Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
30 Novema–6 Tesema. Moronae 1-6: “E faatutumau ai i latou i le ala sao”


“30 Novema–6 Tesema. Moronae 1-6: “E faatutumau ai i latou i le ala sao” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“30 Novema–6 Tesema. Moronae 1–6,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
Alema o loo papatisoina tagata i le Vai o Mamona

Minerva Teichert (1888–1976), Alma Baptizes in the Waters of Mormon, 1949–1951, oil on masonite, 35⅞ x 48 inches. Falemataaga o Faatufugaga a le Iunivesite a Polika Iaga, 1969

30 Novema–6 Tesema

Moronae 1–6

“E faatutumau ai i latou i le ala sao”

Na manao Moronae i mea na ia tusia ina ia “atonu o le a aoga” ia i latou i aso o le lumanai (Moronae 1:4). A o e faitauina le Moronae 1 -6, mafaufau ma le agaga tatalo i mea o le a sili ona aoga ia i latou e te faiaoga ai.

Tusi faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

O nisi taimi e sili atu le mafaia e tagata o le vasega ona faasoa mai manatu mai a latou suesuega patino pe a i ai so latou taimi itiiti e manatua ai mea na latou faitauina. E mafai ona e faaalu ni nai minute i le amataga o le vasega e iloilo ai autu o mataupu mo le Moronae 1-6. (E mafai foi e lenei mea ona fesoasoani i tagata o le vasega e lei faitau i le fale.) Ona valaaulia lea o tagata o le vasega e saili ia mataupu mo se fuaiupu latou te mauaina e aoga ma o le a mananao e faasoa atu i le isi vaega o le vasega.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Moronae 2–6

E tatau ona faia sauniga o le perisitua e pei ona poloaiina ai e le Alii.

  • Afai o tagata o lau vasega (poo e pele ia i latou) o loo saunia e maua sauniga o le perisitua, atonu e aoga le iloilo o mea na aoao mai e Moronae e uiga i sauniga i le Moronae 2-6. E mafai e tagata o le vasega ona galulue i paga e faatino ata e pei o nei. (1) O lou uso o le a faauuina i le perisitua. O le a se fautuaga o le a e tuuina atu mai le Moronae 3? (2) O se uo o se isi lotu o loo mafaufau pe aisea e manaomia ai le tagofia o le faamanatuga i vaiaso uma. O le a sau tala e fai atu? (tagai Moronae 4–5). (3) Ua lata mai le papatisoga o lau tama teine, ae ua ia le mautinoa pe ua ia saunia. E mafai faapefea ona e fesoasoani ia te ia? (Tagai Moronae 6 1--3). A uma le faatinoina o tala, e mafai e le vasega ona talanoaina mea na latou aoaoina mai le tasi ma le isi. E mafai foi ona latou faasoa atu a latou molimau pe faapefea e sauniga faapena ona aumaia i latou faalatalata atili atu i lo latou Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

  • Ina ia amataina se talanoaga e uiga i le saunia mo le paaptisoga, e mafai ona e fai atu i se tagata o le vasega e faamatala mai ala na latou saunia ai mo ni tautinoga taua i o latou olaga, e pei o se misiona, faaipoipoga, tulaga faamatua, po o se galuega fou. Na faapefea e lena sauniuniga ona faatusatusa i le sauniuniga e manaomia ia agavaa ai mo le papatisoga, e pei ona faamatalaina i le Moronae 6:1–3? (tagai foi Mosaea 18:8–10; MFF 20:37). Aisea e manaomia ai uiga faaalia ua lisiina i nei savali mo le papatisoga? E faapefea ona tatou iloa pe ua tatou saunia mo lenei sauniga? Uunaia tagata o le vasega e mafaufau loloto pe o faapefea ona latou ola i nei tulaga faatulagaina talu mai lo latou papatisoga ma po o a mea e mafai ona latou faia ia alualu ai i luma. Atonu e mafai foi ona e valaaulia i latou e tusi i lalo o latou manatu na maua ma ia vaai soo i ai.

    Ata
    tamaitai talavou o loo mauaina se faamanuiaga

    O sauniga e faia i le mana o le perisitua.

Moronae 4–5

E Fesoasoani le faamanatuga ia i tatou e faalatalata atili ai ia Iesu Keriso.

  • O le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga o loo fautuaina ai ni gaoioiga e fesootai i le faamanatuga. Atonu e mafai ona e valaaulia ni nai tagata o le vasega e faauma nei gaoioiga i le fale ma o mai i le vasega ua saunia e faasoa mai mea ua latou aoaoina. E mafai foi ona e valaaulia tagata o le vasega e faasoa i le tasi ma le isi mea latou te faia ia saunia ai i latou lava ma o latou aiga ia maua ai ni aafiaga paia i le faamanatuga.

  • O le tele o i tatou ua faalogo soo i tatalo o le faamanatuga, ae pe ua tatou mafaufau soo ea i uiga o upu? Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e mafaufau loloto i nei tatalo, e mafai ona e tuuina atu ia i latou ni nai minute e tusi ai i lalo tatalo e lua o le faamanatuga mai le mafaufau. Ona valaaulia lea o i latou e faatusatusa mea na latou tusia i le Moronae 4:3 ma le 5:2. O a mea sa faigofie ona latou manatua? O a mea na latou misia? Pe na latou iloaina ni mea e uiga i nei tatalo ia na latou le iloaina muamua? Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai upu ma fuaitau mai tatalo o le faamanatuga na e tulagaese ia i latou pe na fesoasoani latou te lagona ai le paia o lenei sauniga. Ina ia faamalosia le faafetai o tagata o le vasega mo le faamanatuga, mafaufau e valaaulia se tagata o le vasega e usu pe ta se viiga o le faamanatuga. E mafai foi ona e faaali atu le vitio “Always Remember Him” (ChurchofJesusChrist.org).

Moronae 6:4–9

O soo o Iesu Keriso e auauna atu le tasi i le isi.

  • Mafaufau i se tala faatusa e fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama ai i le taua o le “tausia i le afioga lelei a le Atua” (Moronae 6:4). Mo se faataitaiga, o a ituaiga o faafaileleina e manaomia mo se tamai laau po o se pepe? O le a le mea e tupu pe afai ua e le tausia se mea o loo manaomia le faafaileleina? E faapefea ona tutusa tagata fou pe ua toe foi mai i le Ekalesia i se laau po o se tamaitiiti e manaomia le faafaileleina? E mafai e tagata o le vasega ona suesue le Moronae 6:4-9 mo manatu e uiga i le ala e mafai ai ona latou “faafaileleina” e le tasi le isi faaleagaga. E mafai foi ona latou maua manatu i le “Punaoa Faaopoopo.” E mafai foi ona e faasoa atu se aafiaga na e iloaina ai sa fetalai atu le Alii ia te oe. Atonu o le a naunau ni tagata o le vasega e faasoa mai ni aafiaga faapena.

  • E mafai ona fesoasoani le Moronae 6:4-9 i tagata o le vasega ia malamalama ai i le ala ua faamanuiaina ai i tatou pe a “faitauina i [tatou] i totonu o tagata o le ekalesia a Keriso” ma auai i sauniga a le ekalesia. E faapefea ona tatou faamatalaina nei faamanuiaga i se tasi e fesiligia le manaomia o se ekalesia faatulagaina? Atonu e mafai e tagata o le vasega ona sailiili i nei fuaiupu e sue ai se mea e mafai ona latou faasoa atu. Pe mafai foi ona latou lisiina faamanuiaga na latou maua o ni tagata o le Ekalesia (tagai Elder Christofferson, “E Manaomia i Se A Le Ekalesia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 108–11). O a mea e mafai ona tatou fai e mautinoa ai o o tatou soo o loo “manatua [i latou taitoatasi] ma tausia i le afioga lelei a le Atua” ao tatou “potopoto soo faatasi”? (Moronae 6:4–5).

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Atonu e sili atu le naunau o tagata o le vasega e faitau le Moronae 7-9 i le vaiaso a sau pe a e faamatala atu e aofia ai ni tusi se lua na tusia e Mamona e fesoasoani i lona atalii ia tumau i le faatuatua i taimi faigata.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Fafagaina i le afioga a le Atua.

Na aoao mai Elder Jeffrey R. Holland: “O le toatele o tagata e le o mai i le lotu e saili na o nai mea moni o le talalelei, pe o mai e vaai ni uo ua leva, e ui lava e taua na mea uma. Latou te o mai e saili se aafiaga faaleagaga. Latou te fia maua le filemu. Latou te mananao ia faamalosia lo latou faatuatua ma faafouina lo latou faamoemoe. Latou te mananao, i se otootoga, ia fafagaina i afioga lelei a le Atua, ia faamalosia e mana o le lagi” (“O se Aoao ua Maliu Mai Mai le Atua,” Liahona, Iulai 1998, 29).

Na faamatala mai e Peresitene Gordon B.Hinckley faapea o le fafagaina o tagata liliu mai i le afioaga a le Atua “o se galuega mo tagata uma. O se galuega mo faiaoga o aiga ma faiaoga asiasi [o lenei ua uso ma tuafafine auauna]. O se galuega mo le au epikopo, mo korama o le perisitua, mo le Aualofa, o alii ma tamaitai talavou, e oo lava i le Peraimeri.

“Sa ou auai i se sauniga molimau i le Aso Sa anapogi talu ai. Sa tulai se alii e 15 po o le 16 ona tausaga le matua i luma o le faapotopotoga ma faapea mai ua tonu ia te ia o le a papatiso.

“Ona taitasi lea ona tutulai alii o le korama a aoao i le masini faaleotele leo e faaali atu lo latou alolofa mo ia, ma tau atu ua ia faia le mea tonu, ma faamautinoa atu ia te ia o le a latou tutu faatasi ma ia e fesoasoani ia te ia. O se mea matagofie tele le faalogologo atu i na alii atalavou o tautatala mai i upu o le agaga talisapaia ma le faamalosiau i le latou uo. Ua faamalieina lava au ona o na tama uma, e aofia ai se tasi na papatisoina i le vaiaso talu ai, o le a o i ni misiona.

“Sa fesiligia au e se fai lipoti talu ai, “O le a se mea e aumaia ia te oe le faamalieina silisili a o e vaai atu i le galuega a le Ekalesia i le aso?”

O lau tali: “O le aafiaga aupito sili ona faamalieina ua ou maua, o le vaaia lea o le mea e faia e le talalelei mo tagata. E avatu ai ia i latou se vaaiga fou i le olaga. E avatu ai ia i latou se manatu latou te le’i lagonaina muamua. E siitia ai la latou vaaiga i mea e mamalu ma paia. E tupu se mea ia i latou e ofoofogia i le vaai. Latou te vaai atu ia Keriso ma ola ai.”

“… Ou te ole atu ia te outou ia fesoasoani faamolemole i lenei malamalama” (“Tagata Liliu Mai ma Alii Talavou,” Liahona, Iulai 1997, 48).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Sailia au lava musumusuga. Nai lo le iloilo o nei otootoga faapea o ni faatonuga e tatau ona e mulimuli ai, faaaoga e maua mai ai ni manatu e faamatua’ia ai au lava musumusuga a o e mafaufau loloto i manaoga a i latou o loo e aoaoina.