Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
18--24 Me. Mosaea 25--28: “Sa Ta’ua i Latou o le Nuu o le Atua”


“18--24 Me. Mosaea 25--28: ‘Sa Ta’ua i Latou o le Nuu o le Atua’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“18--24 Me. Mosaea 25--28,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo le Aoga Sa: 2020

Ata
agelu ua faaali atu ia Alema ma atalii o Mosaea

O Le Liua o Alema le Itiiti, saunia e Gary L. Kapp

18--24 Me

Mosaea 25--28

“Sa Taʼua i Latou o le Nuu o le Atua”

O le ala sili e sauniuni ai e aoao atu e uiga i le Mosaea 25--28 o le faitauina o mataupu nei ma ola e ala i mataupu faavae o loo aoao mai ai. A o e faia, e mafai e le Agaga ona musuia oe e aoao atu mea o le a sili ona taua mo tagata o lau vasega.

Tusi faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Atonu e i ai ni tagata o le vasega o loo tauivi ia faia ni suesuega e le aunoa o tusitusiga paia e le tagata lava ia ma faaleaiga. Mata e mafai ona fesoasoani aafiaga o isi tagata o le vasega? Atonu e mafai ona e amataina lau vasega i le valaaulia o tagata o le vasega e faasoa mai se mea na latou faia ia latou suesuega patino po o suesuega faaleaiga na lelei ona fai.

Ata
aikona aoao atu

Aoao atu le Aoaoga Faavae

Mosaea 26:15-31; 27:23–37

E faamagalo tuusaolotoina e le Atua i latou o e salamo.

  • O le salamo ma le faamagaloga o ni autu faifai pea i nei mataupu. E mafai ona e suesueina nei autu i le tusiaina o le Salamo ma le Faamagaloga i luga o le laupapa ma fai i tagata o le vasega e lisi i lalo o na faaulutala mea e oo atu i le mafaufau pe a latou manatunatu i nei upu. Ona mafai lea ona latou sailiili i le Mosaea 26:22–24, 29–31; ma le 27:23–37 mo upu ma fuaitau lea e aoao atu ia i latou e uiga i le salamo ma le faamagalo atu. E mafai e tagata o le vasega ona faaopoopo nei upu ma fasifuaitau i lisi o i le laupapa. O a ni lagona o le Atua e uiga ia i latou o e salamo ma saili atu mo le faamagaloga?

  • Atonu e taumanatunatu nisi tagata pe ua lava lo latou salamo mo le Atua ia faamagalo ai i latou. Ina ia fesoasoani i soo se tasi i lau vasega o ono lagona faapena, e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e manatu faapea o i latou o Alema le Matua ma sa fesili atu se tagata o le Ekalesia i Saraemila ia i latou pe faapefea ona maua le faamagaloga o ana agasala (atonu e mafai ona outou faatino i taga lea tulaga faataitai). O le a se mea na aoaoina e Alema mai le Alii i le Mosaea 26:15–31 e mafai ona fesoasoani i lea tagata o le Ekalesia? (tagai foi Moronae 6:8; MF&F 58:42–43). O le saunoaga lea mai ia Peresitene Henry B. Eyring e mafai foi ona fesoasoani: “Afai ua e lagonaina le aafiaga a le Agaga Paia i le aso nei, e mafai ona e avea lena mea o se faamaoniga faapea ua galue le Togiola i lou olaga” (“Gifts of the Spirit for Hard Times,” Ensign, Iuni 2007, 23).

Mosaea 27:8–24

E faafofoga mai le Atua ia tatou tatalo ma o le a tali mai i ai e tusa ma Lona finagalo.

  • E toatele i tatou e mafai ona fesootai i lagona o Alema le Matua, o lona atalii lea sa “fouvale i le Atua” (Mosaea 27:11). Atonu e mafai e le vasega ona talanoaina le ala e mafai ai ona latou faaaoga le tala o i le Mosaea 27:8--24 e maua ai le faamoemoe i se tasi e i ai se tagata faalogogata i le aiga. O le malamalama faapea e le mafai ona tatou fesiligia ai se vavega pe faafiasili ae ai i se faitalia a se tasi, o le a se mea alagatatau e mafai ona tatou tatalo i ai pe a se ese se tasi tatou te alolofa i ai? (tagai foi Alema 6:6).

Mosaea 27:8-28:4

E ona toe fanauina alii ma tamaitai uma.

  • O nisi nei o fesili e mafai ona fesoasoani i tagata o le vasega e aoao ai e uiga i le toe fanauina: O le a le uiga o le toefanauina faaleagaga? (tagai Bible Dictionary, “Conversion”). E faapefea ona tatou taumafai e galulue agai atu i isi pe a tatou toefanauina faaleagaga? Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e tali nei fesili, e mafai ona e valaaulia i latou e sailiili i le Mosaea 27:22–28:4 mo faailoga faapea na toefanauina faaleagaga ia Alema ma atalii o Mosaea.

  • E tofu lava le tagata ma lana tala o lona liua, aua e faapei ona fai mai Alema, “e ao i tagata uma ona … toe fanauina” (Mosaea 27:25; ua faaopoopo le faatusilima). Atonu e mafai e ni nai tagata o le vasega ona faasoa mai pe na faapefea ona latou liua i le talalelei a Iesu Keriso---pe na ala i ni mea mamana faaleagaga na tutupu i o latou olaga pe na ala i se faagasologa faifai malie, o nisi taimi e le mavaaia ai seiloga ua uma ona tupu faatoa iloa. E mafai foi ona e tuu atu i tagata o le vasega se taimi o le vasega e tusifaamaumau ai o latou aafiaga. (Afai e leai se taimi e fai ai lenei gaoioiga i le vasega, e mafai ona e fautuaina e fai i le fale.) Ina ia faamamafa atu o lo tatou liua e tatau lava ona faifai pea, e mafai ona e fautuaina atu ia iloilo faavaitaimi e tagata o le vasega mea sa latou tusia ma faaopoopo ni aafiaga fou.

  • Sa faaaoga e Alema ma isi i tusitusiga paia atoa le upu faatusatusa o le toefanauina e faamatala ai le suiga e aumaia e le talalelei a Iesu Keriso i o tatou olaga. Sa faatusatusa e Elder David A. Bednar lenei suiga i se kukama ua avea ma piko (tagai “Punaoa Faaopoopo”). Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e mafaufau loloto pe o a mea o aoao mai e nei faatusatusaga e uiga i le liua, e mafai ona e aumaia se kukama ma se piko i le vasega. Pe e mafai foi ona e valaaulia se tasi e aumai se pepe ma talanoaina pe aisea ua avea ai le fanau mai o se talafaatusa lelei mo le mea sa tupu ia Alema ma atalii o Mosaea. (Tagai Mosaea 27:23–28:7.)

Ata
O Alema le Itiiti ua sa’esa’e atu i le fale o lona tama

Sa Fiafia Lona Tama, saunia e Walter Rane

Ata
aikona aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia musuia tagata o le vasega e faitau le Mosaea 29–Alema 4 i le vaiaso a sau, e mafai ona e ta’u atu ia i latou e faapea o mataupu nei, na tuu atu ai e le nuu o Nifae so latou leo i la latou faigamalo. O le a se mea ua mafai ona tatou aoaoina mai i lo laua aafiaga, a o tatou taumafai e tosina o tatou nuu mo le lelei?

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

O se mea e faia i le olaga atoa.

Sa aoao mai e Elder D. Todd Christofferson: “O le toe fanauina, e le pei o lo tatou fananau mai i la le tino, o se faagasologa ae le o se mea ua fuafua e tupu. Ma o le galue ai i lena faasologa, o le faamoemoega tutotonu lea o le olaga nei” (“Toe Fanauina,” Ensign po o le Liahona, Me 2008, 78).

Liuaina ma piko:

Sa faasoa mai e Elder David A. Bednar le talafaatusa lea o le toefanau mai i le faapikoina o kukama.

“O le piko o se kukama ua suia e tusa ai ma se fua faapitoa ma se faasologa o sitepu. O le sitepu muamua i le faagasologa o le suia o se kukama i se piko o le sauniaina ma le faamamaina. …

“O le isi sitepu i lenei faagasologa o le suia o le loloina ma le sokaina o kukama i le vai ma le masima mo se taimi umi. … Sei iloga ua matuai lilofia atoa ia kukama i le vai ma le masima mo se taimi faatulagaina ona faatoa mafai lea ona avea kukama ma piko. O le faagasologa mo le faasaoina e faifai malie ai ona fesuia’ia le fausaga o le kukama ma maua mai ai se foliga iloagofie ma le tofo iloga o se piko. O le na o le sausauina i nisi taimi pe na o le lolo i totonu o le vai ma le masia e le mafai ona maua mai ai le suiga fou moomia. Nai lo lena, o le faatofuina atoa, ia maopo lelei, ma mautu ma le faatofuina atoa e manaomia mo le suiga o loo manaomia ona tupu.

“O le sitepu mulimuli i le faagasologa e manaomia ai le faamauina o piko ua faasaoina i fagu ua uma ona faavailaau ma ua mama atoatoa. E teuina piko i fagu e tuufagu ai, ua ufitia i le vai puna vevela ma le masima, ma faagasolo ai i se tapu-vaipuna-e loloi ai. E tatau ona aveesea uma mea le mama mai piko ma fagu ina ia mafai ai ona puipuia ma faasaoina le oloa gaosi ua mae’a. …

“E faapei lava o se kukama e tatau ona saunia ma faamama a o le i mafai ona suia e avea ma piko, e faapena foi oe ma au e mafai ona saunia i ’upu o le faatuatua ma le mataupu e lelei’(1 Timoteo 4:6) ma muai faamamaina e ala i sauniga ma feagaiga e faatautaia i le pule o le Perisitua Arona. …

“E pei lava ona ua suia se kukama i se piko a o faatofuina i totonu ma sokaina i le vai ma le masima, e faapena foi oe ma au e toefanauina a o faalilofia i tatou i le talalelei a Iesu Keriso. … O lenei fasifuaitau o le faagasologa o le toe faafouina e manaomia ai le taimi, filiga, ma le onosai. …

“… O le faiga i le tapu vaipuna e loloi ai ua mafai ai ona puipuia ma faasaoina ia piko mo se taimi umi lava. I se ala foi faapena, tatou te agaigai atu ai ina faamamaina ma faapaiaina a o fufuluina oe ma au i le toto o le Tamai Mamoe, ua toefanauina, ma maua sauniga ma faamamaluina feagaiga o loo faatautaia i le pule o le Perisitua Mekisateko” (“Ye Must Be Born Again,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 19–21).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Saunia ma le mafaufau i tagata. “A o e sauni, ia taialaina au fuafuaga e lou malamalama i tagata ua e aoaoina. … O faiaoga e faapei o Keriso e le tuuto atu i se faiga faapitoa po o se metotia; latou te tuuto e fesoasoani i tagata e fausia le faatuatua ia Iesu Keriso ma avea atili e pei o Ia” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 7).