Me. Mosaea 18–24: ‘Ua Matou Osia se Feagaiga ma Ia,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“11–17 Me. Mosaea 18–24,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa: 2020

Ata
Ua sosola ese le nuu o Limae

Minerva K. Teichert (1888–1976), Solaaga a le Tupu o Limae ma Lona Nuu, 1949-1951, suauu i luga o le laupapa, 35 7/8 x 48 inisi. Falemataaga mo Faatufugaga a le Iunvesite a Polika Iaga, 1969

11—17 Me

Mosaea 18–24

Ua Matou Osia se Feagaiga ma Ia

A o e faitauina le Mosaea 18–24, mafaufau i tagata ua e aoaoina. O a ni mea ua e iloa e uiga ia i latou? E mafai e le Agaga Paia ona musuia ou mafaufauga ma fesoasoani ia te oe e faailoa mai upumoni o le talalelei o le a sili ona aoga ia i latou.

Tusi Faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Valaaulia tagata o le vasega e fautuaina mai ni mataupu faavae, po o faamatalaga o le upumoni, sa latou maua i le taimi o lo latou suesueina o le Mosaea 18–24. (O nisi mataupu faavae o loo lisi atu i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga.) Fautuaina i latou e faasoa mai fuaiupu mai le Mosaea 18–24 o loo aoao mai ai nei mataupu faavae. O a ni o latou aafiaga na i ai i nei upumoni?

Ata
aikona aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Mosaea 18:1–16

O le papatisoga e aofia ai se feagaiga e auauna atu i le Atua ma tu atu o se molimau ia te Ia.

  • A o e faitauina le Mosaea 18 ma sauniuni e aoao atu, e te ono lagona le musuia e fesoasoani i tagata o le vasega e iloilo ma mafaufau loloto ia latou feagaiga o le papatisoga. O se tasi lea o ala e mafai ai ona e faia lenei mea: Valaaulia tagata o le vasega e galulue faatasi e lisi i luga o le laupapa le tele o fuaitau latou te mafai ona manatua e fesootai ma le faamatalaga a Alema o feagaiga o le papatisoga. A maea, e mafai e tagata o le vasega ona faitau le Mosaea 18:8--10 ma faaopoopo soo se mea atonu o misi i le lisi. (E mafai foi ona latou faaopoopo i ai ni fasifuaitau mai le MF&&F 20:37, 77, ma le 79.) E ono fesoasoani le fesili atu ia i latou pe o le a le uiga o fasifuaitau taitasi ma mea e mafai ona latou faia e tausia ai lena vaega o le feagaiga o le papatisoga. E faapefea ona faamanuia i tatou e le Alii ao tatou taumafai e tausia la tatou vaega o le feagaiga?

  • A o sauniuni i latou na mulimuli ia Alema e papatiso, sa aoao atu Alema ia i latou e faapea o le o mai “i le lafu a le Atua” e manaomia ai le osia o se feagaiga e mulimuli i le Atua ma tausi Ana fanau (tagai Mosaea 18:8--9). Atonu e mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai ni aafiaga i se tasi na faamalolosia ai i latou po o se tasi latou te iloa e se isi tagata e faataunuu ai le feagaiga o le papatisoga o loo faamatala mai i le Mosaea 18:8–10. Mo se faataitaiga, o anafea na faamafanafana ai e se tasi i latou pe fesoasoani ia i latou e tauave a latou avega? Na faapefea ona musuia e nei aafiaga i tatou e tausi a tatou feagaiga? E mafai foi ona e faamanatu atu i tagata o le vasega pe na faapefea ona tu atu Apinati “o [se molimau] a le Atua i taimi uma ma i mea uma, ma i nofoaga uma” (fuaiupu 9). O le a se mea o mafai ona tatou aoao mai lana faataitaiga a o tatou saili e faataunuu lenei vaega o a tatou feagaiga o le papatisoga?

Ata
papatisoga i le sami

Pe a tatou papatiso, tatou te osi feagaiga e auauna atu i le Atua ma isi.

Mosaea 18:17–31

O le nuu o le Atua e lotogatasi

  • Mosaea 18:17--31 o loo faamatala mai ai ia poloaiga na tuu atu e Alema i lona nuu e fesoasoani ai ia te i latou ia lotogatasi o ni tagata o le Ekalesia a Keriso. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e mafaufau pe faapefea e nei poloaiga ona faatatau ia i latou, e mafai ona e fai atu ia i latou e sailiili i nei fuaiupu i ni vaega toalaiti ma faia se lisi o poloaiga latou te maua. E mafai faapefea e nei poloaiga ona fesoasoani i tagata o le uarota ia atili lagona ai le lotogatasi? Pe o i ai ni sini e mafai e tagata o lau vasega ona faatutu e le tagata lava ia pe o se vaega e mulimuli ai i le faataitaiga a le nuu o Alema?

  • E tau manatunatu nisi tagata, pe aisea tatou te manaomia ai se ekalesia? Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e tali i lenei fesili, e mafai ona e tusia se auivi o se fale Lotu i luga o le laupapa ma tusia le fesili lea i ona lalo. Ona mafai lea e tagata o le vasega ona sailiili le Mosaea 18:17–31 ma tusi i luga o le laupapa tali latou te ono maua i nei fuaiupu. E mafai foi ona latou sueina tali i le tala mai le lauga a Elder Christofferon o i le “Punaoa Faaopoopo.” Atonu e mafai ona e tuu atu i ni nai tagata o le vasega e faatino mai i taga pe faapefea ona latou tali atu i se uo e le talitonu e tatau ona i ai se ekalesia faatulagaina. Aisea tatou te faafetai ai i lo tatou avea ai o nisi o le Ekalesia?

  • E ui ina tatou mananao ia lagona e tagata uma le taliaina i le lotu, ae paga lea, e le o tagata uma. O le a se mea ua tatou aoao mai le nuu o Alema i le Mosaea 18:17–31 e mafai ona fesoasoani ia i tatou e fatuina ai se nofoaga e lagonaina ai e tagata uma e amanaia i latou?

Mosaea 21–24

E mafai e le Alii ona tuumamaina a tatou avega.

  • O avega e tauave e tagata o lau vasega e ese mai avega na tauaveina e le nuu o Limae po o le nuu o Alema ao faatagataotauaina. Ae o savali o nei tala e faatatau i soo se tasi e lagonaina le lofituina i mafatiaga po o tulaga faigata. Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai mea latou te aoao mai le Mosaea 21–24 e uiga i le ala e mafai ai e le Atua ona fesoasoani ia i tatou i le lotolotoi o o tatou tofotofoga. (Mo se otootoga puupuu o nei tala, tagai L. Tom Perry, “O Le Mana e Laveaiina ai,” Ensign po o le Liahona, Me. 2012, 94-97. E mafai foi e tagata o le vasega ona faasoa mai ni taimi na latou iloa ai, e pei o le nuu o Alema, i le faataunuuina o le folafolaga a le Atua faapea o le a Ia tuumamaina a latou avega ma asiasi atu ia i latou i o latou puapuaga (tagai Mosaea 24:14).

  • Atonu e aoga mo tagata o le vasega ona faaalu ni nai minute e tusitusi ai i lalo ni luitau patino sa latou feagai ma mafaufau i ni auala o loo fesoasoani ai le Alii ia i latou e tauave a latou avega. Pe o i ai ni fuaitau mai le Mosaea 21–24 e musuia ai i latou e liliu atu i le Alii i le taimi o o latou puapuaga? E faapefea ona fesootai le folafolaga a le Alii i le nuu o Alema i le Mosaea 24:14 i feagaiga tatou te faia ma le Alii i le papatisoga? (tagai i le Mosaea 18:8–10).

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia musuia tagata o le vasega e faitau le Mosaea 25–28, ma fai atu ia i latou e mafaufau e uiga i se tasi latou te iloa ua se ese mai le talalelei. Fai atu ia i latou a o latou faitauina nei mataupu, e mafai ona latou maua ai malamalamaaga i le ala e fesoasoani atu ai i lena tagata e toe foi mai.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Aisea tatou te manaomia ai le Ekalesia?

Na saunoa Elder D. Todd Christofferson: “Ua ou iloa e i ai i latou o e manatu ia i latou lava o tagata lolotu pe faaleagaga, ae tetee i le auai i se lotu pe tetee i le manaomia o sea faalapotopotoga. O faiga faalelotu mo i latou o se mea e patino a’ia’i. Ae o le Ekalesia o le foafoaga a Ia o le o loo taulai i ai lo tatou faaleagaga—o Iesu Keriso lea. E aoga le mapu ane ae mafaufau pe aisea na Ia filifili ai e faaaoga se ekalesia, Lana Ekalesia, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e faatinoina Lana galuega ma le galuega a Lona Tama.”

Ona faasoa mai ai lea e Elder Christofferson ia mafuaaga na faatulaga ai e le Alii se Ekalesia (tagai “E Manaomia i Se A Le Ekalesia?,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 108–11):

  • “Ia talai atu ai le tala fou o le talalelei a Iesu Keriso ma faatautaia ia sauniga o le faaolataga—i se isi faaupuga, ia aumaia tagata ia Keriso.”

  • “Ia fatu ai se nuu o le Au Paia o le a lagolago ai e le tasi le isi i le ‘ala sa’o ma le vaapiapi lea e tau atu ai i le ola e faavavau’ [2 Nifae 31:18]. … E soofaatasi i le faatuatua, tatou te aoao atu ma faagaeetia e le tasi le isi ma taumafai ia maua le fuataga atoa o ni soo.”

  • Ia “ofo atu ai se mafutaga faalevaiaso o se toomaga ma se faafouga, o se taimi e faataatia ese ai mea o le lalolagi—o le Sapati.”

  • “Ina ia ausia mea moomia ia e le mafai ona ausia e tagata taitoatasi po o ni vaega toalaiti [e aofia ai] le taulimaina o le mativa, … [avatu] o le talalelei i le lalolagi uma … [fausiaina ma le faagaoioia] o malumalu, maota o le Alii, ia e faatautaia ai sauniga taua ma feagaiga.”

  • Ia maua ai ki o le perisitua, lea e “faasaoina ai e taitai perisitua o le Ekalesia le mama a’ia’i o le aoaoga faavae a le Faaola ma le mamalu o Ana sauniga faaola, … fesoasoani e saunia i latou o e mananao e mauaina, faamasinoina tulaga manaomia ma le agavaa o i latou o e talosagaina, ona faatinoina ai lea … [ma] faailoa le upumoni ma mea e sese.”