Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
17--23 Iuni. Mataio 27; Mareko 15; Luka 23; Ioane 19: ‘Ua Mae’a’


“17--23 Iuni. Mataio 27; Mareko 15; Luka 23; Ioane 19; ‘Ua Mae’a’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“17--23 Iuni. Mataio 27; Mareko 15; Luka 23; Ioane 19,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo le Aoga Sa: 2019

Ata
O Keriso i luma o Pilato

Ecce Homo, saunia e Antonio Ciseri

17--23 Iuni

Mataio 27; Mareko 15; Luka 23; Ioane 19

“Ua Mae’a”

Amata lau tapenapenaga e aoao atu i le faitauina ma le agaga tatalo o le Mataio 27; Mareko 15; Luka 23; ma le Ioane 19. Manatua o le a mafai ona e tuuina atu se molimau mamana i le Faaola ma Lana Togiola pe a e ola agavaa mo le Agaga.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

E mafai ona fesoasoani le tusi i le laupapa o ni nai upu po o fasifuaitau e faamanatu ai i tagata o le vasega mea na tutupu na faamatala mai i mataupu i le vaiaso lenei. Fai i tagata o le vasega e tusi i le laupapa ni nai upu o faamatala mai ai o latou lagona ina ua latou faitau e uiga i nei mea na tutupu. Aisea na latou lagona ai faapea?

Ata
aikona aoao atu

Aoao atu Aoaoga Faavae

Mataio 27; Mareko 15; Luka 23; Ioane 19

O le naunautai o Iesu Keriso e mafatia ua faaalia ai Lona alofa mo le Tama ma mo i tatou uma lava.

  • Ina ia fesoasoani i le vasega ia malamalama pe faapefea i tala i le maliu ole Faaola ona faapupula mai ai Lona alofa, taumafai se gaoioiga faapea: Avatu i tagata taitasi o le vasega se fatu pepa, ma valaaulia i latou e tusi i luga o a latou fatu se fasifuaitau mai le 1 Korinito 13:4–7 e faamatala ai le alofa mama Ona fai lea i ai e sailiili le Mataio 27; Mareko 15; Luka 23; po o le Ioane 19 ma tusi i le isi itu o latou loto ni nai fuaiupu lea e faaalia ai le faatinoga e le Faaola o lona alofa lea e faamatalaina e fusifaitau na latou filifilia. Fai i ai e faasoa mai mea ua latou maua. O a ni aafiaga ua fesoasoani i tagata o le vasega e malamalama ai i le alofa o le Faaola?

    Ata
    pale tuitui

    Na “taataai [e fitafita] ia laau tuitui ua fai a’i le pale, ua faapaleina ai o ia” (Mareko 15:17)

  • O le a se mea e mafai ona e fai e faamalosiau ai tagata o le vasega e faasoa mai a latou molimau i mea sa latou aoaoina i lenei vaiaso? Mafaufau e valaaulia tagata o le vasega e sue se viiga o loo faamatala mai ai mea na tutupu ia sa latou fai ai, po o o latou lagona e uiga i mafatiaga o le Faaola ma le Faasatauroga. Mafaufau e usu se tasi pe sili atu foi o nei viiga e le vasega. E mafai faapefea e le suesue e uiga i toe itula o le Faaola ona musuia i tatou e faalagolago ma mulimuli ia te Ia?

  • O ata e mafai ona vaai faalemafaufau ai tagata i nisi o nei mea na tutupu o loo latou faitau ai i lenei vaiaso (tagai “Punaoa Faaopoopo” mo ata fautuaina). Atonu e mafai ona e vavaeina le vasega i ni vaega ma avatu i ai se ata i vaega taitasi. E mafai e vaega ona faitau faatasi ia fuaiupu o loo faamatala mai ai mea o loo faaalia i la latou ata. E mafai ona latou talanoaina le uiga o fuaiupu ma faasoa mai pe o faapefea ona fesoasoani le ata ia i laotu e malamalama atili ai i fuaiupu. E mafai e vaega taitasi ona faasoa mai o latou manatu i le vasega. E mafai foi ona e mafaufau e faaali ia vitio“Jesus Is Condemned before Pilate” and “Jesus Is Scourged and Crucified” (LDS.org).

  • O le a le mafai ona e talanoaina uma auiliiliga e uiga i toe itula o le Faaola ma le vasega, ae o se gaoioiga lea e mafai ona fesoasoani ia te oe e talanoaina ai auiliiliga e sili ona aoga i tagata o loo e faiaoga ai. Valaaulia tagata taitasi o le vasega e filifili se mataupu mai le faitauga o le vaiaso lenei ma faaalu ni nai minute e autilo faatopetope ai iai, ma vaavaai mo se upu, se fasifuaitau, po o se faamatalaga o aoao ai i latou i se mea anoa e uiga i le Faaola ma Lana misiona. Tuu atu ia i latou ni avanoa e faasoa mai ai mea sa latou maua ma faamatala mai pe aisea e anoa ai ia i latou.

Mataio 27:14--60

Sa muai vaai ia perofeta anamua i mafatiaga ma le Faasatauroga o le Faaola.

  • E ono faamalolosia ai le faatuatua o i latou e te faiaoga ai ina ia iloa sa muai ta’u mai e perofeta anamua mea e tele o le a tutupu i toe itula o le Faaola. O se tasi auala e fesoasoani ai i tagata o le vasega e toeiloilo nei valoaga ma iloa ai pe na faapefea ona faataunuuina o le avatu lea i tagata taitasi o se mau se tasi pe sili atu foi o i le “Punaoa Faaopoopo” ma fai i ai e sue ni fuaiupu i le Mataio 27 o loo faaali mai ai pe na faapefea ona faataunuuina mau. E mafai ona e faia se siata e fetaui ma valoaga ma o latou faataunuuga. E mafai ona e fautuaina e tusi e tagata o le vasega ia fuaiupu o loo i ai valoaga i a latou tusitusiga paia i autafa o le Mataio 27. O le a se mea ua tatou aoao mai i nei valoaga? E faapefea e nei valoaga ona faamalolosia lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso?

Mataio 27:27–49; Mareko 15:16–32; Luka 23:11, 35–39; Ioane 19:1–5

E le mafai e mea faafeagai ona taofi le galuega a le Atua.

  • Atonu e i ai ni tagata o le vasega o loo feagai ma mea faafeagai---e pei o le faamasinoina pe amusia---ina ua latou faamatala atu o latou talitonuga pe tofotofoina foi lo latou ola ai i lo latou faatuatuaga. Mafaufau e amata lau talanoaga i le fai atu i ni nai tagata o le vasega e faasoa mai ni aafiaga ina ua tupu lenei mea. Na faapefea ona latou tali atu? Valaaulia le vasega e faitau nisi o nei fuaiupu mai le Mataio 27; Mareko 15; Luka 23; ma le Ioane 19 e faamatala ai sauaga na feagai ma le Faaola. O a ituaiga o mea faafeagai o loo feagai nei ma le galuega a le Atua? O le a se mea o mafai ona tatou aoao mai tali a le Faaola e mafai ona fesoasoani tatou te faafetaia’ia ai mea faafeagai i o tatou taimi? O isi mau e mafai ona fesoasoani pe a tatou feagai ma mea faafeagai e aofia ai le Mataio 5:10; Roma 12:14; 2 Timoteo 3:10–12; Alema 1:19–28; ma le 3 Nifae 12:10–12. O le a se mea ua tatou aoao mai i nei fuaiupu?

Luka 23:34–43

Ua ofo mai e le Faaola mo i tatou le faamoemoe ma le faamagaloga.

  • Mata e fesoasoani i tagata o lau vasega le faitau o le tala i le Faaola na ole atu i le Tama e faamagalo fitafita ma ofo atu le faamoemoe i le pagota i luga o le satauro? Mafaufau e vavae le vasega i ni vaega se lua ma tofi se tasi vaega e faitau le Luka 23:34–38 (e aofia ai le fuaiupu 34, vaefaamatalaga c, lea o loo i ai malamalamaaga mai le Faaliliuga a Iosefa Samita) ma le isi vaega e faitau le Luka 23:39–43. E mafai e tagata o vaega taitasi ona talanoaina mea latou te aoaoina e uiga i le Faaola mai nei fuaiupu ona faasoa mai lea o o latou manatu i le vasega atoa. E mafai faapefea ona tatou mulimuli i le faataitaiga a le Faaola?

  • Ina ia fesoasoani i soo se tasi o lau vasega atonu e faigata ona faamagalo atu i isi e pei ona faia e Iesu, mafaufau e faasoa atu le saunoaga a Elder Jeffrey R. Holland i le “Punaoa Faaopoopo.”

Ata
aikona aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia fautuaina tagata o le vasega e faitau le Mataio 28; Mareko 16; Luka 24; ma le Ioane 20–21 i le vaiaso a sau, fai i ai e mafaufau i mea latou te fai atu ai i se tasi e faapea mai, “Ou te manao e vaai ina ia ou talitonu.” Ta’u atu ia i latou o le faitauga e sosoo ai o le a fesoasoani ia i latou e taulimaina lea popolega.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Mataio 27; Mareko 15; Luka 23; Ioane 19

Ata o le sauaina, mafatiaga, ma le maliu o Iesu.

O valoaga anamua e uiga i le faamasinoga ma le maliu o Iesu Keriso.

O le faataitaiga a le Faaola o le faamagalo atu

Na aoao mai Jeffrey R. Holland:

“E fesootai vavalalata i a tatou lava matafaioi ia salamo o le agalelei e tuu atu i isi e faia foi le mea e tasi---e ao ina tatou faamagalo atu e pei foi ona faamgaloina i tatou. O le faia o lea mea ua tatou auai i le ute o le Togiola a Iesu Keriso. E moni o le taimi aupito malualii o lena Aso Faraile faanoanoa, ina ua luluina le natura ma ua saeluaina foi le pupuni o le malumalu, sa i ai lena taimi e le mafaamatalaina o le alofa mutimutivale ina ua fetalai Keriso, ‘Lo’u Tama e, ia e faamagalo atu ia te i latou, aua ua latou le iloa le mea ua latou fai.’I le avea ai ma o tatou puluvaga i le Tama o loo Ia faia pea lena lava augani i le taimi nei---mo oe ma au.

“O i, e pei o mea uma, ua faatu ai e Iesu le tagavai mo i tatou e mulimuli ai. E puupuu tele le olaga e le tatau ona faamaimauina e faafailele ai le inoino. … Tatou te le mananao e manatua e le Atua a tatou agasala, o lea e i ai se mea e matuai sese lava i lo tatou taumafai pea lava e manatua sese o isi”(“The Peaceable Things of the Kingdom,” Ensign, Nov. 1996, 83).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Saili atu le malosi mai le Faaola. “I au taumafaiga e ola ma aoao atili e pei o le Faaola, o le a iai lava le taimi e te toilalo ai. Aua le faalotovaivai oe, ae, tuu atu ou sese ma vaivaiga e liliu atu ai oe i le Tama Faalelagi ma le Faaola”(Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 14).