24--30 Iuni. Mataio 28; Mareko 16; Luka 24; Ioane 20--21; ‘Ua Toetu o Ia’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2019 (2019).
“24--30 Iuni. Mataio 28; Mareko 16; Luka 24; Ioane 20--21” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo le Aoga Sa: 2019
24--30 Iuni
Mataio 28; Mareko 16; Luka 24; Ioane 20–21
“Ua Toetu o Ia”
A o lei vailiilia manatu faafaiaoga i lenei otootoga, faitau le Mataio 28; Mareko 16; Luka 24; ma le Ioane 20–21, ma manatunatu loloto pe faapefea ona faaaoga nei mataupu e faamalolosia ai le faatuatua o i latou e te faiaoga ai.
Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai
Valaaulia le Fefaasoaai
Ina ia fesoasoani ile vasega e faasoa mai mea sa latou aoaoina ia latou lava suesuega patino ma suesuega faaleaiga, fai i ai e tusi i lalo se upumoni mai le faitauga o lenei vaiaso latou te manatu e tatau ona faasoa atu i le “lalolagi uma” (tagai Mareko 16:15). I le faaiuga o le vasega, fesili i ai pe na latou maua nisi upumoni faaopoopo latou te mananao e faasoa mai.
Aoao atu Aoaoga Faavae
Mataio 28; Mareko 16; Luka 24; Ioane 20
Ona ua toetu Iesu, o le a toetutu ai foi i tatou.
-
Ina ia maua e tagata e toatele le avanoa e faasoa ai mea sa latou aoaoina e uiga i le Toetu, e mafai ona e tuu atu i le vasega ni nai minute e toe iloilo ai le faitauga o lenei vaiaso ma le ”Toetu” i le Bible Dictionary ma tusi i lalo upumoni sa latou aoaoina e uiga i le Toetu. Tuu atu latou te faasoa mai mea sa latou tusia, ma fautuaina tagata o le vasega e sii mai o laotu lima pe a faalogo o faasoa mai e se tasi se upumoni e tutusa ma mea sa latou tusia. Aisea e taua ai nei upumoni ia i tatou? E faapefea ona aafia o tatou lagona e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i lo tatou iloa ai o le a tatou toetutu? O le faaalia o le vitio faamusika o le “He Is Risen” (LDS.org) e mafai ona valaaulia ai le Agaga i lenei talanoaga.
E mafai ona tatou valaaulia le Faaola e “mau ma i tatou.”
-
Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e vaai i sootaga i le va o o latou aafiaga ma le aafiaga o soo i le auala i Emau, tusi se auala i luga o le laupapa, ma valaaulia le vasega e tusi ia faamatalaga o le tala i le Luka 24:13--35 i le tasi itu o le auala. ona, tusi lea i le isi itu o le auala, o mea e ogatusa ma o latou lava aafiaga o nisi e o mulimuli ia Iesu Keriso. Mo se faataitaiga, e mafai ona latou tusia Ua punitia o la’ua mata (Luka 24:16) i le isi iu o le auala ma le O nisi taimi tatou te le iloa ai tosinaga a le Alii i o tatou olaga i le isi itu.
-
E i ai viiga e lua e faavae i le Luka 24:13–35: “Iesu, Sei e Faatasi Mai” ma le “Afio Mai!” Viiga, nu. 93, 92. E mafai faapefea ona e faaaogaina nei viiga e fesoasoani ai i tagata o le vasega ia iloa faauigaga loloto i le tala faatusipaia?
Mataio 28:16–20; Mareko 16:14–20; Luka 24:44–53
Ua poloaiina i tatou e le Atua ina ia talai atu lenei talalelei i le lalolagi uma.
-
O le poloaiga na avatu e le Faaola toetu i Ana Aposetolo e folafola Lana talalelei e mafai foi ona faatatau ia i tatou i aso nei. E mafai faapefea ona e fesoasoani i tagata o le vasega ia iloa la latou matafaioi i le folafolaina atu o le talalelei? Atonu e mafai ona e valaaulia i latou e vaai faalemafaufau faapea o loo latou tuuina atu ni fautuaga i se tagata o le aiga po o se uo e ave se misiona faatala’i. O le a se mea tatou te faasoa atu mai upu a le Faaola i Ana Aposetolo? E mafai faapefea ona tatou faaaogaina na lava upu ia tatou taumafaiga e faasoa atu le talalelei i isi?
“Amuia i latou e lei vaai, ae talitonu mai pea.”
-
Atonu e i ai nisi o lau vasega e manatu faapei o Toma, o le sa manao e vaai i le Alii toetu a o lei mafai ona talitonu. E mafai ona avea lau vasega o le Aoga Sa o se nofoaga e faamalolosia ai e tagata o le vasega le faatuatua o le tasi ma le isi i mea e le o mafai ona latou vaai i ai. Atonu e mafai ona e amata i le fai atu i se tasi e aotele mai le aafiaga o Toma i le Ioane 20:19--28. E mafai foi ona e faaalia le vitio “Blessed Are They That Have Not Seen, and Yet Have Believed” (LDS.org). E mafai e tagata o le vasega ona lisi i le laupapa ni nai mea ua poloaiina i tatou e le Atua e talitonu i ai e aunoa ma le vaai i ai. E mafai ona e fesili atu i ai e faasoa mai aafiaga ua faamalolosia ai a latou molimau o nei mea. O a faamanuiaga ua maua e le vasega a o latou faaaogaina le faatuatua?
Na aoao ia Toma e Iesu e “aua le masalovale, ae ia talitonu“ (Ioane 20:27
Ua valaaulia i tatou e le Faaola e fafaga Ana mamoe.
-
O le a se mea e ono fesoasoani i tagata o le vasega e talia le valaaulia a le Faaola e “fafaga [Ana] mamoe”? E mafai ona e amata i le valaaulia o i latou e faitau le leoa le Ioane 21:15–17 ae sui le igoa o Simona i o latou lava igoa ma le “a’u tamai mamoe” ma le “a’u mamoe” i igoa o tagata latou te manatu e finagalo le Alii latou te auauna atu i ai---mo se faataitaiga, o tagata latou te asia o ni faiaoga o aiga, po o ni faiaoga asiasi, o tuaoi, po o tagata latou te iloa i le galuega po o le aoga. A mavae ni nai minute, e mafai e tagata o le vasega ona faasoa o latou lagona uunai na maua. O le a le uiga o le fafaga o tamai mamoe ma mamoe a le Faaola? O saunoaga a Peresitene Russell M. Nelson ma Elder Marvin J Ashton i le “Punaoa Faaopoopo” e mafai ona fesoasoani e tali le fesili lea.
Fautuaina le Aoaoina i le Aiga
Ina ia musuia tagata o le vasega e faitau le Galuega 1--5 i le vaiaso lenei, fai i ai e mata’itu pe na faapefea e le faifaiva e le’i aoga ona avea ma taitai mamana o le Ekalesia a Keriso a o salalau atu i le lalolagi atoa. A o latou suesueina nei mataupu, o le a latou iloa ai pe na faapefea ona tino mai lenei toe liuaina.
Punaoa Faaopoopo
O le a le uiga o le fafaga i mamoe a le Faaola?
Na faasoa mai e Peresitene Russell M. Nelson malamalamaaga nei mai le anotusi Elenei anamua o le Ioane 21:
“I le [Ioane 21:15], o le upu fafaga e sau mai le faaupuga Eleni bosko, o lona uiga “ia fafaga pe faafailele.’ O le upu tamai mamoe e sau mai le faaupuga itiiti arnion, o lona uiga o le ‘tamai mamoe.’ …
“I le [Ioane 21:16], o le upu fafaga e sau mai faaupuga eseese, poimaino, o lona uiga o le ‘ia leoleo, ia vaavaai, po o le ‘ia tausi.’ O le upu mamoe e sau mai le probaton, o lona uiga ‘o mamoe ua matutua.’ …
“I le [Ioane 21:17], o le upu fafaga e sau foi mai le upu Eleni bosko, e faasino i le faafaileleina. O le upu mamoe sa faaliliuina foi mai le faaupuga Eleni o le probaton, e faasino i mamoe matutua.
“O fuaiupu nei e tolu, ia e foliga mai e tutusa i le gagana Peretania, o loo i ai moni lava ni savali iloga i le faa Eleni:
-
O tamai mamoe e manaomia ona faafailele ina ia ola.
-
O mamoe e manaomia ona vaavaaia;
-
O mamoe e manaomia ona fafaga”(“Shepherds, Lambs, and Home Teachers,” Ensign, Aug. 1994, 16).
E mafai faapefea ona tatou “fafaga [Ana] mamoe”?
Sa faamalamalama mai e Elder Marvin J. Ashton le ala e mafai ai ona tatou faataunuuina le poloaiga a le Alii e fafaga Ana mamoe:
“Na fetalai Iesu, ‘Fafaga a’u mamoe.’ (Ioane 21:16.) E le mafai ona e fafagaina pe afai e te le iloa pe o fea o iai. E le mafai ona e fafagaina pe afai e te tuu atu ia i latou se mafuaaga e teena ai oe. E le mafai ona e fafagaina pe afai e leai ni meaai. E le mafai ona e fafagaina pe afai e le o ia te oe le alofa mama. E le mafai ona e fafagaina pe afai e te le o naunau e galue ma faasoa atu. …
“O latou o e manaomia le fesoasoani e aafia ai soo se tupulaga. O nisi o Ana mamoe e laiti, e tuulafoaiina, ma ua leiloloa. O nisi ua vaivai, mafatia, ma ua pulapula lagoto le soifua. O nisi o loo i totonu o o tatou lava aiga, i o tatou lava tuaoi, po o i tafa mamao o le lalolagi lea e mafai ona tatou fesoasoani i ai i taulaga anapogi. O nisi o loo matelaina i le fiaaai. O nisi o loo matelaina i le fia maua o le alofa ma le manatu atu
“Afai tatou te avatu i Ana mamoe ni mafuaaga e teena ai i tatou, ona faigata ai lea o le fafagaina, pe o le le mafaia. E leai se tasi e mafai ona aoao atu pe fesoasoani atu ma le faitio po o le faipona. O le faafiapule po o le ‘O a’u e sa’o a o oe e sese’ o le a faafitia ai taumafaiga uma e fafaga se mamoe ua se. O le a fausia se pa o le feteenai, ma o le a leai se isi e faamanuiaina …
O a tatou taga e fai e faaalia ai lo tatou alofa. O faaaliga o le alofa o le a gaogao pe afai e le ogatusa ma taga e fai. O Ana mamoe uma e manaomia le pa’i atu i ai o se leoleo mamoe e manatu i ai” (“Give with Wisdom That They May Receive with Dignity,” Ensign, Nov. 1981, 91).
Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu
Faaavanoa se taimi e fefaasoaai ai le au a’oa’o. “A faasoa atu e tagata aoao mea na latou aoaoina, e le gata ina latou lagona le Agaga na faamalosia a latou lava molimau, ae latou te uunaia isi tagata o le vasega ia iloa upumoni mo i latou lava. … Tuu ese se taimi mo tamaiti aoga e faasoa ai i lesona uma—i nisi tulaga, e te ono iloa ai o nei talanoaga o lesona lava” (Aoao atu i le ala a le Faaola, 30).