Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
21–27 Tesema. Kerisimasi: “Ma o le a Afio Mai o Ia i le Lalolagi e Togiola Ona Tagata”


“21–27 Tesema. Kerisimasi: “Ma o le a Afio Mai o Ia i le Lalolagi e Togiola Ona Tagata” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“21–27 Tesema. Kerisimasi,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
O Iosefa, Maria, ma le pepe o Iesu i totonu o se falepovi

Faauta i le Tamai Mamoe a le Atua, saunia Walter Rene

21–27 Tesema

Kerisimasi

“Ma o le a Afio Mai o Ia i le Lalolagi e Togiola Ona Tagata”

A o e suesue i le fanau mai o Iesu Keriso i lenei vaiaso, mafaufau pe faapefea ona mafai ona e fesoasoani e faamalosia molimau a lau vasega ia Iesu Keriso ma Lana Togiola. E mafai foi ona fesoasoani ia nisi o manatu o lenei otootoga.

Tusi faamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Valaaulia tagata o le vasega e fai paga po o vaega laiti ma faasoa mai pe faapefea e le aoao e uiga ia Iesu Keriso mai le Tusi a Mamona ona faamalosia lo latou faatuatua ia te Ia ma Ana aoaoga.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

1 Nifae 11:13–23; Helamana 14:1–13; 3 Nifae 1:4–22

Na fanau mai Iesu Keriso e avea ma o tatou Faaola.

  • O le a faapefea ona e faaaogaina le Tusi a Mamona e aoao ai tagata o lau vasega e uiga i le vaega paia o le fanau mai o le Faaola? O le tasi auala o le vaevae o le vasega i ni vaega se tolu ma avatu i vaega taitasi se tasi o mau fesootai nei e faitau faatasi: 1 Nifae 11:13–23; Helamana 14:1–13; ma le 3 Nifae 1:4–22. Fai i vaega e talanoaina po o a mea ua aoaoina ai i latou e nei mau e uiga i le soifua mai o le Faaola. Ona mafai lea e vaega taitasi ona faasoa mai i le isi vaega o le vasega mea na latou talanoaina. Aisea e taua ai le i ai o molimau o le Tusi a Mamona i le fanau mai o le Faaola?

  • O le iloaina e uiga i le fanau mai o Keriso e taua, ae o le iloaina pe aisea na fanau mai ai o Ia e sili le taua. E mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou e te aoaoina ia mafaufau loloto i le mana togiola o Iesu Keriso? Atonu e mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai ni tala ma fuaitau na latou suesueina i lenei vaiaso (tagai otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga). Uunaia i latou e faasoa mai pe faapefea e mea na latou aoaoina ona faateleina lo latou faafetaia o le fanau mai o le Faaola ma Lona mana togiola.

  • Ina ia amata se talanoaga e uiga i meaalofa na tuuina mai e le Atua ia i tatou e ala mai i Lona Alo, e mafai ona e valaaulia ni nai tagata o le vasega e talanoa e uiga i meaalofa faapitoa na latou maua i le Kerisimasi. E mafai faapefea ona tatou faaali atu le loto faafetai mo meaalofa ua tatou maua? Ona mafai lea ona faitau e tagata o le vasega le saunoaga a Peresitene Thomas S. Monson o loo maua i le “Punaoa Faaopoopo” ma talanoaina meaalofa e fa ua taua e Peresitene Monson. O le a le matafaioi a le Faaola i nei meaalofa? E mafai faapefea ona tatou faʻaali atu tatou te faafetai i le Tama Faalelagi mo nei meaalofa?

  • O se vaega o la outou talanoaga e uiga i le Kerisimasi, mafaufau e valaaulia tagata o le vasega e ta pe usu viiga o le Kerisimasi. E mafai foi ona outou suesueina nisi o punaoa ua lisiina i le “Punaoa Faaopoopo.”

O le itulau autu o le Tusi a Mamona; faatomuaga i le Tusi a Mamona; 2 Nifae 25:23, 26; 33:4, 10

O loo Molimau le Tusi a Mamona ia Iesu Keriso.

  • Ao faaiuina lau suesuega o le Tusi a Mamona i le Aoga Sa, atonu e te manao e tuuina atu i tagata o le vasega se avanoa e mafaufau ai i mea na latou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso i le Tusi a Mamona i lenei tausaga. Ina ia fesoasoani e amata se talanoaga, e mafai ona outou faitau faatasi le 2 Nifae 25:23, 26 ma le 33:4, 10, e faapea foi ma vaega mai le faatomuaga o le Tusi a Mamona ma le itulau autu. E mafai foi ona e faasoa atu se tala poo se fuaitau na aumaia oe faalatalata ia Iesu Keriso ona tuuina atu lea o ni nai minute i tagata o le vasega e faasoa mai ai a latou lava tala po o fuaitau. Fai sau molimau i le Tusi a Mamona, ma valaaulia tagata o le vasega ia latou faia foi faapea.

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia musuia tagata o le vasega ia amata le faitauina o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, e mafai ona e faasoa atu se fuaiupu e te fiafia i ai po o se aafiaga musuia na e oo i ai i le suesueina o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Punaoa o le Kerisimasi.

  • Mataio 1:18–252; Luka 2

  • Tusiata o le Talalelei, nu. 28, 29, 30, 3181

  • Ata i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga

  • “A Savior Is Born—Christmas Video” (video, ChurchofJesusChrist.org)

  • “Good Tidings of Great Joy: The Birth of Jesus Christ” (video, ChurchofJesusChrist.org)

  • Christmas.ComeUntoChrist.org

  • First Presidency Christmas Devotionals (ChurchofJesusChrist.org/broadcasts/first-presidency-christmas-devotionals)

O meaalofa a le Faaola.

Na aoao mai Peresitene Thomas S. Monson:

“Ou te mafaufau i eseesega o Kerisimasi. Le tele o meaalofa, ua afifiina i mea taugata ma afifiina faamatagofie, ua oo atu lo latou maualuga i le vaega tautaua o pisinisi ua tauaveina le autu ‘Meaalofa mo le tagata ua i ai mea uma.’ I se tasi o ia faitauga na ou matauina ai se fale e fa-afe-sikuea-futu ua afifiina ise lipine lapoa lava ma se kata faamanuia faapena foi ua faapea mai, ‘Manuia le Kerisimasi.’ O isi mea e aofia ai ni seti o pate tapolo e teuteuina i le taimane, o se malaga taamilo i le Karipiane mo se tagata malaga, ma se faigamalaga taugata i le Swiss Alps mo se o saili ni mea ofoofogia. O na mea e foliga mai e fetaui ma le autu o se ata malie o le Kerisimasi lea na faaalia ai Le Au Makoi o loo malaga i Peteleema ma pusa o meaalofa i luga o a latou kamela. Ua faapea mai se tasi, ‘Manatua au upu, Paletasala, ua tatou amataina se mea i nei meaalofa o le a le mafai ona tatou gafatia!’ …

“Sei o tatou tuuese ia tusiata o le Kerisimasi mo ni nai minute, ma a latou faamatalaga susua o meaalofa. Sei o tatou liliu ese foi mai fugalaau mo Tina, le fusiua faapitoa mo Tama, le pepe meataalo manaia, o le nofoaafi mapumapu, o le uila ua leva ona faatalitali i ai—ae uai atu o tatou mafaufau i meaalofa tumau ua tuuina mai e le Atua. Ua ou filifilia mai se lisi umi na o le fa: …

“Muamua o le meaalofa o le fanau mai. Ua tuuina mai ia i tatou uma lava taitoatasi. Mo i tatou o le avanoa paia lea e tuua ai lo tatou aiga faalelagi ia faitino i se tino o aano ma faaalia e ala i o tatou olaga lo tatou agavaa ma tusipasi ina ia i ai se aso e toefoi atu ai ia te Ia, i e pele, ma se malo e taua o le selesitila. … Mo i tatou o le tiutetauave lea o le faaalia o lo tatou faafetai e ala i faatinoga i o tatou olagas. …

“Lona lua, o le meaalofa o le filemu. I le lalolagi malomaloa o loo tatou nonofo ai, le leo o taavale, le leotetele o faasalalauga faapisinisi, ma le tele o manaoga i lo tatou taimi—e le faagaloina faafitauli o le lalolagi—e mafua ai le ulutiga, e oo mai ai le tiga, ma aveese ai le malosi e taulima ai. …

“O le sa mafatia i le faanoanoa ua masani foi ma le tiga na fetalai atu i tagata uma o e atuatuvale ma tuuina mai le meaalofa o le filemu. ‘Ou te tuuina atu ia te outou le manuia, o lou manuia ou te avatu ai ia te outou,ou te le avatu ia te outou e pei ona avatu e le lalolagi. Aua le atuatuvale o outou loto, aua foi tou te matatau” (Ioane 14:27). …

“Lona tolu, o le meaalofa o le alofa. ‘Le aoao e, o le fea poloaiga o i le tulafono ua sili?’ na fesili ai le loia na talanoa ma Iesu. Ona oo mai lea o le tali vave, “E te alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa.

“O le poloaiga muamua lena ma le sili.

“E faapena foi lona lua, E te alofa atu i le lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe” (Mataio 22:36–39). …

“Lona fa, o le meaalofa o le ola—e oo lava i le faavavau. Ua i ai i le fuafuaga a le Tama Faalelagi le faaalia maualuga o le alofa moni. O mea uma e pele ia i tatou, e oo lava i o tatou aiga, a tatou uo, lo tatou olioli, lo tatou malamalama, a tatou molimau, o le a mou ese pe ana leai lo tatou Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso. I totonu o mafaufauga ma tusiga e sili ona faapelepeleina i lenei lalolagi o loo i ai le fuaitau paia o le upumoni: ‘Aua ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia aumai ai lona Atalii e toatasi, ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te ia, a ia maua e ia le ola e faavavau’ (Ioane 3:16)” (“Meaalofa,” Ensign, May 1993, 59–62).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

E le afaina le faapea atu “Ou te le iloa.” Ao tatau ai ona e faia le mea sili e tali ai soo se fesili a tagata o lau vasega e uiga i le talalelei, e le faamoemoe le Alii ia te oe e iloa mea uma. Pe a e le iloa le tali i se mea, mafaufau e tali atu i le valaaulia o le vasega e suesue faatasi mo se tali i tusitusiga paia ma faasoa mai mea ua latou maua. (Tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola,30.)