Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
21–27 Setema. 3 Nifae 12–16: “O Au o le Tulafono ma le Malamalama”


“21–27 Setema. 3 Nifae 12–16: ‘O Au o le Tulafono ma le Malamalama,’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“21–27 Setema. 3 Nifae 12–16,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
Iesu o loo faaali atu Aposetolo e Toasefululua

Nifae Tolu: Lenei Toasefululua o e Ua Ou Filifilia, saunia e Gary L. Kapp

21–27 Setema

3 Nifae 12-16

“O Au o le Tulafono ma le Malamalama”

Atonu e maua e se tagata o lau vasega se mea e faapitoa lava le taua ia i latou mai le tele o aoaoga mamana a le Faaola i le 3 Nifae 12–16. Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai mataupu faavae e tulagaese ia i latou.

Tusi faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Ina ia tuu atu i tagata uma le avanoa e faasoa mai ai mea na latou suesueina i le 3 Nifae 12-16, e mafai ona e tusia numera 12 i le 16 faasolo faalava i le laupapa. Ona mafai lea ona suesue e tagata o le vasega se fuaiupu i nei mataupu na latou iloaina e taua ona tusi lea o le numera o le fuaiupu i lalo o le numera o le mataupu e fesootai i le laupapa. Filifili ni nai fuaiupu e faitau faatasi, ma talanoaina pe aisea e taua ai.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

3 Nifae 12-14

O aoaoga a le Faaola ua faaali ai ia i tatou le ala e avea ai ma soo moni.

  • O le otootoga o lenei vaiaso i le Sau Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga ua fautuaina mai ai le otootoina o savali i le 3 Nifae 12–14 e faauma ai le fuaitau “Soo Moni o Iesu Keriso …” E mafai ona e fesili atu pe i ai se tagata o le vasega na faia lenei gaoioiga e naunau e faasoa mai mea na latou aoaoina. Pe mafai ona e tusia le fuaitau e lei maea i le laupapa, faatasi ma mau fesootai faapea: 3 Nifae 12:3–16, 38–44; 13:1–8, 19–24; ma le 14:21–27 (pe o isi fuaitau na e maua i lau suesuega patino). E mafai e tagata o le vasega ona filifili se fuaitau e faitau, taitoatasi pe i vaega, ma fautuaina se ala e faauma ai le fuaitau i le laupapa e faalagolago i mea ua aoao mai e na fuaiupu. Uunai tagata o le vasega e mafaufau loloto ma atonu e tusi i lalo mea o le a latou faia e mulimuli ai ia Iesu Keriso i le faatuatua sili atu ona o mea na latou aoaoina mai nei fuaiupu.

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i upu a le Faaola i le 3 Nifae 12:48, e mafai ona e valaaulia se toatasi pe toalua o i latou e suesue le savali a Elder Jeffrey R. Holland “Ia Atoatoa Ona Lelei la Outou Amio—I le Iuga” (Ensign po o le Liahona, Nov. 2017, 40-42) ae lei faia le vasega ma faasoa mai ni manatu na fesoasoani ia i latou e malamalama ai i lenei fuaiupu.

3 Nifae 12:21-30

O o tatou mafaufauga e taitai atu i amioga.

  • O se talanoaga o le 3 Nifae 12:21–30 e mafai ona fesoasoani i tagata o le vasega ia vaai pe faapefea e le puleaina o o tatou mafaufauga ona mafai ona fesoasoani ia i tatou ia pulea a tatou amioga. Ina ia amata se talanoaga, e mafai ona e faia se lisi i le laupapa faatasi ma autu e pei o le Amioga Tatou te Mananao e Aloese Mai ai ma le Mafaufauga ma Lagona Na e Taitai Atu i Ai. Atonu e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e suesue le 3 Nifae 12:21–22 ma le 27–30 ma amata ona faatumu le lisi. O a isi amioga ma mafaufauga e mafai e tagata o le vasega ona faaopoopo i lisi? E mafai faapefea ona tatou “le tuu se tasi o ia mea ia ulu i totonu” o o tatou loto? (3  Nifae 12:29). E mafai faapefea ona tatou tuliesea nei mafaufauga pe a ulu mai? A uma ona faitau le fautuaga a Peresitene Ezra Taft Benson i le “Punaoa Faaopoopo,” e mafai ona e fatuina se lisi fou faatasi ma autu Amioga faaKeriso Tatou te Mananao e Atiina ae ma le Mafaufauga na e Taitai Atu i ai ma faatumu le lisi o se vasega.

3 Nifae 13:1–8, 16–18

O la tatou auaunaga ma tapuaiga e tatau ona faia mo mafuaaga sao.

  • O le suesueina o le 3 Nifae 13 e maua ai le avanoa mo tagata o le vasega e iloilo mafuaaga latou te faia ai galuega lelei. Ina ia amata se talanoaga, e mafai ona outou faitau faatasi fuaiupu 1-2 ma le 16 ma faasoa atu lenei faamatalaga o tagata pepelo: “Faafoliga; le upu Eleni [na faaaoga i le Feagaiga Fou] o lona uiga ‘o se tagata faatino,’ po o ‘se tasi e … faateleina se vaega’” (Mataio 6:2, vaefaamatalaga a). Atonu o le a olioli se tagata se toatasi pe toalua o le vasega i le faafoliga pe faatinoina e pei o i latou o loo tuuina atu ni mea i e matitiva po o anapopogi. Aisea e avea ai le faafoliga po o le faatinoina o se faatusa mo le tagata pepelo? E faapefea ona tatou faamautinoa o la tatou auaunaga, tatalo, ma le anapogi e faamaoni ma e leai se pepelo?

  • A uma ona faailoa mai galuega lelei o loo ta’ua i le 3 Nifae 13:1–8 ma le 16–18, e mafai e tagata o le vasega ona talanoaina po o a uunaiga e ono taitai atu ai se tagata e fai nei mea po o isi mea e finagalo le Atua tatou te faia. O le a se mea tatou te tau atu i se tasi e fesili mai ia i tatou pe aisea tatou te faia ai mea lelei? Fautuaina tagata o le vasega e mafaufau loloto i o latou uunaiga patino mo le faia o galuega lelei e pei o nei. E mafai faapefea ona tatou faamamaina o tatou uunaiga?

3 Nifae 14:7-11

Afai tatou te sailia “mea lelei” mai le Tama Faalelagi, o le a tatou mauaina.

  • Ina ia malamalama i le valaaulia a le Alii ia ole atu, saili, ma tuitui, atonu e fesoasoani le suesue i uiga o nei upu. O le a le mea e faatatau i ai upu taitasi e uiga i mea ua valaaulia i tatou e le Alii e fai? E faapefea ona tatou ole atu, saili, ma tuitui? Na faapefea ona faataunuuina folafolaga i le 3 Nifae 14:7-8 i o tatou olaga? E mafai foi e tagata o le vasega ona iloilo le fautuaga a Peresitene Russell M. Nelson i le “Punaoa Faaopoopo,” ma vaavaai mo fesili ma valaaulia ua ia tuuina mai. Tuu atu i tagata o le vasega se taimi e manatunatu loloto ai ma tusi i lalo a latou tali i ana fesili ma a latou fuafuaga e faatino i luga o ana valaaulia.

  • O nisi tagata o le vasega e mafai ona le mautinoa e uiga i le uiga a le Faaola ina ua Ia fetalai mai, “O i latou uma e ole atu, e maua e ia.” (3 Nifae 14:8). Aisea e foliga mai ai o nisi tatalo e le taliina mai, ma aisea tatou te maua ai tali i nisi taimi tatou te le mananao i ai? O le iloiloina o nisi o nei mau o se vasega e mafai ona fesoasoani e tali ai nei fesili: Isaia 55:8–9; Helamana 10:4–5; 3 Nifae 18:20; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:7–9; 88:64. Uunai tagata o le vasega e faasoa mai ni mea sa latou mauaina. E mafai faapefea e nei manatu ona aafia ai le ala tatou te tatalo ai?

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia musuia tagata o le vasega e faitau le 3 Nifae 17-19 i le fale, e mafai ona e valaaulia i latou e vaai faalemafaufau pe o le a faapei le faalogo i le Faaola o tatalo mo i latou ma o latou aiga. I nei mataupu o le a latou faitau ai e uiga i tagata na oo i lenei aafiaga paia.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

E mafai ona tatou pulea o tatou mafaufauga.

Sa aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson:

“Na faatusaina le mafaufau i se tulaga e na o le tasi le ata i le taimi e mafai ona faatino ai. Mai i le tasi itu o le tulaga o le Alii, o le e alofa ia te oe, o loo taumafai e tuu i le tulaga o lou mafaufau mea na o le a faamanuiaina ai oe. Mai le isi itu o le tulaga o le tiapolo, o le e ita ia te oe, o loo taumafai e tuu i le tulaga o lou mafaufau le mea o le a fetuuina oe.

“O oe o le pule o le tulaga—o oe o le e filifili po o fea mafaufauga o le a faatumu ai le tulaga. … O le a avea oe ma tagata e te mafaufau i ai—le mea e te faatumuina ai i taimi uma le tulaga o lou mafaufau. …

“Afai o mafaufauga ua fau ai o tatou ituaiga o tagata, ma e ao ona tatou faapei o Keriso, ona tatau lea ona tatou mafaufau i mafaufauga faaKeriso” (“Mafaufau ia Keriso,” Ensign, Apr. 1984, 10–11).

E finagalo le Atua e talanoa atu ia te oe.

Na saunoa mai Peresitene Russell M. Nelson:

“O le a se mea e tatala mai e lau sailiga mo oe? O le a le poto e le o ia te oe? O le a se mea e te lagonaina ua manaomia vave ona iloa pe malamalama i ai? Mulimuli i le faataitaiga a le Perofeta o Iosefa. Saili se nofoaga filemu e mafai ona e alu soo i ai. Ia faamaualaloina oe lava ia i luma o le Atua. Liligi atu lou loto i lou Tama Faalelagi. Liliu atu ia te Ia mo ni tali ma le mafanafana.

“Tatalo atu i le suafa o Iesu Keriso e uiga i ou atuatuvalega, ou popolega, ou vaivaiga—ioe, o faanaunauga tonu o lou loto. Ona faalogo lea! Tusi manatu e oo mai i lou mafaufau. Faamaumau ou lagona ma tulitatao i faatinoga e uunaia oe e fai. …

“O finagalo moni ea le Atua e fetalai atu ia te oe? Ioe!. … Ou te uunaia outou ina ia faateleina lou tomai faaleagaga o i ai nei e maua ai faaaliga faaletagata lava ia. …

“Oi, e matua anoanoai mea e finagalo lou Tama o i le Lagi ia e iloa” (“Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2018, 95).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Fesoasoani i tagata aoao e sii ae le tasi ma le isi. “O tagata taitoatasi o i lau vasega o se puna faaoaina o molimau, manatu ma aafiaga i le ola ai i le talalelei. Valaaulia i latou e faasoa atu, ma sii ae le tasi ma le isi” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola,5).