Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
19-25 Aokuso. 1 Korinito 1–7: ‘A Ia Maopoopo Lava’


“19-25 Aokuso. 1 Korinito 1–7: ‘A Ia Maopoopo Lava’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“19-25 Aokuso. 1 Korinito 1–7,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa: 2019

Ata
Korinito

Korinito, Eleni i Saute, o le Nofoaga Autu o Fale mo Faapotopotoga Tetele, atavali na saunia e Balage Balogh

19–25 Aokuso

1 Korinito 1–7

“A Ia Maopoopo Lava”

Na aoao mai Elder Jeffrey R. Holland, o le tele lava o tagata “e o mai [i le lotu] e saili se aafiaga faaleagaga” (“A Teacher Come from God,” Ensign, Me 1998, 26). A o e faitau i le 1 Korinito 1–7, ia mafaufau ma le agaga tatalo i mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai e fatuai ni aafiaga faaleagaga i lau vasega.

Tusifaamaumau Lagona e Uunaia Ai Oe

Ata
aikona fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Fuafua e valaaulia tagata o le vasega e tusi i lalo auala na latou galueaina ai mea ua latou aoaoina mai tusitusiga paia. Fai atu i ni nai tamaiti e faasoa mai mea na latou tusia.

Ata
aikona aoao atu

Aoao atu Aoaoga Faavae

1 Korinito 1:10–173

E tatau i tagata o le ekalesia a Keriso ona lotogatasi.

  • O le talanoaina o nai mataupu muamua o le 1 Korinito atonu o se avanoa lea e atinae ai le autasi sili atu o tagata o le uarota. E mafai ona e amata i le fai atu i tagata o le vasega e talanoa e uiga i se kalapu, vaega po o se au sa latou auai sa i ai se lagona maoae o le autasi. Aisea na lagona ai e lenei vaega le matuai lotogatasi? Ona outou suesue lea i nisi o aoaoga a Paulo e uiga i le autasi o loo i le 1 Korinito 1:10–13; 3:1–11. O a mea o aoao mai e nei fuaiupu, faapea ma o tatou aafiaga, i mea e fesoasoani e fatuai ai le autasi ae o a foi mea e lamatia ai? O a faamanuiaga e oo mai ia i latou e lotogatasi? E mafai foi ona fesoasoani tala na faasoa mai e Peresitene Henry B. Eyring o loo i le “Punaoa Faaopoopo” i lenei talanoaga.

  • O loo faaaoga e Paulo le faatusa o se fale e uunaia ai le autasi i le 1 Korinito 3:9–17. E mafai faapefea e lenei faataoto ona fesoasoani i lau vasega ia malamalama lelei ai i le autasi? Mo se faataitaiga, a uma ona faitau faatasi nei fuaiupu, e mafai ona tuu atu i tagata taitoatasi o le vasega se poloka ma galulue faatasi ai e fau se mea. O le a le agaga lea e avea ai i tatou ma “fale o fai o le Atua”? (1  Korinito 3:9). O faapefea ona fau e le Atua i tatou taitoatasi? O le a le mea o loo tatou fauina faatasi o ni uso a Au Paia? O a ni mea e mafai ona tatou faia o se uarota lotogatasi lea e le mafai ona tatou faia o ni tagata taitoatasi?

1 Korinito 1:17–31; 2; 3:18–20

Ina ia ausia le galuega a le Atua, tatou te manaomia le poto o le Atua.

  • E lagona e nisi o tagata le le agavaa e auauna i le Ekalesia ona e le lava a latou aoaoga po o aoaoga faapolofesa. O isi e lagona ua agavaa lava ona ua i ai ni a latou aoaoga po o aoaoga faapolofesa. O ia manatu uma o loo atagia mai ai se le malamalama i le mea moni e faaagavaaina i tatou mo le galuega a le Atua. O se manatu lenei e fesoasoani ai i lau vasega ia faalagolago i le Atua: Vaevae tagata o le vasega i ni vaega ma fai atu ia i latou e faitau vave le 1 Korinito 1:17–31; 2; po o le 3:18–20 e sue ai upu e pei o le poto ma le valea. E mafai ona latou fefaasoaai i a latou vaega mea o loo aoao mai i nei fuaiupu e uiga i le poto i le galuega a le Alii. O a ni mea e uiga i le talalelei lea e foliga mai e valea i nisi o tagata? O faapefea ona faaalia i nei mea le poto o le Atua? Atonu e mafai e tagata o le vasega ona fefaasoaai aafiaga lea na latou faatuatuaina ai le poto o le Atua, nai lo o latou lava poto, ina ia ausia ai Lana galuega.

1 Korinito 6:9–20

E paia o tatou tino faaletino.

  • Ina ia amata se talanoaga e uiga i nei fuaiupu, atonu e te manao e tusi i luga o le laupapa ia ni fesili pei o nei: O le a le finagalo o le Alii e uiga i o tatou tino? E faapefea ona ese lea mai le ala o loo manao Satani ia tatou mafaufau ai e uiga i o tatou tino? O le a le uiga o le, o o tatou tino o malumalu o le Agaga Paia? Valaaulia tagata o le vasega e sue tali i nei fesili i le 1 Korinito 6:9–20 (tagai foi MFF 88:15; Mose 6:8–9).

  • E mafai ona aofia ai i le tou talanoaga e uiga i le paia o o tatou tino se talanoaga e uiga i le tulafono o le legavia. E faapitoa ona aoga lenei mea ona i le avea ai ma Au Paia o Aso e Gata Ai, e tele ina tatou maua ni avanoa e faamatala atu ai o tatou talitonuga e uiga i le legavia ia i latou o e atonu e le o i ai na talitonuga. Atonu e mafai ona e fesili atu i tagata o lau vasega po o a ni mea ua latou aoao mai ia Paulo—faapea foi ma isi punaoa a le Ekalesia—e mafai ona fesoasoani ia i latou e faamatala atu ai i isi le mafuaaga e taua ai le legavia. O nisi o nei punaoa e mafai ona aofia ai mea ua lisiina i le “Punaoa Faaopoopo.”

Ata
aikona aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Tau atu i tagata o lau vasega, afai latou te mananao i ni manatu faaopoopo i auala e lotogatasi atili ai ma o latou taitoalua, aiga, po o le uarota, o loo faaauau le autu o le lotogatasi i le 1 Korinito 8–11.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

1 Korinito 1–7

Faataitaiga o le lotogatasi.

Na aoao mai e Peresitene Henry B. Eyring:

“Sa valaauina au ou te tootuli faatasi ma se aiga i le taimi o le a momoe, a o avea au ma se malo i lo latou fale. Sa talosaga le tamaitiiti pito i laitiiti lava e tatalo. Sa tatalo o ia e pei o se peteriaka mo tagata uma lava o le aiga, i o latou igoa. Sa pupula o’u mata mo sina taimi e tilotilo ai i mata o isi tamaiti ma matua. Sa mafai ona ou iloa le tuu faatasia o lo latou faatuatua ma o latou loto i le tatalo a lenei tamaitiiti laitiiti.

“Sa tatalo faatasi talu ai nei nisi o tuafafine o le Aualofa a o latou sauni e asiasi atu mo le taimi muamua i se tina talavou o le na maliu faafuasei lana tane. Sa latou fia iloa se mea e fai ma se auala foi e galulue faatasi ai e fesoasoani e saunia le fale mo aiga ma uo o le a malaga mai i le taimi o le maliu. … Na oo mai se tali i a latou tatalo. Ina ua latou taunuu atu i le fale, sa gaoioi loa ia tuafafine taitoatasi e fai le galuega. Na vave lava ona saunia le fale, ma sa faanoanoa foi nisi tuafafine ona o le le mafai ona faia nisi mea se tele. O upu faamafanafana sa tuuina atu sa talafeagai lelei lava. Sa latou tuuina atu le auaunaga a le Alii i le lotogatasi, o loto na fusia faatasi” (“E Fusia o Tatou Loto ia Tasi,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 68–69).

O faamanuiaga o le mama mai feusuaiga.

I se Faigalotu i le Lalolagi Atoa mo Talavou Matutua, sa saunoa atu ai Sister Wendy W. Nelson:

“O le mama o le tagata lava ia o le ki lea i le alofa moni. O le tele lava o le mama o ou mafaufauga ma lagona, au upu ma faatinoga, o le tele foi lena o le avanoa e tuu atu ai ma maua mai le alofa moni. …

“O le avea ai ma se vaega taua o le faaalia o le la alofa, ua finagalo ai le Alii i se tane ma se ava ia tagofia mea ofoofogia ma olioliga molitino o le faitoalua. …

“… Soo se mea lava e valaaulia le Agaga i lou olaga, ma i le olaga o lou toalua ma lau faaipoipoga, o le a faateleina ai lou tomai i aafiaga molitino o le faitoalua. … I se isi itu, o soo se mea e faatiga i le Agaga o le a faaitiitia ai lou tomai ia tasi ma lou toalua. …

“O lagona molitino faaleulugalii ua faamaonia e le Agaga ua faamanuiaina e le Alii ma ua faapaiaina” (“Love and Marriage,” Worldwide Devotional for Young Adults, Jan. 8, 2017, broadcasts.lds.org).

Na aoao mai Elder Jeffrey R. Holland:

“Ou te fia faamamafa atu e faapea, o le alofa molitino ua faapolopoloina mo se ulugalii ua faaipoipoina aua o le faailoga sili lea o le tuufaatasiga, o se atoatoa ma se tuufaatasiga ua faauuina ma faauigaina e le Atua. …

“Peitai, o se tuufaatasiga faapena, o se tautinoga maumaututu faapena i le va o se alii ma se tamaitai, e nao le latalata ma le tumau lea e maua i se feagaiga o le faaipoipoga e mafai ona oo mai ai, faatasi ai ma folafolaga paia ma le tautinoga o mea uma ua ia i laua—o o laua lava loto ma mafaufau, o laua aso uma ma a laua moemitiga uma” (“Personal Purity,” Ensign, Nov. 1998, 76).

Sa faamalamalama mai e Elder David A. Bednar: “O sootaga [o feusuaiga] ua le na o se naunau e fiailoa, se manaoga ia faamalieina, po o se ituaiga o taaloga po o faafiafiaga e tulimatai ma le manatu faapito. E le o se osigātoilalo pe ua na o se taga e faatino. Ae, ua latou i ai i le olaga faitino o se tasi o faailoaga taua o lo tatou natura paia ma gafatia, ma o se auala o le faamalolosia o noataga faalelagona ma faaleagaga i le va o le tane ma le ava. O i tatou o tagata ua faamanuiaina i le faitalia e filifili ai le mea tonu, ma ua tulaga ese i lo tatou tofi paia o ni fanau a le Atua—ae le o amioga feusuai po o uiga ma tulafono faanei ona po, po o filosofia faalelalolagi” (“Matou Te Talitonu i le Nofomama,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 42).

Auala e tumau ai i le mama mai feusuaiga.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Molimau atu ia Iesu Keriso. A o e aoao atu, ia manatua le faataitaiga a Paulo: sa “lei alu atu [o ia] ma le sili o le upu ma le poto, i [lona] talai atu … [o] le mau a le Atua” (1 Korinito 2:1). O lau molimau faatauvaa i le Faaola e mafai ona i ai se faatosinaga loloto.