Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
7–13 Tesema. Moronae 7-9:”Talosia Ia Sii Ae Oe i Luga e Keriso”


“7–13 Tesema. Moronae 7–9: ‘Talosia Ia Sii Ae Oe i Luga e Keriso,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“7–13 Tesema. Moronae 7–9,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
O Moronae o loo tusitusi i luga o papatusi auro

Minerva Teichert (1888–1976), Moroni: The Last Nephite, 1949–1951, oil on masonite, 34¾ x 47 inches. Falemataaga mo Faatufugaga a le Iunvesite a Polika Iaga, 969

7–13 Tesema

Moronae 7-9

“Talosia Ia Sii Ae Oe i Luga e Keriso”

O la outou faamoemoega o le fesoasoani i tagata ia o mai atili i le Atua, ae le na ona tuuina atu o se lesona. Saunia mo le Aoga Sa e ala i le faitauina o le Moronae 7-9 ma mafaufau i tagata o le vasega, ma vaai mo mataupu faavae o le a fesoasoani ia i latou.

Tusi faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Valaaulia tagata taitoatasi o le vasega e iloilo le Moronae mataupu 7, 8, po o le 9 ma sue se upumoni e taua ia te ia. Ona mafai lea e tagata o le vasega ona faasoa mai upumoni na latou maua ma le ala na faamanuiaina ai i latou.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

Moronae 7:3–19

“O le mea ua mai le Atua, e valaau ma faatosina mai ia faia mea lelei e le aunoa.”

  • Ina ia avea ma soo o Iesu Keriso, e tatau ona mafai ona tatou faamasino i le va o le lelei ma le leaga. Atonu o le talanoaina o upumoni i le Moronae 7:3-19 e mafai ona fesoasoani i tagata o le vasega ia aloese mai le faamasino “sese” (Moronae 7:18). Ina ia saunia mo le talanoaga, e mafai e le afa o le vasega ona suesue nei fuaiupu mo le fautuaga ua tuuina mai e Moronae e uiga i le ala e iloa ai mea e mai le Atua, ae vaai le isi afa mo le ala e iloa ai mea mai le tiapolo. Ona mafai lea ona latou talanoaina mea na latou maua ma faasoa mai faataitaiga o mea na e valaaulia i latou “ia faia mea lelei, ma alofa i le Atua, ma auauna atu ia te ia” (Moronae 7:13). E mafai faapefea ona tatou faaaogaina le fautuaga a Moronae i o tatou olaga i aso taitasi? E mafai faapefea ona tatou faia filifiliga amiotonu ae faaalia pea le alofa mo e o siomia i tatou e le o ola i le talalelei?

  • E tele tagata e mafaufau, “E faapefea ona ou iloa o le uunaiga ua ou maua e sau mai le Atua pe mai ou lava manatu?” E mafai ona e tusia le fesili lenei i le laupapa ma valaaulia tagata o le vasega ia suesue le Moronae 7:13--16 mo mataupu faavae na e mafai ona fesoasoani e tali lenei fesili. E ono mafai faapefea ona fesoasoani nei fuaiupu ia i tatou ia iloa uunaiga mamana? E mafai ona fesoasoani e faamatala ai faapea “o le Agaga o Keriso,” e taua foi o le malamalama o Keriso, o nisi taimi e taua o o tatou manatunatuga. O le faamatalaga a Peresitene Gordon B. Hinckley o loo i le “Punaoa Faaopoopo” ma le vitio “Patterns of Light: Discerning Light” (ChurchofJesusChrist.org) e mafai foi ona fesoasoani.

Moronae 7:21–48

O soo o Iesu Keriso o loo saili le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama.

  • Ina ia fesoasoani i lau vasega ia malamalama atili i sootaga i le va o le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama, e mafai ona e faaali atu se nofoa vae-tolu (po o se ata o se nofoa) ma fesili i le vasega e mafaufau pe faapefea ona pei nei vae e tolu o le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama (tagai i le saunoaga a Elder Dieter F. Uchtdorf i le “Punaoa Faaopoopo”). Ona mafai lea ona e valaaulia i latou e filifili se tasi o nei uiga ma vaai mo mea ua aoao mai ai Mamona i le Moronae 7:21-48. Talanoaina fesili e pei o nei: Aisea tatou te mamaomia ai le faatuatua ma le faamoemoe ina ia maua ai le meaalofa o le alofa mama? E faapefea e nei uiga ona faafesootaiina i tatou ia Iesu Keriso? Aisea e taua ai nei uiga taua mo se soo o Iesu Keriso? O le a se mea e mafai ona tupu ia i tatou pe a leai so tatou faatuatua? faamoemoe? alofa mama? Valaaulia tagata o le vasega e faaaoga ni nai minute e tusi ai uunaiga na latou maua.

Moronae 8:4-21

O le malamalama i aoaoga faavae sao e mafai ona fesoasoani ia i tatou e faia filifiliga sao.

  • Atonu e le manaomia e lau vasega ona talanoaina pe aisea e sese ai le papatiso o pepe, ae o upu a Mamona i lenei autu e mafai ona fesoasoani ia i latou e vaai ai i le leaga o aoaoga faavae sese masani. Ina ia faaalia pe faapefea e le Tusi a Mamona ona “[tausese] mataupu sese” (2 Nifae 3:12), e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e faitau le Moronae 8:4–21 i vaega pe taitoatasi. E mafai e le afa o i latou ona vaai mo aoaoga faavae na lagona e Mamona e lei malamalama ai tagata, e aofia ai le Togiola a Iesu Keriso (tagai fuaiupu 20) ma le tali atu (tagai fuaiupu 10). E mafai e le isi afa ona vaavaai mo taunuuga o mea sese a tagata. E mafai e vaega taitasi ona faasoa mai i le vasega mea na latou maua. O a mea ua aoao mai e nei fuaiupu ia i tatou e uiga i le taua o le aoao ma ola i aoaoga faavae sao? O fea e mafai ona tatou maua ai faamatalaga sao o aoaoga faavae a Keriso? E mafai faapefea ona tatou mautinoa o lo tatou malamalama i aoaoga faavae ua sao?

  • Atonu o le a aoga i lau vasega le mulimuli i le faataitaiga a Moronae i le fesoasoani i se tasi ia faia ni filifiliga sili atu e ala i le aoaoina o i latou i aoaoga faavae sao. E mafai ona e faia lenei mea e ala i le valaaulia o tagata o le vasega e mafaufau i se tasi mai tusitusiga paia na faia se filifiliga sese. O le a le upumoni faaleaoaoga faavae o le a fesoasoani i lena tagata ia aloese mai le toe faia o lena filifiliga sese? Tuu atu i tagata o le vasega ni nai minute e sue ai tusitusiga paia po o fuaitau mai se konafesi aoao talu ai nei o le a fesoasoani i le tagata ia malamalama ai i le upumoni faaleaoaoga faavae. Ona mafai lea ona e fai atu i tagata o le vasega e faasoa mai ni mea sa latou maua.

Moronae 9:25–26

E mafai ona tatou maua le faamoemoe ia Keriso e tusa lava poo a o tatou tulaga.

  • O le savali mulimuli na faamaumauina e Mamona i lona atalii i le Moronae 9:25-26 e mafai ona fesoasoani i tagata o le vasega ia maua ai le faamoemoe ia Keriso, e oo lava i tulaga e foliga mai ua leai se faamoemoe. Atonu e mafai ona e amata e ala i le fesili atu i tagata o le vasega e faasoa mai mafuaaga atonu na lagona ai e Moronae le loto vaivai. Ona mafai lea ona latou faitau nei fuaiupu ma lisi i le laupapa upumoni na uunaia e Mamona Moronae e taulai i ai. E mafai faapefea e nei lava upumoni ona “sii [tatou] i luga” i o tatou taimi? E mafai foi e tagata o le vasega ona faasoa mai ni faataitaiga o le “alofa mutimutivale ma le tali-tiga” o le Atua ua latou molimauina. Pe mafai foi ona latou faasoa mai manatu e fesoasoani i le tasi ma le isi ia faatumauina le Faaola ma Lana talalelei ia “mau e faavavau i o [tatou] mafaufau,” e tusa lava pe o tatou feagai ma le loto vaivai (fuaiupu 25).

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia uunaia tagata o le vasega e faitau le Moronae 10, e mafai ona e fautua atu faapea atonu o le taimi sao lea e mafaufau ai pe na faapefea ona latou maua se molimau faafouina o le moni o le Tusi a Mamona ao latou suesueina i lenei tausaga.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Pe sau mai le Agaga?

Ina ia tali le fesili “E mafai faapefea ona tatou iloa uunaiga a le Agaga” Na sii mai e Peresitene Gordon B. Hinckley le Moronae 7:13 ma faapea mai: “Ou te le manatu [e] faigata tele, e moni lava. … Pe na te uunaia se tasi e fai le lelei, ia tulai, ia tu maualuga, ia fai le mea sao, ia agalelei, ia agaalofa? O le Agaga lena o le Atua” (Aoaoga a Gordon B. Hinckley [1997], 260–61).

Faatuatua, Faamoemoe, ma le Alofa Mama.

Na faatusatusa e Elder Dieter F. Uchtdorf le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama i se nofoa vae tolu, ma faamatalaina o nei uiga mama e tolu “e faamautu ai o tatou olaga e tusa lava po o le a le faigata po o le gaoa o tulaga tatou te oo i ai. …

“O le fatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama e galulue faatasi, ma a faateleina le tasi, e faatupuina foi isi. E oo mai le faamoemoe ona o le faatuatua, aua a aunoa ma le faatuatua, o le a leai se faamoemoe. E faapena foi le oo mai o le faatuatua ona o le faamoemoe, aua o le faatuatua o le ‘fua ia o mea ua faamoemoe i ai.’

“O le faamoemoe e taua uma i le faatuatua ma le alofa mama. Pe a tafiesea e le le usiusitai, le le faamalieina, ma le tolopoina le faatuatua, o loo i ai iina le faamoemoe e uunaia lo tatou faatuatua. Pe a luitauina le alofa mama e le faanoanoa ma le le onosai, o le faamoemoe e faamalosia i tatou ma uunaia i tatou ia tausia o tatou tagata e tusa lava pe aunoa ma le faamoemoe i se taui. O le tele o lo tatou faamoemoe, o le tele atu foi lea o lo tatou faatuatua. O le tele o le malosi o lo tatou faamoemoe, o le tele foi lea o lo tatou alofa mama.(“O le Mana e Le Iu o le Faamoemoe,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 21, 23–24).

“O le alofa mama o Keriso.”

Na fautuaina mai e Elder Jeffrey R. Holland ni uiga se lua o le fuaitau “o le alofa mama o Keriso”:

“Tasi … o le ituaiga mutimutivale, alofa faamagalo e tatau ona i ai i soo o Keriso mo le tasi. …

“[O le isi uiga o le] alofa manumalo, faaiu, ma le alofa togiola o Keriso mo i tatou. … O le alofa mama lena—lona alofa mama mo i tatou—a aunoa ma lena o le meanoa lava i tatou” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 336).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Fesoasoani i tagata aoao e atiina ae le ola tutoatasi faaleagaga. “Ao e aoao, nai lo le na o le tuuina atu o le faamatalaga, fesoasoani i [tagata o le vasega] e saili upumoni o le talalelei mo i latou lava.… A i ai ni a latou fesili, o isi taimi e sili atu ai le aoao o i latou pe faapefea ona sue tali e i latou lava” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 28). Mo se faataitaiga, e mafai ona e faasino i tagata le Gospel Topics i le topics.ChurchofJesusChrist.org, lea e maua ai faamatalaga aoga i le tele o mataupu.