Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
12–18 Aokuso. Roma 7–16: ‘Faatoilaloina le Leaga i le Lelei’


“12–18 Aokuso. Roma 7--16; ‘Faatoilaloina le Leaga i le Lelei’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“12–18 Aokuso. Roma 7--16,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa: 2019

Ata
Roma

12–18 Aokuso

Roma 7–16

“Faatoilaloina le Leaga i le Lelei”

Faitau le Roma 7–16, ma tusifaamaumau ni lagona e te maua e uiga i le pe faapefea ona fesoasoani i tagata o lau vasega ia aoao mai tusitusiga paia. Atonu e foliga mai ou lagona muamua lava o ni manatu faatauvaa, ae ao e mafaufau loloto i ai, e mafai ona avea i latou ma ni gaoioiga anoa e aoao ai.

Tusifaamaumau Lagona e Uunaia Ai Oe

Ata
aikona fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

E tatau i tagata o le vasega ona lagona le saoloto e faasoa mai soo se mea e musuia ai i latou i a latou suesuega patino pe faaleaiga, ae o nisi taimi e fesoasoani le fesili atu mo ni manatu e uiga i se mea faapitoa. Mo se faataitaiga, e mafai ona e faitau i le Roma 10:17 ma le 15:4 ona fesili atu lea ia i latou e faasoa mai ni mau e atinae ai o latou faatuatua pe tuuina atu ai ia i latou le faamoemoe.

Ata
aikona aoao atu

Aoao atu Aoaoga Faavae

Roma 8:14–18

E mafai ona tatou maua mea uma o loo i ai i le Tama Faalelagi e ala ia Iesu Keriso.

  • I le avea ai ma Au Paia o Aso e Gata Ai, ua tatou talitonu o fasifuaitau e pei o “suli lava o le Atua” ma le “suli faatasi ma Keriso” o lona uiga, faatasi ai ma le fesoasoani a Iesu Keriso, e mafai ai ona tatou faapei o le Tama Faalelagi ma maua mea uma o loo i ai ia te Ia (Roma 8:17; tagai foi MFF 132:19–20). Ina ia fesoasoani ia iloa e tagata o le vasega le ala o loo aoaoina ai lenei aoaoga faavae i tusitusiga paia atoa, e mafai ona e valaaulia le afa o le vasega e suesue ni fuaiupu o le Tusi Paia o loo lisina i le “Punaoa Faaopoopo” ae o le isi afa e suesue i fuaiupu mai tusitusiga paia i aso e gata ai, o loo i ai foi i “Punaoa Faaopoopo.” Ona aoao atu lea e tagata o le vasega le tasi ma le isi i mea sa latou aoaoina. Tuu atu ia i latou se taimi e talanoa ai pe aisea ua taua tele ai lenei aoaoga faavae. Mo se faataitaiga, o a ni eseesega e faia i o tatou olaga i le iloa e mafai ona avea i tatou ma “suli lava o le Atua, ma suli faatasi ma Keriso”? (Roma 8:17).

  • O le manatuaina o loo faatalitali mai faamanuiaga e faavavau mo e amiotonu, e mafai ona fesoasoani ia i tatou pe a tatou feagai ma ni faaosoosoga po o tofotofoga (tagai Roma 8:18). O se auala faigofie e faamatala atu ai le mataupu faavae lenei o le, tusi o se fua i luga o le laupapa: fai atu i tagata o le vasega e lisi i le tasi o itu nisi o tofotofoga e oo i tagata. Ona latou suesue lea i nisi o mau o i le “Punaoa Faaopoopo” ma lisi ai i le isi itu o le fua faamatalaga o faamanuiaga e faavavau ia e oo mai ia i latou o e taulimaina i le faamaoni o latou tofotofoga. E faapefea ona faatusa nei tofotofoga i faamanuiaga folafolaina? O le a se tatou tala e fai atu i se tagata e fesili mai pe e aoga le faamaoni i poloaiga a le Alii?

  • E mafai ona fesoasoani le tala faatusa ua tuuina mai e Elder Dallin H. Oaks i le “Punaoa Faaopoopo” i tagata o le vasega e talanoaina ai auala e mafai ona tatou saunia ai e avea ma “suli lava o le Atua” (Roma 8:17). O a nisi o “tulafono ma mataupu faavae” o loo faatatau i ai Elder Oaks?

Roma 8:18, 28, 31–39

“O ai se na te faateaeseina mai i tatou i le alofa o Keriso?”

  • O le talanoaina faatasi o le Roma 8 e mafai ona tuuina mai ai se avanoa e fesoasoani ai i tagata o le vasega ia lagona le alofa o le Faaola. Mafaufau e faaali atu le itulau atoa o le ata o loo i le otootoga o le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga po o se isi ata o Iesu Keriso a o outou faitau o se vasega i le Roma 8:18, 28, 31–39 . O a ni manatu po o ni lagona ua i ai i le vasega ina ua uma ona faitau nei fuaiupu? Atonu e te valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai pe na faapefea ona latou maua ni molimau i upumoni ua latou maua i nei fuaiupu. Atonu foi tou te usuina o se vasega se viiga (pe fai atu i se tasi e usuina se pese) e faatatau i le alofa o le Atua ma Iesu Keriso e pei o le “O le Alofa o le Tama” po o le “Ou te Tu ma Ofo” (Viiga, nu. 104, 107). O a ni upu po o ni fasifuaiupu mai nei pese e fesoasoani i tagata o le vasega ia lagona ai le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

Roma 13:8–10

O poloaiga uma a le Atua ua faataunuuina i le poloaiga ia alofa atu.

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia iloa le ala o loo “faamalamalama faapuupuu ai” poloaiga uma i le poloaiga ia alofa i lou tuaoi (Roma 13:9), valaaulia i latou e fai se lisi i luga o le laupapa o poloaiga uma lava e mafai ona latou mafaufau i ai. Faitau faatasi le Roma 13:8–10 ma le Mataio 22:36–40, ma talanoa o se vasega le faia i le va o le alofa i le Atua ma o tatou tuaoi ma le usitaia o poloaiga taitasi ua lisiina i le laupapa. E faapefea ona suia e lenei upumoni le ala tatou te mafaufau ai e uiga i poloaiga ma le usiusitai?

Roma 14

E tatau ona taofi lo tatou faamasino atu o filifiliga a isi ma le avea ma ni mea faalavefau faaleagaga.

  • Ina ia tuuina atu ni anofaamatalaga i le Roma 14, atonu e te faailoa atu e faapea, sa finau nisi o le Au Paia i Roma o le tasi ma le isi e uiga i le eseesega o faiga masani sa aai ai, faamamaluina o aso malolo, ma isi tu ma aga faaleaganuu. O a ni tulaga faapena o tatou feagai ai i aso nei? Atonu e mafai e tagata o le vasega ona vaai vave i le Roma 14 ma tuuina mai i se fuaiupu se tasi le aotelega o le fautuaga a Paulo. O le a se fautuaga e mafai ona tatou faasoa atu i le tasi ma le isi e uiga i le auala e aloese ai mai le faamasino atu? E mafai ona fesoasoani le saunoaga mai ia Peresitene Dieter F. Uchtdorf o loo i “Punaoa Faaopoopo”.

Ata
aikona aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia musuia tagata o le vasega e faitau le 1 Korinito 1–7, e mafai ona e tau atu ia i latou, o loo i ai iina le fautuaga a Paulo i tagata o le au paia sa nonofo i le mea sa lauiloa o se tasi o aai o le lalolagi anamua sa aupito sili ona le mama ma ifo i tupua.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Roma 7–16

Mauaina “o mea uma ua i ai i [le] Tamā” (MFF 84:38).

Mai i le Tusi Paia

Mai tusitusiga paia o aso e gata ai

Sa faamatala mai e Elder Dallin H. Oaks le faataoto lenei:

“Na iloa e se tama mauoa afai na te tuuina atu ana oa i luga o se tamaitiiti o le e le’i atiina a’e le atamai ma le malosi na manaomia, atonu o le a maumau ia tofi. Na fai atu le tamā i lona atalii:

“’O au mea uma ua i ai, ou te manao e tuuina atu ia te oe— e le gata i lo’u tamaoaiga, ae faapea foi lo’u tulaga ma le tauleleia i luma o tagata. O na mea ua ia te a’u e faigofie ona ou avatu ia te oe, peitai o le ituaiga tagata ua i ai a’u, o le mea lena e tatau ona maua e oe lava ia. O le a e agavaa mo lou tofi e ala i lou aoaoina o mea sa ou aoaoina, ma ola e pei ona ou ola ai. O le a ou tuuina atu ia te oe tulafono ma mataupu faavae na ou maua ai le poto ma lou tauleleia. Ia e mulimuli i au faataitaiga, ia ausia mea ua ou ausia, ona avea ai lea o oe e faapei o a’u ma o mea uma foi ua ia te au o le a fai ia mou’” (“The Challenge to Become,” Ensign, Nov. 2000, 32).

Suli faatasi ma Keriso.

“E vaai le Au Paia o Aso e Gata Ai i tagata uma o fanau a le Atua i se tulaga atoatoa; latou te mafaufau o tagata uma e paia i le amataga, natura, ma le gafatia. … E pei lava ona mafai e se tamaitiiti ona atina ae uiga o ona matua i le aluga o taimi, o le natura paia e maua e tagata soifua e mafai ona atina ae ina ia avea ai e pei o lo latou Tama Faalelagi. … Ua i ai i alii ma tamaitai le gafatia e faaeaina ai i se tulaga o le faaleatua” (“Becoming Like God,” Gospel Topics, topics.lds.org).

Faamasino atu i isi.

Na aoao mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf:

“O lenei autu o le faamasinoina o isi e mafai ona aoaoina tonu i se lauga e lua upu. Pe a oo mai i le ita, faitatala, lē amanaiaina, taufaaleaga, faitio, po o le manao e faatupu se manua, faamolemole faaaoga le faatonuga lenei:

“Tuu loa!

“O le faigofie ia. E ao lava ona tuu le faamasinoina o isi ma suia ia mafaufauga ma lagona faamasinosino i se loto ua tumu i le alofa mo le Atua ma Lana fanau. O le Atua o lo tatou Tama. O i tatou o Ana fanau. O tatou uma o uso ma tuafafine. … Sa pipii i tua o se taavale sa ou vaai i ai talu ai nei a se tagata sa foliga mai e fai si fulufululele, ae o upu sa i luga o le pepa faapipii sa aoao mai ai se lesona manino. E faitauina faapea, ‘Aua le faamasino mai ia te au aua e ese foi a’u agasala nai lo oe’” (“O Le e Alofa Atu e Alofaina Mai,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 75).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Saili punaoa e lagolagoina mataupu faavae. E faaopoopo atu i manatu e aoao atu ai o loo i lenei otootoga, e mafai ona e suia teisi gaoioiga mai le otootoga o le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga e faaaoga i lau vasega. (Tagai foi Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 17–18.)