Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
31 Aokuso–6 Setema. Helamana 13-16: “Tala Lelei e Olioli Tele Ai”


“31 Aokuso–6 Setema. Helamana 13-16: “Tala Lelei e Olioli Tele Ai” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“31 Aokuso–6 Setema. Helamana 13–16,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
O Samuelu le sa Lamana o loo aoao atu i luga o le papuipui

Samuelu le Sa Lamana i luga o le Papuipui, saunia e Arnold Friberg

31 Aokuso–6 Setema

Helamana 13–16

“Tala Lelei e Olioli Tele Ai”

O fea o aoaoga ma valoaga a Samuelu le sa Lamana e te lagona o le a sili ona fesoasoani i tagata o lau vasega? A o e suesueina le Helamana 13–16, mafaufau loloto pe faapefea ona mafai ona e fesoasoani ia i latou e maua uiga i mataupu nei.

Tusi faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Valaaulia tagata o le vasega e faasoa i se paga se mea na latou aoaoina, se mea na latou malamalama atili ai, po o se mea na latou faaaogaina ao latou faitau i le tala ia Samuelu le sa Lamana i le Helamana 13-16 i lenei vaiaso. Ona tuu atu lea i se vaega o i latou e faasoa mai i le vasega atoa.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Helamana 13

E saunoa atu auauna a le Alii ma faatino e tusa ai ma le faatonuga a le Atua.

  • Na tau atu e le Alii ia Samuelu le sa Lamana e faia se mea lena na foliga faigata lava: ia talai i tagata na tulieseina o ia talu ai mai lo latou aai. O le faitauina o le Helamana 13:2-5 e mafai ona faamanatu ai i tagata o le vasega mea faigata na tau atu e le Alii ia i latou e fai. Valaaulia i latou e faasoa mai o latou aafiaga. Na faapefea ona fesoasoani le Alii ia i latou? Mo se faataitaiga, atonu e mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai aafiaga i se taimi na tuu ai e le Alii se mea i o latou loto na Ia finagalo ia i latou e tau atu i se tasi (tagai fuaiupu 4). O a faamanuiaga na vaaia e tagata o le vasega ina ua latou mulimuli i faatonuga a le Alii?

    Ata
    Peresitene Russell M. Nelson

    E taitaia i tatou e le perofeta ia Iesu Keriso.

  • E ui lava o lapataiga a Samuelu na faatatau i sa Nifae loto-maaa, o loo i le Helamana 13 ni lesona mo i tatou uma lava. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e sue le uiga patino i ana upu, e mafai ona e valaaulia i latou e suesue le Helamana 13 mo se savali lena e foliga mai e fetaui ma o tatou aso. (Afai latou te manaomia le fesoasoani, e mafai ona e tusi fuaiupu nei i le laupapa: 8, 21–22, 26–29, 31, ma le 38.) Ona mafai lea ona latou faasoa mea ua latou maua i ni paga, i ni vaega laiti, po o le vasega atoa. O a ni savali faapena ua tuuina mai e perofeta ia i tatou i aso nei?

Helamana 14; 16:13–23

E mafai e faailoga ma mea ofoofogia ona faamalosia le faatuatua o i latou e le faamaaaina o latou loto.

  • O le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga o loo fautuaina ai le vaavaai mo faailoga ua tuuina mai e le Alii ia i tatou “ia mafai ona [tatou] talitonu ai i lona suafa” (Helamana 14:12). Atonu e mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai mea na latou maua ao latou mafaufau loloto i lenei manatu. Ia mautinoa e faasino atu faapea o faailoga i o tatou olaga e mafai ona itiiti le matautia ma sili atu ona patino nai lo faailoga na valoia e Samuelu. O a isi faamoemoega mo faailoga ua fautuaina mai i le Helamana 14:28–30? E mafai foi e tagata o le vasega ona faasoa mai isi mea na faia e le Alii e fesoasoani ia i latou e atiina ae le faatuatua ia te Ia.

  • O le faitau e uiga i le ala na faataunuuina ai valoaga a Samuelu e mafai ona fausia ai le faatuatua o tagata o le vasega ia Iesu Keriso ma Lana misiona. Atonu e mafai e tagata o le vasega ona faaaoga le Helamana 14 e fatu ai se siata lea e lisi ai valoaga a Samuelu i le soifua mai ma le maliu o Keriso i le isi itu ao mau fesootai o loo faataunuuina ai nei valoaga i le isi itu. O nisi o nei mau fesootai e mafai ona aofia ai fuaiupu mai le 3 Nifae 1:15–21 ma le 3 Nifae 8:5–25. Aisea e taua ai mo i tatou le iloaina o nei valoaga ma lo latou faataunuuina?

  • Atonu na iloa e tagata o le vasega— i le Helamana 16 ma isi nofoaga i tusitusiga paia—faapea o le vaaia o faailoga ma mea ofoofogia e le faapea o le a mafai ai ona talitonu se tasi ia Keriso. Valaaulia i latou e faasoa mai ni faataitaiga mai tusitusiga paia o tagata na vaai i faailoga ae lei talitonu lava. E tusa ai ma le Helamana 16:13–23, aisea na le talitonu ai le tele o tagata i le taimi o Samuelu le sa Lamana i faailoga ma valoaga? Pe faatauanau e Satani tagata ia “faalagolago i lo latou lava malosi ma … popoto” i le aso? (Helamana 16:15). O le a se mea ua tatou aoao mai lenei tala e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia aloese mai sese faapena?

Helamana 15:3

E aoai e le Alii i latou e alofa i ai o Ia.

  • O upu a Samuelu o loo i ai le tele o aoaiga malolosi, ae o le Helamana 15:3 ua tuuina mai ai se vaaiga tulagaese i le aoaiga mai le Alii. O le tasi ala e fesoasoani ai i tagata o le vasega e malamalama i lenei manatu o le faitau o lenei fuaiupu faatasi ma valaaulia i latou e faasoa mai faamaoniga latou te vaaia i le alofa ma le alofa mutimutivale o le Atua i valoaga ma lapataiga a Samuelu. E mafai faapefea ona avea le aoaiga mai le Alii ma se faailoga o Lona alofa?

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama atili i le savali i le Helamana 15:3, e mafai ona e faasoa atu faamoemoega e tolu mo aoaiga mamana ua aoao mai e Elder D. Todd Christofferson (tagai “Punaoa Faaopoopo”). Vaevae le vasega i ni vaega se tolu, ma fai atu i vaega taitasi e faitau se tasi o faamoemoega nei: (ua fautuaina mai i tusitusiga paia ma vitio i le “Punaoa Faaopoopo” e mafai ona fesoasoani). Ona mafai lea e vaega taitasi ona faasoa mai i le vasega soo se manatu mai a latou talanoaga na fesoasoani ia i latou e malamalama atili ai faapea e aoai e le Alii i latou e alofa i ai.

Helamana 16

O le perofeta e taitaia i tatou i le Alii.

  • I le Helamana 16, o le a se mea ua tatou aoao mai ia i latou na taliaina aoaoga a Samuelu? O le a se mea ua tatou aoao mai ia i latou na teena o ia? E mafai ona musuia le faalogo i tagata o le vasega o faasoa mai pe na faapefea ona latou maua a latou molimau i le taua o le mulimuli i perofeta soifua. E mafai foi ona latou faasoa mai le ala o le a latou faaaoga ai le Helamana 16 po o upu a Elder Andersen i le “Punaoa Faaopoopo” e faamatala ai i se tasi pe aisea ua latou filifili ai e mulimuli i le perofeta.

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia uunaia tagata o le vasega e faitau le 3 Nifae 1–7 i le vaiaso a sau, e mafai ona e tau atu ia i latou faapea o le tele o valoaga na latou faitau i ai i lenei vaiaso o le a faataunuuina i nei mataupu.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Faamoemoega o le aoaiga faalelagi.

Na faasoa mai e Elder D. Todd Christofferson, faamoemoega e tolu o le aoaiga faalelagi (tagai “Ou Te Aoai Atu ma Sasa ia i Latou Uma Ou te Alofa I Ai,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 97–100):

  1. “E faatauanau i tatou ia salamo.” Tagai Eteru 2:14–15; Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:27; 93:41–50; 105:6.

  2. “Ia faamamaina ma faapaiaina i tatou.” Tagai Mosaea 23:21–22; Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:1–5; 136:31.

  3. “Ia toe taitaia lo tatou ala i le olaga i le mea ua silafia e le Atua o se ala sili atu.” Tagai i le tala a Peresitene Hugh B. Brown ma le togavao i le lauga a Elder Christofferson (itulau 98–99); “The Will of God” (video, ChurchofJesusChrist.org).

Tatou te olioli i le i ai o se perofeta.

Na aoao mai Elder Neil L. Andersen:

“E le tu se perofeta i le va o oe ma le Faaola. Ae, e tu o ia i ou talaane ma faasino atu le ala i le Faaola. O se tiutetauave aupito silisili ma se meaalofa sili ona faapelepele a se perofeta ia i tatou o lana molimau mautinoa, lona iloa mautinoa, o Iesu o le Keriso. E pei o Peteru o anamua, ua tautino mai lo tatou perofeta, “[O Ia] o le Keriso, le Alo o le Atua soifua.” [Mataio 16:16; tagai foi Ioane 6:69].

“I se aso o lumanai, o le toe tepa i tua i lo tatou olaga faitino, o le a tatou olioli ona sa tatou savavali i le lalolagi i le taimi o se perofeta soifua. I lena aso, ou te tatalo o le a mafai ona tatou faapea atu:

“Na matou faalogo ia te ia. Na matou talitonu ia te ia. Na matou suesueina ana upu ma le onosai ma le faatuatua. Na matou tatalo mo ia. Na matou tutu faatasi ma ia. Na lava lo matou lotomaualalo e mulimuli ai ia te ia. Na matou alolofa ia te ia” (“O Le Perofeta a Le Atua,” Ensign po o le Liahona, Me 2018, 27).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Saili e malamalama ia i latou e te aoaoina. E le mafai ona tutusa ni tagata se toalua. O tagata taitoatasi e te aoaoina e i ai se tulaga, manatu, ma ni taleni tulaga ese. Tatalo ia iloa auala e mafai ona e faaaogaina ai nei eseesega e fesoasoani ai i tagata o le vasega e aoao. A o e malamalama lelei ia i latou o loo e aoaoina, e mafai ona e fatuina ni taimi e aoao atu ai e anoa ma manatua pea. (Tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola,7.)