Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
17–23 Aokuso. Helamana 1-6: “O Le Papa o lo Tatou Togiola”


“17–23 Aokuso. Helamana 1-6: “O Le Papa o lo Tatou Togiola” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“17–23 Aokuso. Helamana 1–6,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
galu o loo fafati i luga o papa

17-23 Aokuso

Helamana 1–6

“O Le Papa o lo Tatou Togiola”

Pe e te iloaina moni ea lau vasega? Taumafai ia iloa lelei se tagata se toatasi o lau vasega i vaiaso taitasi. Ao e faia, e mafai ona sili atu ona e manatua o latou manaoga ao e saunia e aoao atu.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Mafaufau e valaaulia tagata o le vasega ia o mai saunia i le vasega e faasoa atu se mea faitino na latou faaaogaina e aoao atu ai e uiga i se mataupu faavae na latou aoaoina i nei mataupu. O a nisi auala e mafai ona tatou aoao atu ai nei mataupu faavae i isi?

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Helamana 1–6

O le faamaualuga e aveesea i tatou mai le Agaga ma le malosi o le Alii.

  • O le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga ua faamatalaina se “taamilosaga o le faamaualuga” lea na malaia ai sa Nifae. Atonu e mafai e se tasi i le vasega ona tusia lenei taamilosaga i le laupapa. Ona mafai lea e tagata o le vasega ona sue fuaiupu i le Helamana 1-6 latou te lagona o loo faaalia ai vaega eseese o le taamilosaga ma tusi i talaane o vaega e fesootai i le ata. (Afai e manaomia e tagata o le vasega le fesoasoani, e mafai ona e fautuaina latou te vaai i le Helamana 3:24–36; 4:11–26.) E faapefea ona tatou pei o sa Nifae? E mafai faapefea ona tatou alo ese mai le faananau atu i le faamaualuga? E mafai foi ona e faasoa atu ni vaega o le “Mataupu 18: Ia Faaeteete i le Faamaualuga” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ezra Taft Benson [2014], 257–69).

    Ata
    o le taamilosaga o le faamaualuga

    O le “taamilosaga o le faamaualuga.”

  • E mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e faitau le Helamana 4:13 ma le 24–26 ma sue se viiga lena e aoao mai ai e uiga i lo tatou faalagolago i le Atua, e pei o le “Ua Naunau ia te Oe” (Viiga, nu. 57). Aisea e vavaeese ai i tatou e le faamaualuga mai le Atua? E mafai faapefea ona tatou iloa lo tatou faalagolago i le Atua? Atonu e mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai pe na faapefea ona faamalosia i latou e le Agaga ma le mana o le Atua ona sa latou lotomaualalo.

  • O tagata o le Ekalesia o loo faamatalaina i le Helamana 3:33-34 na saua i o latou uso o le Ekalesia. Ona o lo latou faamaualuga, na latou faasaua ai i e matitiva ma faia ituaiga uma o isi agasala (tagai Helamana 4:11–13). Mafaufau e faitau faatasi le Helamana 3:33–34 ma le 4:11–13 ma fai i tagata o le vasega e talanoaina auala e mafai ona tatou faaalia ai le agalelei sili atu ma le faaaloalo i isi, e aofia ai o tatou lava uso i le Ekalesia atonu e ese mai ia i tatou. E mafai foi ona e valaaulia tagata o le vasega e mafaufau i se tasi latou te iloa atonu o loo puapuaga ona o faatinoga le alofa a isi ma mafaufau loloto pe faapefea ona latou mafai ona fesoasoani e faamalosia ma uunaia lena tagata.

Helamana 3:33–35

O le faapaiaina e oo mai i le tuu atu o o tatou loto i le Atua.

  • O le Helamana 3:33–35 e mafai ona avea o se faamafanafana ia i latou i lau vasega atonu na oo i se aafiaga o “sauaga … [po o] puapuaga e tele” (fuaiupu 34). Atonu e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e sue nei fuaiupu ia maua ai fautuaga e mafai ona latou tuuina atu i se tasi ua sauaina. Pe atonu e mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai pe na faapefea ona latou maua le “olioli ma le faamafanafanaga” i taimi o sauaga e ala i le faia o mea ua faamatalaina i le fuaiupu 35.

  • Mafaufau e valaaulia le vasega e suesue le Helamana 3:33-35 ma fuaitau ma mau fesootai e uiga i le avea ma e ua faapaiaina i le “Punaoa Faaopoopo.” O a mea ua aoao mai e nei fuaiupu ma fuaitau e uiga i le faapaiaina? E mafai faapefea e le anapogi ma le tatalo ona aumaia faamanuiaga ua faamatalaina i le Helamana 3:35? E mafai faapefea ona tatou tuu atu o tatou loto i le Atua? (tagai Helamana 3:35). E mafai faapefea ona fesoasoani lenei aoaiga ina ia faapaiaina ai i tatou? E mafai foi ona e saunia ma tufa atu ni fasi pepa o i ai se tasi o fuaitau po o mau fesootai mai le “Punaoa Faaopoopo” ua lolomiina ai ma valaaulia tagata o le vasega ia faasolosolo ona filifili se pepa e suesue. E mafai ona latou faasoa mai i le tasi ma le isi mea na latou aoaoina e uiga i le faapaiaina.

Helamana 5:12

Afai tatou te faia Iesu Keriso ma o tatou faavae, e le mafai ona tatou pauu.

  • E auina mai e Satani “ana matagi malolosi” i o tatou olaga. E toatele tagata o lau vasega ua oo i lenei aafiaga, ma e tele atu isi afa e ono oo mai i le lumanai. O le a se mea e mafai ona e fai e fesoasoani ai i lau vasega ia saunia mo nei afa e ala i le fausia o o latou olaga i luga o Iesu Keriso?

    E mafai ona e amata se talanoaga e ala i le faaalia o ni ata o malumalu po o isi fale ma faatusatusa o tatou olaga i se fale. O a ni filifiliga e tatau ona faia e se faufale? O a filifiliga tatou te faia lena e aafia ai le ala tatou te fausia ai o tatou olaga? Ona mafai lea ona outou faitau faatasi le Helamana 5:12 ma talanoaina le uiga o le fausia o o tatou olaga i luga o Iesu Keriso. E mafai faapefea e le avea o Ia ma o tatou faavae ona aafia ai isi filifiliga tatou te faia ao tatou fausia o tatou olaga?

    E mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai le ala na fesoasoani ai ia i latou le avea o le Faaola ma o latou faavae ia feagai ma afa o le olaga. Tuu atu i tagata o le vasega se taimi e mafaufau loloto ai i le ituaiga o olaga o loo latou fausia ma pe faapefea ona latou mautinoa ua mausali lo latou faavae i luga o Keriso. E mafai ona fesoasoani le tala e uiga i le Malumalu o Sate Leki i le “Punaoa Faaopoopo” i lau talanoaga.

Helamana 5:14–50

E faamalosia lo tatou faatuatua i le “tetele o faamaoniga ia [ua tatou] maua.”

  • O se tasi o faamanuiga o le faapotopoto i le Aoga Sa o le avanoa e faamalosia ai e le tasi le faatuatua o le isi—e pei lava ona faia e sa Lamana i le Helamana 5:50. Atonu e mafai ona outou faitau faatasi le Helamana 5:50 ma fai atu i le vasega e faailoa mai mea “ na vaai ma faalogo [i ai sa Lamana]” i fuaiupu 20-49. Ona mafai lea ona faasoa mai e tagata o le vasega i le tasi ma le isi nisi o aafiaga faaleagaga na faamaonia ia i latou le moni o le talalelei—e tusa lava pe latou te lei vaai ini agelu po o ni afi faaniutu. O a ni faamaoniga mautu ua latou vaaia o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso?

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ua faamatalaina i le Helamana 7-12 pe na faapefea ona maua e Nifae le faalagolago i le Alii ma na tuuina atu i ai le mana tele. E mafai ona e fautuaina lau vasega faapea o le faitauina o nei mataupu, e mafai ai ona latou aoao pe faapefea ona maua atili le faalagolagoina o le Atua i o latou olaga.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

O le mauaina o le faapaiaina e ala ia Iesu Keriso.

  • O faapaiaina o “le faagasologa o le tuusaolotoina mai le agasala, atoatoa, mama, ma paia e ala i le togiola a Iesu Keriso” (Taiala i Tusitusiga Paia,“Faapaiaina,“ scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

  • “O le taimi lava tatou te salamo moni ai, o le a aveese e Keriso le avega o le tausalaga ona o a tatou agasala. E mafai ona tatou iloa mo i tatou lava ua faamagaloina i tatou ma ua faamamaina. O le a faamaonia mai ia i tatou e le Agaga Paia lena mea; O Ia o le Faapaiaina. E leai se isi molimau o le faamagaloga e mafai ona sili atu” (Dieter F. Uchtdorf, “Vaega Tonu o le Toe Foi Saogalemu,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 101).

  • “Ina ia faapaiaina i le toto o Keriso o le mama, atoatoa, ma paia. Afai e aveese e le tauamiotonuina le faasalaga o se agasala ua mavae, ona aveese lea e le faapaiaina pisia po o aafiaga o le agasala” (D. Todd Christofferson, “Tauamiotonuina ma le Faapaiaina,” Ensign, Iuni 2001, 22).

  • “Pe a tuu atoa le naunau, faalogona, ma lagona o se tagata i le Atua ma lona finagalo, ua faapaiaina lena tagata” (Brigham Young, “Discourse,” Deseret News, Sept. 7, 1854, 1).

  • E faapaiaina i tatou e ala i le mana o le Agaga Paia ona o le Togiola a Iesu Keriso (tagai Eperu 13:12; Alema 13:10–12; 3 Nifae 27:19–20; Moronae 10:32–33; MFF 76:40–42).

  • E tusa lava pe ua uma ona faapaiaina i tatou, e mafai lava ona pau mai le alofa tunoa paia (tagai MFF 20:30–34).

O se faavae mautinoa.

I le taimi o le fausiaina o le Malumalu o Sate Leki, na maua ai ni taetaei lapopoa i maa o le faavae. E ui lava ua toeitiiti iva tausaga faatoa oo i le fausaga lea ua i ai, na faatonu lava e Peresitene Polika Iaga ina ia aveese maa o le faavae taetaei ma toe suia i ni maa e sili atu ona lelei. Na atoa le isi lima tausaga e aveese ai maa faaletonu o le faavae ma toefausia i luga le faavae i le tulaga autu. “Ou te fia vaai i lena malumalu ua fausia,” na saunoa ai Peresitene Iaga, “i se ala o le a ia mafai ai ona tumau e oo atu i le meleniuma” (“Remarks,” Deseret News, Oct. 14, 1863, 97).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Molimau atu ia Iesu Keriso. Atonu e lei lagonaina e Aminatapu o ia o le tagata na sili ona agavaa e aoao atu sa Lamana ia salamo ma ia maua le faatuatua ia Keriso (tagai Helamana 5:35-41). Ae na ia faasoa atu mea na ia iloaina, ma o lana molimau na i ai se faatosinaga mamana. O le a se mea ua e aoao mai i lenei faataitaiga?