Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
24–30 Aokuso. Helamana 7–12: “Manatua le Alii”


“24–30 Aokuso: “Manatua le Alii” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“24–30 Aokuso. Helamana 7–12,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
Nifae o loo tatalo i totonu o se olo i le faatoaga

Ata tusi o Nifae i totonu o se olo i le faatoaga saunia e Jerry Thompson

24–30 Aokuso

Helamana 7–12

“Manatua le Alii”

Ua uunaia e Nifae ona tagata e manatua le Alii. E mafai foi ona e faia lea lava mea e tasi mo i latou o loo e faiaoga ai. A o e faitauina le Helamana 7-12, faamaumau uunaiga e uiga i le ala e mafai ai ona e fesoasoani i tagata o le vasega ia manatua le Alii.

Tusi faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Valaaulia tagata o le vasega e tusi i le laupapa nisi o mataupu faavae o le talalelei latou te maua i le Helamana 7–12, faatasi ma isi mau fesootai e maua ai nei mataupu faavae. E mafai ona latou filifili o se vasega po o fea o nei mataupu faavae ma fuaiupu o le a outou talanoaina.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Helamana 7–11

E faaali e perofeta le finagalo o le Atua i tagata.

  • Ina ia fesoasoani i lau vasega e aoao mai le Helamana 7–11 e uiga i matafaioi ma tiutetauave a perofeta, e mafai ona outou amata i le faitau faatasi o le tusiga mo “Perofeta” i le Taiala i Tusitusiga Paia (scriptures.ChurchofJesusChrist.org). E mafai e tagata o le vasega ona faailoa mai matafaioi ma tiutetauave a perofeta o loo taua ma lisi i le laupapa. Ona mafai lea ona e fai i tagata o le vasega e iloilo taitoatasi se mataupu e tasi mai le Helamana 7–11. Fai atu ia i latou e vaavaai pe na faapefea ona faataunuu e Nifae matafaioi ua lisi i le laupapa. E mafai faapefea ona faataunuu e o tatou perofeta ma aposetolo soifua nei matafaioi? E mafai faapefea ona tatou lagolagoina i latou i o latou tiutetauave?

  • Aisea e tatau ai i perofeta ona saunoa atu ma le lototoa i nisi taimi e pei ona faia e Nifae? Mafaufau e valaaulia tagata o le vasega e faitau le Helamana 7:11--29, ma vaavaai mo lapataiga na tuuina atu e Nifae ma mafuaaga na tatau ai ona ia matuai lototoa i le tuuina atu. O a lapataiga faaperofeta ua musuia i tatou ia salamo ma o mai i le Alii? I le “Punaoa Faaopoopo” o le a e maua ai se tala faatusa na faaaoga e Elder Neil L. Andersen e fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i pagatia o le le amanaiaina o lapataiga faaperofeta.

Helamana 9:1–20; 10:1, 11–15

E tatau ona fausia le faatuatua i luga o mea e sili atu nai lo faailoga ma vavega.

  • O le tasi ala e talanoaina ai nei fuaiupu o le vaevae lea o le vasega i ni vaega se lua ma valaaulia vaega taitasi e faitau le Helamana 9:1-20 ma vaai faalemafaufau ia i latou lava i le tulaga a le o alii e toalima po o faamasino sili. O a ni lagona atonu na oo i nei tagata? O a ni mea atonu na uunaia ai vaega taitasi e tali eseese mai i le valoaga faavavega lava e tasi? E faapefea ona tatou mautinoa o vavega e fausia a tatou molimau ae e le pau lea o le faavae mo a tatou molimau? E faapefea ona mafai ona tatou filifili pe moni upu a le perofeta i o tatou aso?

Helamana 10:1–12

E tuuina atu e le Alii le mana ia i latou e saili lona finagalo ma tausi Ana poloaiga.

  • O le tala i le Alii o loo faamanuiaina Nifae i le Helamana 10 e mafai ona musuia tagata o lau vasega ia sili atu le maelega i le sailia ma le faia o le finagalo o le Alii. E mafai e tagata o le vasega ona faitau fuaiupu 1--12, ma vaavaai mo mea na fai e Nifae ia maua ai le faatuatuaga a le Alii ma le ala na faamanuiaina ai o ia e le Alii. Ona mafai lea ona faasoa mai e i latou isi faataitaiga o tagata na saili ma faia le finagalo o le Alii “ma le le faavaivai” (Helamana 10:4), a le mai tusitusiga paia po o o latou lava olaga. Na faapefea ona faamanuia e le Alii nei tagata i le mana e “lafo ai i lalo” (Helamana 10:9) mauga faafaatusa i o latou olaga? Tuu atu i tagata o le vasega se taimi e mafaufau loloto ai i ala e mafai ona latou saili atili ai le finagalo o le Alii ma tausi Ana poloaiga.

Helamana 12

E finagalo le Alii ia tatou manatua o Ia.

  • E tele tagata o lau vasega ua osifeagaiga ia manatua pea Iesu Keriso. Atonu e mafai ona latou faasoa i le isi ma le tasi ni mea e fesoasoani ia i latou ia “manatua pea o ia ”(Moronae 4:3; MFF 20:77), i taimi o le faamanuiaina faapea ma taimi faigata. Ona mafai lea e tagata o le vasega ona suesue le Helamana 12 mo mafuaaga e tele ai ina galo i tagata le Alii. E mafai faapefea ona tatou foia faananauga ua taua i lenei mataupu? Ua faapefea e faigata ona fesoasoani ia i tatou ia manatua le Atua? (tagai Helamana 11:4-7).

  • Ina ia faaalia le taumafaiga e manaomia e manatua ai se mea, e mafai ona e tuuina atu i tagata o le vasega ni nai minute e vaai ai i le Helamana 12. Ona mafai lea ona e fai atu ia i latou ni fesili e uiga i mataupu ia iloa ai po o a mea latou te manatua. Atonu e mafai ona latou faasoa mai mea latou te faia ia manatua ai faamatalaga mo se suega. E faapefea ona tutusa lenei mea i le taumafaiga e manaomia ia “manatua le Alii”? (Helamana 12:5). E faapefea ona eseese? Valaaulia le vasega e sue se fuaiupu po o se fuaitau mai le Helamana 12 e mafai ona faaali i totonu o o latou fale pe tauloto foi e faamanatu ai ia i latou ia manatua le agalelei ma le mana o le Atua.

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia uunaia tagata o le vasega e faitau le Helamana 13–16, e mafai ona e faasino atu faapea o valoaga a Samuelu le sa Lamana i mea e tutupu e faatatau i le soifua mai ma le Faasatauroga o le Faaola e mafai ona faatusatusa i mea o loo tutupu i o tatou aso na o le a muamua mai i le Afio Mai Faalua o le Faaola.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Faalogo i le taiala a perofeta.

Sa faasoa mai e Elder Neil L. Andersen le aafiaga lenei:

“O i latou e filifili e auauna i le Alii o le a faalogo pea ma le filiga ae faapitoa lava i le Perofeta. …

”… Sei ou faaali atu i se aafiaga. Sa nonofo lo matou aiga mo le tele o tausaga i le setete o Florida. Ona o Florida e maualuga le mafiafia o le oneone, o vao iina e toto i se vao lautele tele lava matou te taua o le Saint Augustine. O se fili tele o se laufanua vao i Florida o se tamai, iniseti lanu enaena e faaigoa o le alisi faalafua.

“I se tasi afiafi ao ma tutu ma lou tuaoi i faasitepu i luma, na ia iloaina se tamai manu o kolosi ane i lou auala savali. ‘Ua tatau ona e fagaina lau vao,’ na ia lapatai mai ai. ‘O lea ua alu ane se alisi faalafua.’ Na ou fagaina le vao i le vailaau iniseti e lei tele ni vaiaso talu ai, ma ou te le o manao tele e faaalu le taimi po o tupe e toe fai ai i se taimi vave.

“I le malamalama o le taeao na sosoo ai, na ou iloiloina ai ma le faaeteete lau vao. Sa lauusiusi ma matagofie le lanumeamata. Sa ou tilotilo ifo i lalo i totonu o le vao e vaai pe ou te iloa atu ni tamai manu. E leai se mea na ou vaaia. Na ou manatua le mafaufau, ‘Ia, atonu o lena tamai alisi faalafua sa na ona ui atu i lou fanua e agai atu i le fanua o lou tuaoi.’ …

“E ui i lea, o le tala, e i ai se iuga faanoanoa. Na ou sau i fafo i le faitotoa i luma i se tasi taeao, pe 10 aso talu le talanoaga ma lou tuaoi. I le ofo tele, e pei lava na tupu i le po, na tumu lau vao i ni togitogi enaena. Sa ou tamoe i le faleoloa faatoaga, faatau mai le faga iniseti, ma faga loa, ae ua tuai. Ua faaleagaina le vao, ma ina ia toe foi i lona tulaga na i ai muamua e manaomia ai se vao fou e totoina, itula uumi e galue ai, ma le tele o tupe.

“O le lapataiga a lou tuaoi na totonugalemu i le manuia o lau vao. Na ia vaaia mea sa le mafai ona ou vaaia. Na ia iloaina se mea ou te lei iloaina. Na ia iloaina o lena alisi faalafua e nofo i lalo ma faatoa fealuai i le po, ma faia ai au suesuega i le ao o se meanoa. Na ia iloaina o alisi faalafua e le aia lau o le vao ae nai lo lena na fiafia e aai i aa. Na ia iloaina o na meaola laiti e inisi-le umi e mafai ona aia le tele o aa ae ou te lei vaaia le aafiaga i luga o le eleele. Na ou totogiina se tau tele mo lou faalagolago i lou lava atamai.…

“… E i ai alisi faalafua faaleagaga na e maulu i lalo o a tatou pa puipui ma osofaia o tatou aa agavaivai. O le tele o nei iniseti o le amioleaga e foliga laiti mai, o isi taimi e toeitiiti lava le iloa atu. …

“Aua nei o tatou mulimuli i le mamanu na ou faaalia i le faiga o au alisi faalafua i Florida. Aua nei tatou le amanaiaina lapataiga. Aua nei tatou faamaualuga i lo tatou lava atamai. Ia tatou faalogo pea ma aoao i le lotomaualalo ma le faatuatua, o le naunau e salamo e tatau ona i ai” (“Prophets and Spiritual Mole Crickets,” Ensign, Nov. 1999, 16–18).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faaali atu le alofa. “E faalagolago i ou tulaga, o le faaali atu o le alofa ia i latou e te aoaoina e ono faauigaina o le tuuina atu o ni upu faamalosiau faamaoni, fiafia i o latou olaga, faalogo lelei ia i latou, faaaofia i latou i le lesona, faatinoina se auaunaga mo i latou, pe tau lava o le faafeiloai atu ma le faaaloalo ia i latou pe a e vaai ia i latou” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 6).