Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
10–16 Aokuso. Alema 53–63: “Faasaoina i Latou i Lona Mana Faavavega”


“10–16 Aokuso. Alema 53–63: “Faasaoina i Latou i Lona Mana Faavavega” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“10–16 Aokuso. Alema 53–63,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
au tau talavou e lua afe

Au Tau Talavou e Lua Afe, saunia e Arnold Friberg

10–16 Aokuso

Alema 53–63

“Faasaoina i Latou i Lona Mana Faavavega”

Ao e suesueina manatu e aoao atu i lenei otootoga, mafaufau e uiga i mea o le a aoga i lau vasega, ma fetuunai pe suia gaoioiga i manaoga o tagata o le vasega.

Tusi faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Ina ia uunaia tagata o le vasega e faasoa mai mea na latou aoaoina mai le Alema 53-63, e mafai ona e fai ia i latou e sue vave i mataupu ma vaavaai mo se fuaiupu e mafai ona latou faasoa i se tasi o loo feagai ma ni luitau. Valaaulia i latou e faasoa mai nei fuaiupu i se tasi i fafo atu o le vasega.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Alema 53:17–21; 56:43–48, 55–56; 57:20–27; 58:39–40

A tatou faaalia lo tatou faatuatua ma faalagolago i le Atua, o le a Ia faamalolosia i tatou.

  • E mafai ona e faaopoopo le matagofie i le talanoaga a lau vasega e uiga i le au tau a Helamana e ala i le manatu i mea na aoao e tagata o le vasega i le fale. O le tasi ala e fai ai lenei mea o le valaaulia lea o tagata e faasoa mai uiga o le au tau talavou na uunaia ai i latou (o nisi o nei manatu e mafai ona maua i le Alema 53:17–21; 56:45–48; 57:20–21, 26–27; 58:40). Na faapefea ona fesoasoani nei uiga i le au tau talavou i le taimi o a latou taua? E mafai faapefea ona latou fesoasoani i a i tatou i le taimi o a tatou taua faaleagaga? E mafai foi e tagata o le vasega ona faasoa mai ni tala o aso nei o “au tau talavou.”

  • Atonu e faamoemoe matua i lau vasega o le a atiina ae e a latou fanau le faatuatua e pei o le au tau talavou a Helamana. Ina ia fesoasoani i matua ma matua i le lumanai o lau vasega e aoao mai lenei tala, e mafai ona e faatulaga se laulau o ni nai tagata e mafai ona faasoa mai ni manatu e uiga i le fausia o le faatuatua i fanau. Fai atu i nei tagata o le laulau e faitau muamua le Alema 56:47–48 ma le 57:20–27 ma saunia e faasoa mai ni manatu e uiga i mea na fesoasoani i le au tau talavou e atiina ae le faatuatua. Tuu atu i tagata o le vasega se taimi e faasoa mai ai o latou manatu ao tuuina mai e tagata o le laulau manatu. O isi punaoa e mafai ona uunaia lenei talanoaga e aofia ai upu a Sister Joy D. Jones i le “Punaoa Faaopoopo” ma le savali a Peresitene Russell M. Nelson “O se Talosaga i O’u Tuafafine” (Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 95–97). I le faaiuga o le talanoaga, e mafai ona e tuu atu i tagata o le vasega ni nai minute e manatunatu loloto ai i fesili e pei o nei: O ai e ono faalagolago i lau molimau? O le a se mea e mafai ona e faia e faamalosia ai i latou?

Ata
Tamaiti sa Nifae ma o latou tina

Toa (Na aoaoina e o latou Tina), saunia e Liz Lemon Swindle

Alema 58:1–12, 30–3761

E mafai ona tatou filifili e mafaufau i le mea e sili i isi ae aua le ita.

  • O le faatinoga a Helamana ina ua le maua e lana au tau le lagolagoina e mafai ona avea o se faataitaiga mamana mo i tatou pe a tatou lagonaina ua agaleagaina. Ina ia uunaia se talanoaga e uiga i lana faataitaiga, e mafai ona e valaaulia se tagata o le vasega e sau saunia e otooto le tulaga o Helamana ma mafuaaga na le tali atu ai le malo i ona manaoga (tagai Alema 58:1–9, 30–37; 61:2–8). E mafai ona e tusia i le laupapa Tali a Helamana ma Isi tali e ono maua. Ona valaaulia lea o le vasega e sue le Alema 58:1-12 ma le 30-37 ma tusi i lalo o autu taitasi faamatalaga o mafaufauga o Helamana, upu na fai, ma mea na fai e tali atu ai i lona tulaga ma, i le faatusatusaga, o mea e ono mafaufau i ai o ia, fai atu, po o le faia foi. O a ni mea e mafai ona tatou faia e mulimuli ai i le faataitaiga a Helamana ina ua ia lagona ua agaleaga mai pe ua lafoaiina foi?

  • Ina ua faitioina e Moronae Paorana i le Alema 60, na mafai ona filifili Paorana e ita. Nai lo lena na ia tali atu na te “le o ita” ma na “[olioli] i le tele o le loto o [Moronae]” (Alema 61:9). Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e aoao mai le faataitaiga a Paorana, e mafai ona e fai atu ia i latou e mafaufau faapea ua fesiligia i latou e tusi se tusiga mo le mekasini a le Ekalesia e faatatau i le faataitaiga a Paorana i le Alema 61 e aoao atu ai e uiga i le aloese mai le ita ona o isi. E mafai ona e vaevae tagata o le vasega i ni vaega ma fai atu ia i latou e faitau le Alema 61:3–14 ma lisi nisi o manatu e mafai ona latou faaaofia i a latou tusiga. E mafai foi ona fesoasoani le fautuaga a Elder David A. Bednar i le “Punaoa Faaopoopo”.

Alema 60: 7–14

Ua i ai se tatou tiutetauave e siitia i latou o siomia i tatou.

  • Na tusi atu Moronae faapea o le a tauia e le Atua Paorana pe afai na te tuulafoaia ma le iloa manaoga o au tau a sa Nifae. Mafaufau e valaaulia tagata o le vasega e faitau le Alema 60: 7-14 faatasi, ma fai atu ia i latou e mafaufau i se tasi latou te iloa atonu o loo manaomia se fesoasoani ma ua lagonaina le tuulafoaiina. O a ni mea e mafai ona tatou faia e iloa ai ma fesoasoani i manaoga o isi? Na faapefea ona fesoasoani isi i o tatou manaoga, e aofia ai o tatou uso ma tuafafine o auaunaga?

Alema 62:39–41, 48–51

E tatau ona tatou manatua le Alii i taimi o faigata ma taimi o le faamanuiaina.

  • O tali a sa Nifae i taimi uma o le faigata ma le faamanuiaina (tagai Alema 62:39–41, 48–51) ua faaalia faapea e mafai ona tatou filifili ia lotomaualalo e tusa lava pe o tatou feagai ma puapuaga po o le manuia. E mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e faitau nei fuaiupu ma faasoa mai fuaiupu na uunaia i latou. E mafai ona e valaaulia i latou e talanoaina o latou manatu i ni paga ae lei fai atu i ni nai tagata e faasoa mai i le vasega atoa.

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia faaopoopo le fiafia i le Helamana 1-6, e mafai ona e faamatala atu i le vasega faapea i nei mataupu na amioleaga sa Nifae ae na amiotonu sa Lamana. O lenei fesuiaiga o uiga ua i ai ni lesona taua mo i tatou i aso nei e gata ai.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Faia o a tatou fanau ia tetee atu i le agasala.

Na faasoa mai e Sister Joy D. Jones, le Peresitene Aoao o le Peraimeri, ki nei i le tausia “o se tupulaga e tetee atu i le agasala”:

“Ina ia amata, e ao ona tatou fesoasoani ia [tatou fanau] ia iloa e aunoa ma le fesili o i latou o atalii ma afafine o se Tama Faalelagi alofa ma e i ai ni Ona faamoemoega paia mo i latou.

“Lua, ia malamalama e manaomia le aoaoga faavae o le salamo ia mafai ai ona tetee atu i le agasala. O le tetee atu i le agasala e le faapea ua leai se agasala, ae o loo faatatau ina ia salamo, mataala, ma agavaa faifaipea. Masalo o le mafai ona tetee i le agasala e sau o se faamanuiaga mai le tetee faifaipea i le agasala. …

“… O le ki lona tolu i le fesoasoani i fanau ia mafai ona tetee atu i le agasala o le amata aoao atu ma le alofa i latou i aoaoga faavae ma mataupu faavae autu o le talalelei ao laiti lava—mai tusitusiga paia, le Mataupu o le Faatuatua, le tamaitusi Mo le Malosi o le Autalavou pese Peraimeri, viiga, ma a tatou lava molimau—lea o le a taitaiina atu fanau i le Faaola. …

“… O le fesoasoani i fanau ia malamalama, osia, ma tausia feagaiga o se tasi lea o ki. … O le aoao atu o fanau e tausia ni folafolaga faigofie ao latou laiti o le a faamalosia i latou e tausia feagaiga paia i o latou olaga o mulimuli mai.” (“O Se Tupulaga e mafai ona Tetee Atu i le Agasala,” Ensign po o le Liahona, Me 2017, 88–89).

Auala e aloese ai mai le ita.

I lana savali “E Leai se Mea e Tausuai ai i Latou” (Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 89–92), na tuuina mai ai e Elder David A. Bednar le fautuaga lenei:

  • Ia iloa o le ita o se filifiliga. “Ia talitonu e mafai e se tasi poo se mea ona faia i tatou ia le fiafia, ita, tiga, pe matua faaitiitia ai lo tatou faitalia ma faaliliuina ai i tatou i ni mea faitino ina ia galueaina ai. Peitai i le avea ai ma sui, ua i ai ia te oe ma au le mana e galulue ai ma filifili pe faapefea ona tatou tali atu i se tulaga e le fiafia pe tiga ai.”

  • Vaai atu i le Faaola. “O le Faaola o le faataitaiga aupito sili lea o le auala e tatau ona tatou tali atu ai i tulaga e ono oo mai ai le loto tiga” [tagai 1 Nifae 19:9].

  • Ia malamalama i vaivaiga o isi. “O se tasi o faailoga sili o lo tatou matutua faaleagaga, e faaalia lea i le auala tatou te tali atu ai i vaivaiga, o le leai o se poto masani, ma taga e ono faatausuai ai mo isi tagata.”

  • Talanoa tuusao. “Afai e fai mai e se tagata se mea po o se upu tatou te manatu e faatausuai, o la tatou matafaioi muamua lava, o le aua lea nei tiga le loto ae talanoa patino atu lea, ma le faamaoni, ma tuusao i lea tagata. O lena faiga e valaaulia ai musumusuga mai le agaga paia, ma mafai ai ona faamanino ni faaletonu, ma malamalama ai i le faamoemoega moni.”

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Mafaufau i aafiaga i le aiga. Talu ai o le fale o le totonugalemu lea o le aoaoina o le talalelei, mafaufau pe faapefea e aafiaga i lou potu aoga ona faaaoga mea o loo tutupu iina. Mo se faataitaiga, e mafai ona e faafouina le tele o gaoioiga i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga e faaaoga i lau vasega e faamalosia ai suesuega patino a tagata o le vasega ma faaleaiga.