Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 5: ‘ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá’


Vahe 5

“ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá”

ʻI he taimi naʻe uiuiʻi ai ʻa Sisitā ʻEmeline B. Uele ʻi he 1910 ke hoko ko e palesiteni lahi hono nima ʻo e Fineʻofá, naʻá ne ʻosi mateuteu ki he fatongia ko iá. Naʻá ne kau atu ʻi he hikifononga ki he Teleʻa Ano Māsimá pea kuó ne ngāue fakataha ai mo ha kau fafine ne ʻi ai ʻenau fakamoʻoni tuʻuloa ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe fakavaʻe ʻaki ʻa e Fineʻofá. Kuó ne hoko ko ha sekelitali ki ha palesiteni lahi ʻe toko ua ʻo e Fineʻofá, ʻa ia ko Sina D.H. ʻIongi pea mo Patisepa W. Sāmita mei he 1888 ki he 1910.

Naʻe maʻu ʻe Sisitā Uele mo hono ongo tokoni ko Kalālisa S. Uiliamisi mo Sulina L. Sāmitá ha fakamoʻoni kuo fokotuʻu ʻa e Fineʻofá ʻi he fakahā, ko ia ne nau tukupā ai ke paotoloaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo fakavaʻe ʻaki e kautahá. ʻI ʻOkatopa 1913, naʻa nau pehē ai:

“ʻOku mau fakahā ko ʻetau taumuʻá ia ke tauhi ke maʻumaʻuluta e hingoa mo e laumālie ne kamata ʻakí pea mo e taumuʻa ʻo e kautaha maʻongoʻongá ni, pea ke tau pīkitai ki he ngaahi akonaki fakalaumālie ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻene fakahaaʻi ʻa e palani ʻe lava ke fakaivia ai e kakai fefiné ʻo fakafou ʻi he uiuiʻi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ke nau fakataha ki he ngaahi houalotu lelei ʻoku fakataumuʻa ke tokangaʻi ʻa e mahakí, tokoniʻi ʻa e masivá, fakafiemālieʻi ʻa e toulekeleká, fakatokanga ki he mūnoá pea tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku tamai mo faʻē maté.”1

Kuo hanga ʻe he laumālie ʻo e taumuʻa ko ʻení ʻo tataki ʻa Sisitā Uele mo hono ongo tokoní ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa ange ke nau fokotuʻu ha moto te ne fakamanatu maʻu pē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne fakavaʻe ʻaki e kautahá pea mo hono tupuʻanga fakalaumālié. Naʻa nau fili ai ha kupuʻi lea fakafolofola: “ʻOku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá.” 2 ʻOku hanga ʻe he kupuʻi lea ko ʻení ʻo fālute ʻa e tukupā naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he kau fafine ʻo e Fineʻofá ke nau: “tokoniʻi ʻa e masivá” pea mo “fakahaofi e ngaahi laumālié.”3

Kuo fakahaaʻi kimuʻa ʻe he kau fafine paioniá ha ʻofa faka-Kalaisi ki honau ngaahi kaungāʻapi ofí. ʻE lava ʻeni ke fakataha mai e kau Fineʻofá ʻo fokotuʻutuʻu kinautolu ke nau fakahaaʻi atu foki ʻa e ʻofa faka-Kalaisí, “ʻa ia ko e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí,” 4 ki honau ngaahi kaungāʻapi ʻi he funga ʻo e māmaní.

Naʻe fokotuʻu ʻe Sisitā Uele mo hono ongo tokoní ʻa e moto ko ʻení ʻi ha taimi ʻo e melino mo e tuʻumālie. Naʻe ʻikai ke nau lavelaveʻiloa ʻe siviʻi ʻenau motó ʻe he ngaahi meʻa ʻe hoko he ngaahi taʻu ka hoko atú.

Ko e Nofo Melino ʻi he Taimi ʻo e Taú

Naʻe kamata e tau ʻi ʻIulopé ʻi he 1914. ʻI he taimi ne ʻosi ai e taú ʻi Nōvema ʻo e 1918, kuo lahi ha ngaahi fonua ia ne kau atu ki he taú pea ʻiloa ai ia ko e ʻUluaki Tau Lahi ʻa Māmaní. Lolotonga ʻo e taimi ko ʻení ʻi ha taimi naʻe mei uesia ai ʻe he tāufehiʻá mo e taʻe faʻa kātakí e ngaahi ongoʻi fie tokoni ʻofa ʻa e kau Fineʻofá, ne tuku mai ai ʻe Sisitā ʻEmeline B. Uele mo hono ongo tokoní ʻa e pōpoaki ko ʻení ki he kakai fefine kotoa pē ʻi he Siasí:

“Ngāue ʻi he laumālie ʻo e ʻofa mo e faʻa kātaki ki homou husepānití mo hoʻomou fānaú; maluʻi e longaʻi fānaú; ʻoua ʻe tuku ke nau tali e laumālie ʻo e taʻe faʻa kātakí pe tāufehiʻa ki ha puleʻanga pe kakai; taʻofi ke ʻoua naʻa nau toʻo meʻatau; ʻoua naʻa tuku ke nau vaʻinga ʻaki e taú pe maʻu ʻenau fiefiá ʻi hono fakatātaaʻi e mate ʻi he taú; fakatōkakano ʻiate kinautolu e laumālie ʻo e mateakiʻi e fonuá mo e fuká kae tokoni ke nau ongoʻi ko e kau sōtia kinautolu ʻo e langí pea kapau ʻe fie maʻu ke nau toʻo meʻatau ke maluʻi e tauʻatāina ʻo honau fonuá mo honau ʻapí, ʻoku totonu ke ʻoua naʻa nau fai ia ʻi he laumālie ʻo e tāufehiʻa pe ko e ʻita. … Akoʻi kiate kinautolu e ngaahi meʻa fakamelino ʻo e puleʻangá [pea] toe faivelenga ange he taimí ni ʻi hono tokangaʻi ʻo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.”5

ʻI hono tuku atu e pōpoakí ni, naʻe tapou ai ʻa Sisitā Uele ki he kau fafiné ke nau ngāueʻi ʻa e ʻofa faka-Kalaisí, ʻo hangē ko ia kuo akoʻi mai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he taʻu ʻe 70 tupu kimuʻa angé. Naʻá ne fakalotolahiʻi kinautolu ke nau faʻa kātakiʻi e niʻihi ʻoku nau ʻofa aí pea angalelei ki honau kaungāʻapí—kau ai honau ngaahi filí—pea fai ha tokoni kiate kinautolu ʻoku siʻi faingataʻaʻiá. Naʻe muimui e kau Fineʻofá ki he naʻinaʻi ko ʻení. Naʻa nau feinga ke maʻu mo vahevahe atu e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, ʻa ia ne nau ʻiloʻi he ʻikai ke nau teitei hōloa aí.6 ʻE hanga ʻe he ʻofa ko ʻení ʻo poupouʻi kinautolu lolotonga e ngaahi vahaʻa taimi ʻo e taú mo e melinó.

Lolotonga e ʻUluaki Tau Lahi ʻa Māmaní, naʻe fetokoniʻaki kakato ai ʻa e Kau Fineʻofa he ʻIunaiteti Siteití pea mo e ngaahi kautaha fakakolo, hangē ko e Kosilio Maluʻi Fakafonuá pea mo e Kolosi Kula ʻa ʻAmeliká. Ne kau atu e kau fafiné ki hono ngaohi mo fakatolonga e meʻatokoní, feinga paʻangá, ngāue ki he maʻá, ngāue ki he tuʻunga lelei ʻa e fānaú pea mo ha tokoni kehe pē. Naʻa nau fakahoko lelei pea nau ivi lahi ʻi he fengāueʻaki fakataha mo e ngaahi kautaha fakakolo ko ʻení. Ka neongo ia, naʻe fakamanatu ange ʻe honau palōfitá kuo pau ke ʻoua naʻa teitei ngalo ʻiate kinautolu e tupuʻanga fakalangi ʻo e Fineʻofá.

ʻĪmisi
Palesiteni Siosefa F. Sāmita

Siosefa F. Sāmita

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ko e Palesiteni hono ono ʻo e Siasí, neongo ko e ngaahi kautaha he māmaní “ko e faʻu pē ʻe he tangatá pe faʻu ʻe he fefiné,” ka ko e Fineʻofá “naʻe faʻu, fakamafaiʻi, tuʻutuʻuni pea mo fokotuʻu fakalangi ia ʻe he ʻOtuá ke tokoni ki he fakamoʻui e ngaahi laumālie ʻo e kakai fefiné mo e kakai tangatá.” Naʻe ʻikai ke ne fie “sio ki ha taimi ʻe muimui pe tuifio pe ngalo ai ʻi he Fineʻofá honau tupuʻangá ko ʻenau feohi mo e ngaahi kautaha ko ʻeni ne faʻu ʻe ha kakai fefine.” Naʻá ne talaange ki he kau Fineʻofá, “ʻOku ʻamoutolu ke mou taki e māmaní kae tautautefito ki he kakai fefine ʻo e māmaní, ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku taau ke fakahikihikiʻí, ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku faka-ʻOtuá, pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku langaki moʻui mo fakahaohaoaʻi ai e fānau ʻa e tangatá. ʻOku mou ʻulu, ka ʻoku ʻikai ke mou hiku.”7 Naʻe vahevahe mai ʻe Sisitā ʻEmeline B. Uele ʻa e vīsone ko ʻení. Naʻá ne fakahinohinoʻi e Fineʻofá ke nau fetokoniʻaki mo e ngaahi kautaha kehé ka naʻá ne kei paotoloaki pē ʻa e taumuʻa mahino mo e natula fakalangi ʻo e kautahá.

Naʻe ʻikai ngata pē he ngāue fakataha ʻa e kau Fineʻofá mo e ngaahi kautaha kehé, ka naʻa nau fai foki ha ngaahi meʻa kehekehe ʻiate kinautolu pē pea mo honau ngaahi uōtí ke maʻu ʻaki ha koloa mo ha paʻanga maʻanautolu naʻe faingataʻaʻiá. Naʻe ngaohi mo fakatau atu ʻe ha kau fafine ha ʻū kofu, ʻēpani, vala maʻá e fānaú, ʻū kafu vavae pea nau lalanga ha ʻū tatā mo ha kāpeti fulufulu. Naʻe fafanga pea fakatau atu ʻe ha niʻihi ha fanga pulu mo e fanga sipi.

Naʻe toki ʻilo ʻe ha fefine ʻi Tuila ʻi ʻIutaá, naʻe tokoni ha kafu vavae naʻá ne ngaohi ki ha fāmili Pilitānia lolotonga e taú. Naʻe hanga ʻe he fefine naʻá ne ngaohi e kafu vavaé ʻi he 1906 ʻo mono ha kiʻi tohi he loto kafú peá ne ʻave ia ki Seni Felenisisikou ʻi Kalefōniá ke tokoni ki he niʻihi ne uesia ʻe ha mofuike fakalilifu. Hili ha taʻu ʻe hongofulu mā taha mei ai naʻe foaki e kafu vavaé ki he Kolosi Kulá pea fakafolau atu ki Pilitānia Lahi. ʻI hono maʻu ʻe he fāmili Pilitānia e kiʻi tohí, naʻá ne fai leva ha tohi fakamālō ʻo ne pehē, naʻe “ʻaonga ʻaupito e kafú ʻi he mole hoku husepānití he taú.” Naʻe ʻi ai haʻane fānau ʻe toko valu pea ʻikai lava ʻo ngāue ka naʻe pehē ʻe he uitou ko ʻení, “Ko e mālō pē siʻeku kei lava ʻo tauhi kimautolú.” 8

Naʻe tokolahi ha kau fafine Pilitānia ne nau loto fiemālie ke tuitui mo lalanga maʻá e kau sōtiá, ka naʻe ʻikai haʻanau paʻanga ke fakatau mai ʻaki e nāunau naʻe fie maʻú. Naʻe fietokoni leva e Kau Fineʻofa ʻi ʻAmelika mo Kānatá ki ha sinoʻi paʻanga tokoni fakavavevave ke tokoni ki ai. Naʻa nau ʻoatu ai ha paʻanga ki honau vaʻa kotoa pē ʻi Pilitānia Lahí ke lava e kau fafine Pilitāniá ʻo fakatauʻaki ha tupenu ke ngaohi ha ʻū tupenu kafu, tangai pilo mo ha vala.

ʻI he taimi naʻe fakatau atu ai ʻe he Kau Fineʻofá ʻa ʻenau toenga uité ki he puleʻanga ʻAmeliká ʻi he 1918 (vakai ki he vahe 4), naʻe pehē ʻe Sisitā Uele, “Kuo taʻu lahi ʻeni e ʻikai ha fuʻu fie maʻu vivili ke fakaʻaongaʻi ki ai e kēleni kuo tauhí koeʻuhí ko e taumuʻa naʻe fokotuʻu ki aí, ka koeʻuhí ko e fakapōpōʻuli ʻoku tofanga ai ʻa e māmaní he taimi ní, ʻoku lava ke mau sio ai ki he poto fakaepalōfita ʻo Palesiteni ʻIongí ʻi heʻene kole ki he kau fafiné ke fakatolonga e kēlení ki ha taimi ʻo e faingataʻá.”9

Ko e uite ko ia naʻe fakatau atú, naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene fafanga ha kakai naʻe fiekaiá. Naʻe hanga ʻe Sisitā Kalālisa Uiliamisi, ko e taha e ongo tokoni ʻo Sisitā Uele ʻi he kau palesitenisií, ʻo fokotuʻu ange ke fakahū ʻe he Fineʻofá e paʻanga ne maʻu he fakatau ko ʻení, ki ha ʻakauni fakalūkufua pea ke nau fakaʻaongaʻi ʻa hono tupú ke fakapaʻanga ʻaki e ngaahi feinga ko ia ke fakalakalaka e moʻui lelei ʻa e kakai fefiné mo e fānaú. ʻI he hoko kimui ange ʻa Sisitā Uiliamisi ko e palesiteni lahi hono ono ʻo e Fineʻofá, naʻá ne fakapapauʻi ai ʻoku fakaʻaongaʻi e sinoʻi paʻanga ko iá ki he ngaahi taumuʻa peheé.

Fakamālohia ʻo e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí

ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻUluaki Tau Lahi ʻa Māmaní, naʻe tokolahi ha ngaahi fāmili mo ha kakai ne nau siʻi faingataʻaʻia—fakapaʻanga, fakatauʻsino, fakaeloto pea mo fakalaumālie. Ke feau e fie maʻú ni, naʻe fokotuʻu ai ʻe he Fineʻofá ʻi he 1919 ʻa e Potungāue Tokoni ʻa e Fineʻofá ki he Fāmilí, pea naʻe poupou kakato ki ai ʻa Palesiteni Hiipa J. Kalānite, ko e Palesiteni hono fitu ʻo e Siasí. Naʻe talēkita he potungāue ko iá ʻa Sisitā ʻEimi Palauni Laimani ne hoko kimui ko e palesiteni lahi hono valu ʻo e Fineʻofá. Naʻe ngāue fakataha e Kau Fineʻofá mo e ngaahi uōtí mo e siteikí ʻi he tafaʻaki hangē ko hono tokoniʻi e kakai fefine mo e fānau fefine faingataʻaʻiá ke kumi ha ngāue maʻuʻanga moʻui pea mo hono tuku atu e fānaú ke ohí, ʻo fakafou ʻi he Potungāue Tokoni ki he Fāmilí. Ka ko hono tefitoʻi taumuʻá ke fai ha ngaahi ako ngāue maʻá e ngaahi fāmilí. Naʻe pehē ʻe Sisitā Laimani, naʻe ʻikai hoko e Potungāue Tokoni ʻa e Fineʻofá ki he Fāmilí ko ha “kautaha tokoni koloa” ka ko ha “potungāue faifatongia,” ʻo fakatōmamafa ʻi he “ako ki he ngaahi tūkunga ʻo e fāmilí, faʻu ha ngaahi palani mo fakapatiseti, fokotuʻutuʻu e tokoni ke fai ki he ngaahi fāmili Siasí pea mo hono akoʻi ʻo e kau ngāué.”10

ʻI he taumuʻa ko ʻení, naʻe fokotuʻu ai ʻe he Potungāue Tokoni ki he Fāmilí ha polokalama ako ngāue uike ʻe ono ʻi he uelofea fakafāmilí. Naʻe fakahoko ʻe he kau ngāue ʻi he siteikí e ako ko ʻení pea nau takitaha foki ki honau ngaahi uooti mo e tukui koló ʻo akoʻi ai. Naʻe akoʻi ha kau fafine ʻe toko 4,000 tupu.

Ne kamata ʻi he 1902 ʻa hono fakapaʻanga ʻe he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá ha polokalama ki hono akoʻi ʻo ha kau neesi. ʻI heʻene aʻu ki he 1920, ne lahi fau ai hono fakahoko e ngaahi ako fakapalofesinale maʻá e kau nēsí ko ia ne fokotuʻu ai ʻe he Fineʻofá ha polokalama ako maʻá e tokoni fakanēsí. Naʻe kamata e ako taʻu ʻe taha ko ʻení ʻi he Falemahaki ʻa e Siasí ʻi Sōleki Sití, ʻIutā, pea naʻe fai taʻetotongi ia. Ko e meʻa pē naʻe fie maʻú ke ngāue tokoni fakaneesi taʻetotongi e kau akó ʻi he ʻaho ʻe 30 ki honau tukui koló. Hili ha taʻu ʻe 4, ʻa ia ne akoʻi ai ha kau tokoni fakaneesi ʻe toko 46, naʻe fakangata leva ʻe he Fineʻofá e polokalama ko ʻení kae ʻoatu ʻenau poupoú ki he ngaahi kalasi ako neesi fakaʻapi ʻa e Kolosi Kulá. Hangē ko ia ne hoko ʻi he ngaahi polokalama kehé, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Fineʻofá e polokalama ko ʻení ke feau ʻaki ha fie maʻu fakatuʻasino tukupau he taimi ko iá pea toki tuku atu e ngāué ke fai ʻe he ngaahi kautaha kehé.

Naʻe hanga ʻe he kau taki ʻo e Fineʻofá ʻo poupouʻi e kau fafiné ke nau fetauhiʻaki ʻi he ngaahi founga ʻofa faka-Kalaisí, ʻo hangē ko ia ne nau fai he kamataʻanga ʻo e Siasí ʻi Nāvuú. Naʻe tokangaʻi ʻe he kakai fefiné ʻa e kau mahakí, tuitui ha vala moʻonautolu ne fie maʻu valá pea mo tokoni ʻi ha ngaahi founga kehe kiate kinautolu ne faingataʻaʻiá. Hangē ko ʻení, ʻi he 1921, naʻe pau ke mavahe ai ha Kāingalotu ʻAmēnia ʻo e Siasí ne nofo ʻi Toaké, mei honau ngaahi ʻapí. Naʻe tokoni ʻa Siosefa W. Puufi ko e palesiteni ʻo e Misiona Palesitaine-Sīliá ke nau hiki ki ʻAlepo ʻi Sīliá, ʻa ia naʻe fokotuʻu ai ha kolo pea ʻi ai ha kau Fineʻofa ʻe meimei toko 30. Naʻe masiva ha konga lahi ʻo e kau fafine ko ʻení ka naʻa nau ongoʻi ko hanau faingamālie mo e tufakanga ia ʻi heʻenau hoko ko ha kau Fineʻofá, ke nau tokoniʻi ʻa kinautolu ne siʻi faingataʻaʻia angé. Ko ia ne nau fakataha mai ʻo tuitui ha vala mei ha tupenu ʻiate ʻe 100 naʻe fakatau mai ʻe Palesiteni Puufi. Ne nau teuteuʻi foki mo ha meʻatokoni maʻá e siʻi kau kumi hūfanga kuo tutue he siʻi fiekaiá.

ʻI ʻEpeleli 1921, naʻe fetongi ai ʻe Sisitā Kalālisa S. Uiliamisi ʻa Sisitā ʻEmeline B. Uele ʻi he palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá. Ne hanga ʻe heʻene ngāue fakataha mo Sisitā Uele ʻi he kau palesitenisií ʻo teuteuʻi ai ia ki he ngaahi faingataʻa ʻoku tuʻunuku maí. Naʻe ʻiloa ia ʻi heʻene taukei he fokotuʻutuʻu ngāué mo ʻene ʻofá pea mo ʻene anga fakakaungāmeʻa ki he tokotaha kotoa peé.

Naʻe hohaʻa ʻa Sisitā Uiliamisi ki he lahi fau e mate ʻa e ngaahi faʻeé mo e pēpē valevalé. Naʻá ne hohaʻa foki ko e siʻi e ngaahi faingamālie maʻanautolu naʻe faingataʻaʻia fakaesinó pea pehē ki he tuʻunga māʻulalo ʻo e moʻui ʻa ha kau fafine tokolahi. Naʻe fakafou ʻi heʻene poto fakatakimuʻa mo fakapotopotó, ʻa e malava ke hokohoko atu e ngāue ʻa e Kau Fineʻofá ke fakasiʻisiʻi e ngaahi palopalema ko ʻení. ʻI he 1924, naʻe fokotuʻu ai ʻe he Kau Fineʻofa ʻo e Siteiki Kōtoniutí ha falemahaki maʻá e kakai fefiné, pea tokoni mo poupou ki ai e kau taki māʻolungá pea mo e kau taki fakalotofonua ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kae pehē kia Sisitā Uiliamisi. Naʻe hoko e falemahaki ko ʻení kimui ange ko ha taha ʻo e ngaahi falemahaki lahi ʻa e Siasí ne nau fengāueʻakí.

Naʻe mamata ʻa Sisitā Uiliamisi ki he fie maʻu lahi ko ia ke fakalakalaka e “moʻui leleí, faingamālié, pea ke lelei ange e tuʻunga ʻo e nofó ʻa kinautolu ʻoku tau fetuʻutakí.” Naʻá ne pehē, “ʻOku mahino ʻa e fie maʻu ki he faʻahinga fakalakalaka lahi peheé ha teuteu fakalelei, ako ngāue, ngāue fakaako pea mo fakahoko tonu.”11 Naʻe tokoni e ngaahi feingá ni ke feau e ngaahi fie maʻu lolotongá, mo ʻoange ki he kau pīsopé ha ngaahi founga ke tokoniʻi ai e ngaahi fāmili faingataʻaʻiá. Ne nau teuteuʻi foki ai e Siasí ke ne tali e ngaahi faingataʻa ʻe hoko mai ʻi ha ngaahi taʻu siʻi kimui ange aí.

Tanumaki ʻo e Moʻui Fakafalala pē Kiate Kitá

Hili ha taʻu ʻe hongofulu tupu mei he ʻUluaki Tau Lahi ʻa Māmaní, naʻe ngāue leva ʻa e Fineʻofá ke fakalakalaka e tuʻunga e nofo ʻa e kakai fefiné mo e ngaahi fāmilí, ʻo tukutaha ʻenau tokangá ʻi he moʻui leleí, ngāue maʻuʻanga moʻuí pea mo e ako fakaʻatamaí. Naʻe hokohoko atu foki hono poupouʻi ʻe he Fineʻofá ʻa e angatonu fakatāutahá pea mo e ngaahi ngāue ʻofá. Hili iá, naʻe tūʻulu fakatuʻupakē ai e māmaní ki he tōlalo fakaʻekonōmiká ʻi he fakaʻosinga ʻo e 1929.

Ne toe hanga ai pē ʻe he ngaahi ʻulungāanga fungani kuo akoʻi mo nau ako ʻi he Fineʻofá ʻo fakamālohia ʻa e fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. Naʻe maʻu ʻe he kakai fefine Siasí ha mālohi mei heʻenau tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, ʻo nau fakaʻaongaʻi ʻenau ngaahi taukei ʻi he moʻui fakafalala pē kiate kinautolú pea nau ngāue ke fakahaaʻi e ʻofa faka-Kalaisi ne ʻi honau lotó. ʻI hono tataki kinautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ne nau lava ai ke tokangaʻi kinautolu mo honau ngaahi fāmilí, mo nau kei tokoni pē ki he niʻihi kehé.

ʻI he 1928, naʻe uiuiʻi ai ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite ʻa Sisitā Luʻisa Y. Lopiseni ke hoko ko e palesiteni lahi hono fitu ʻo e Fineʻofá. Naʻe ʻikai ko ha meʻa foʻou e ngaahi faingataʻaʻia fakapaʻangá ia kia Sisitā Lopiseni. Naʻá ne tupu hake ʻi ha kiʻi fale papa ʻi he fakaʻuta ʻo Sīpiō ʻi ʻIutaá, ʻo ne ako ai ki he fāmá, tō ngoué, tuituí, ngāue mālohí, moʻui fusimoʻomó kae kei moʻui fiefia pē.

ʻI ha taʻu ʻe fitu ki muʻa pea toki ui ʻa Sisitā Lopiseni ke palesiteni lahi ʻi he Fineʻofá, naʻe vaheʻi ia ʻe Palesiteni Kalānite ke tokoni ua ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá. Naʻá ne ongoʻi ʻene taʻefeʻungá, ʻo hangē ko ia ne tohi ʻe heʻene tama fefiné:

ʻĪmisi
Palesiteni Hiipa J. Kalānite

Hiipa J. Kalānite

“ʻI he ʻalu e Fineʻeikí ke vaheʻi ia ʻi he ʻōfisi ʻo Palesiteni Kalānité, naʻá ne ongoʻi mahalo ne hala e maʻu ʻa e tangataʻeikí ʻo fekauʻaki mo e meʻa te ne lavá, ko ia naʻá ne fakahā ange te ne fiefia ke fai hono lelei tahá ʻi ha faʻahinga meʻa pē ʻe kole ange ʻe he palesitení ke ne fai, ka naʻá ne fakaʻamu pē ke ne ʻiloʻi naʻe ʻikai ke ako lelei, siʻi haʻane paʻanga mo ha tuʻunga fakasōsiale, pea naʻá ne manavasiʻi he ʻikai ke ne aʻusia e tuʻunga faʻifaʻitakiʻanga ʻe ʻamanaki mai e kau Fineʻofá ke maʻu ʻe ha takí. Naʻá ne fakaʻosi ʻaki ʻene pehē ange ʻKo ha fefine māʻulalo pē au!’ Naʻe tali ange ʻe Palesiteni Kalānite, ‘ʻE Sisitā Luʻisa, ko e peseti ʻe 85%ʻo e kakai fefine Siasí ko ha kakai loto fakatōkilalo pē kinautolu. ʻOku mau ui koe ke ke taki kiate kinautolu.’”12

Naʻe hanga ʻe he ngaahi lea ʻa Palesiteni Kalānité ʻo fakalotolahiʻi ʻa Sisitā Lopiseni, ko ia naʻá ne vahevahe ʻene ngaahi meʻafoaki makehé peá ne ngāue ʻosikiavelenga, ʻo ne ʻuluaki hoko ko ha tokoni kimuʻa peá ne toki hoko ko ha palesitení. Naʻá ne fakapotopoto, manavaʻofa mo ngāue mālohi. Naʻe tokoni e siʻisiʻi ʻene ako fakaʻatamaí mo e koloa fakaemāmaní ke mahino kiate ia mo ne tokoniʻi ʻa kinautolu ne ʻi he tūkunga tatau peé. Naʻe fakapotopoto mo angaʻofa ʻene faleʻi ki he kau tauhi ʻapí mo e ngaahi faʻeé. Naʻe mahino kiate ia e faingataʻa ke moʻui ʻi ha kiʻi patiseti siʻisiʻí ka naʻá ne ʻiloʻi ʻa hono mahuʻinga e ivi tākiekina ʻo ha faʻē ʻi he ʻapí. Ko ia ai, naʻá ne fakalotolahiʻi e kau fafiné ke nau fai ʻa ia kotoa pē te nau ala lavá ke nau nofo ai ʻi ʻapi mo ʻenau fānaú kae ʻoua te nau ō ʻo ngāue kae tuku kinautolu.

Naʻe lahi e ngaahi polokalama tokoni naʻe fokotuʻu ʻe he puleʻanga ʻAmeliká ke feinga ke fakaake ʻaki e tōlalo fakapaʻangá. ʻI ha foʻi taimi ʻe taha naʻe ngāue fakataha ai e Potungāue Tokoni ʻa e Fineʻofá ki he Fāmilí, mo e ngaahi kautaha fakakoló ke tokangaekina e ngaahi fāmili masivá, ka naʻe fakautuutu ange ʻa e fie maʻú ia ʻi he meʻa naʻe malava ke feau ʻe he potungāué. Naʻe sio tonu ha taha ngāue he potungāué, ki he tupu e tokolahi ʻo e ngaahi fāmili ke ngāue ki aí mei he fāmili ʻe 78 ʻi he 1929 ʻo aʻu ki he fāmili ʻe 700 tupu ʻi he 1934.13

Naʻe hounga ki he Siasí e ngaahi ngāue ne fai ʻe he ngaahi kautaha fakapuleʻangá. Naʻe pehē ʻe Sisitā Lopiseni naʻe “fuʻu lelei ʻaupito” e ngāue naʻe fai ʻe he puleʻanga ʻAmeliká ke tokoniʻi e kakai faingataʻaʻiá. Ka neongo ia, naʻá ne kau fakataha mo e kau taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hono tala naʻe fie maʻu ke hokohoko atu hono tanumaki ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá. Naʻá ne pehē: “Ko e taʻu ʻeni ʻe hivangofulu mā tolu mo hono tala mai ʻe he Fineʻofá ke tau tokangaʻi pē ʻa hotau niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku ou fifili telia naʻa ʻoku tau fuʻu fakafalala he taimí ni ki he Puleʻangá ke nau fai ia.”14

ʻI ʻEpeleli 1936, naʻe fakafeʻiloaki ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha polokalama uelofea ki he Siasí he funga ʻo e māmaní. Naʻe tuʻu ai heni e Siasí ʻi ha tuʻunga lelei ange ke tokoniʻi hono kāingalotu faingataʻaʻiá. ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1936, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite ʻa e taumuʻa ʻo e polokalamá.

Naʻá ne pehē, “Ko ʻemau [tefitoʻi] taumuʻá ke fokotuʻu ki he taupotu taha te mau ala lavá ha founga ʻe taʻofi ʻaki e malaʻia ʻo e nofonoá, pea ke fakangata ʻa e ngaahi kovi ʻo hono maʻu ʻo e tokoni mei he puleʻangá ko e tupu mei he taʻe maʻu ngāué, pea ke toe fokotuʻu ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí ʻa e [moʻui] tauʻatāiná, faʻa ngāué, fakapotopotó mo hono fakaʻapaʻapaʻi pē ʻo kitá. Ko e taumuʻa ia ʻa e Siasí ke tokoniʻi e kakaí ke nau lava ʻo tokoniʻi pē kinautolu. ʻOku fie maʻu ke toe fokotuʻu ʻa e ngāué ke hoko ia ko e tefitoʻi moʻoni ke ne puleʻi e moʻui ʻa e kāingalotu ʻo [hotau] Siasí.”15

Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe toe fakaongo mai e akonakí ni ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ko e palesiteni hono hongofulu mā ono ʻo e Siasí, ʻi heʻene pehē, “Manatuʻi, ko e taumuʻa e tokoni ʻa e Siasí ke tokoniʻi e kakaí ke nau tokoniʻi pē ʻe kinautolu ʻa kinautolu. Ko e fatongia ia ʻo e mēmipa fakafoʻituituí pea mo e fāmilí ʻa hono [fakaakeake] ʻa e tuʻunga ʻoku nau ʻi aí pea ʻoku toki tokoni atu leva pē ki ai ʻa e kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e Fineʻofá. Ko e meʻa ʻoku tau feinga ke fokotuʻú ko e moʻui fakafalala pē kiate kitá, ka ʻoku ʻikai ko e moʻui fakafalala ki he niʻihi kehé. ʻOku feinga ʻa e pīsopé ke ne fakatupulekina ʻa e angatonú, fakaʻapaʻapaʻi kitá, anga fakaʻeiʻeikí mo e ʻulungāanga leleí ʻi he tokotaha kotoa pē ʻoku tokoniʻí, ke tupu ai haʻane moʻui mateuteu.”16

Ko e taha e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ne tataki e polokalama uelofeá, ko e totonu ko ia ke ngāue ʻa e kau fafine ʻo e Fineʻofá mo e kau tangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he uouangataha. Naʻe tokoni ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī, ko e Palesiteni hono hongofulu mā taha ʻo e Siasí ki hono fokotuʻu ʻo e polokalama uelofeá ʻi heʻene kei hoko ko ha palesiteni fakasiteikí. Naʻá ne pehē:

“Ko e kaveinga mahuʻinga taha ke lavaʻi ʻe he [polokalama uelofea ʻa e Siasí] ko hono paotoloaki ha laumālie ʻo e fepoupouʻakí mo e uouangatahá ʻi he Siasí fakakātoa. …

“Ke aʻu ki ha tuʻunga ʻoku ngāue fakataha ai e Houalotu Fineʻofa ʻi he Uōtí pea mo e Ngaahi Kōlomu ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí pea mo e Kau Pīsopelikí, ke ʻi ai ha polokalama [uelofea] ʻi he uooti ko iá.”17

Naʻe pehē ʻe Pīsope Siosefa L. Uefilini ʻi heʻene kei Pīsope Pule ʻi he Siasí, naʻe fuʻu mahuʻinga fau e fatongia ʻo e palesiteni Fineʻofa ʻo e uōtí, ʻo ne pehē: “ʻOku ou tui ko e toko taha pē ʻe lava ʻo ʻalu ki ha ʻapi, vakaiʻi ʻenau ngaahi fie maʻú pea tokonaki fakapotopoto ia. Mahalo te tau lava ʻo fili ke ui e toko taha ko iá ko ha pule fakaʻapi, ʻa ia ko ha palesiteni Fineʻofa. … He ʻoku ʻi ai foki ha ngaahi ʻapi ʻo e kau fafine fisifisimuʻa ko ʻení pea kuo nau foua e ngaahi aʻusia ʻoku fekauʻaki mo e tuʻunga fakaefaʻeé pea mo hono tokangaʻi ʻo e ʻapí.”18

Naʻe tuʻu e Fineʻofá ʻi ha tuʻunga lelei ke fuesia ha fatongia mahuʻinga ʻi he ngaahi ngāue fakauelofea ʻa e uōtí. ʻOku nau ngāue ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e pīsopé ʻo vakaiʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e ngaahi fāmilí pea nau ʻoatu leva ha ngaahi fuaʻi ʻakau mo e fuaʻi vesitapolo kuo fakamōmoa, pehē ki he valá mo ha mohenga, ʻo ka fie maʻu. Naʻe ʻi ai foki ha taimi naʻe kole ai ki he kau fafine ne nau faʻo hina e fuaʻiʻakaú ke nau foaki ki he polokalama uelofeá ha hina ʻe taha mei he hina ʻe hongofulu kotoa pē kuo nau ngaohí. Naʻe manatu ʻa Sisitā Pele S. Sipāfooti ko e palesiteni lahi hono hiva ʻo e Fineʻofá, ki he taimi naʻe tānaki ai e fuaʻi ʻakau ne ngangana hono puhi ʻe he havilí ʻo nau fakatolonga ia ʻi ha ʻū hina pea tufa ki he kau fafine ne siʻi faingataʻaʻiá. Naʻe fakafou ʻi he faingamālie ko ʻeni ke tokoní ʻa ʻene fakahoungaʻi lahi ange e taumuʻa ʻo e Fineʻofá.

Naʻe hoko e kau taki ʻo e Fineʻofá ko ha konga mahuʻinga ʻo e polokalama uelofea ʻa e Siasí. ʻI he tuʻunga fakalūkufuá, fakasiteikí mo e fakauōtí, ne nau kau ai ki he ngaahi fakataha kōmiti uelofeá pea ne nau tākiekina ha ngaahi tuʻutuʻuni pea mo fakafekauʻaki ha ngaahi ngāue. Naʻe mahuʻinga e fakafekauʻaki ko ʻení ʻi he tupu ko ia ke toe lahi ange ʻa e polokalama uelofea ʻa e Siasí ʻi he tafaʻaki ki he ngaahi fāmá, ngaahi fale ngāué, ngaahi fale tufakiʻanga nāunaú pea mo e ngaahi fale kehé. Naʻe fakatahaʻi leva ʻa e Potungāue Tokoni ʻa e Fineʻofá ki he Fāmilí ki he Potungāue ʻa e Siasí ki he Uelofeá mo e Tokoni ki he Fāmilí ʻi he 1969.

Ko e Fakamālohia e Ngaahi Haʻi ʻo e ʻOfa Faka-Kalaisí

Mei he 1939 ki he 1945, naʻe kau atu ai ha konga lahi ʻo e māmaní ki he Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní. Naʻe uesia ha ngaahi polokalama lahi ʻa e Siasí ʻe he fepaki fakaemāmani lahi ko ʻení. ʻI Māʻasi ʻo e 1940, naʻe fai ai ha fakataha ʻa Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí naʻe Tokoni ʻUluaki kia Palesiteni Hiipa J. Kalānité, pea mo e kau palesiteni ʻo e ngaahi houalotú ke toe vakavakaiʻi e ngaahi polokalama mo e ngaahi ʻekitivitī kotoa pē. Naʻa nau fokotuʻu ai ha ngaahi tefitoʻi taumuʻa ʻe fā ki he vaʻa kotoa pē ʻo e Siasí: “ke fakasiʻisiʻi hono ʻfakakavengaʻi e kāingalotú ʻi he ngaahi ʻekitivitī faka-siasí, ke fakasiʻisiʻi e ngaahi mafasia ʻa e pīsopé, ke tuʻutuʻu e ngaahi polokalama ʻoku fie maʻu ki ai ha ngaahi fale lalahi mo totongi mamafá pea mo pukepuke e Siasí ʻi loto ʻi heʻene paʻanga hū maí.” Naʻe kole leva ki he Fineʻofá mo e ngaahi kautaha kehé ke nau “fakataha, fepoupouʻaki, taʻofi, fakafaingofuaʻi mo liliu ʻenau ngāué ke nau ngāue fakataha mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi hono lavaʻi e ngaahi taumuʻa ʻi ʻolungá ʻa ia kuo fokotuʻu atú.”19

Ko Hono Maluʻi ʻo e Fāmilí

Ko e tefitoʻi taumuʻa e kau taki ʻo e Siasí ki hono fakafaingofuaʻi ʻenau ngaahi polokalamá, ko hono maluʻi ʻo e fāmilí. Naʻe hohaʻa e kau taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi houalotú he naʻe hanga ʻe he Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní ʻo fakamoveteveteʻi e ngaahi ʻapí mo e fāmilí. ʻI he ʻalu ko ia e kakai tangatá ki he taú, naʻe pau ke tauhi toko taha pē ʻe he kakai fefiné ʻa honau fāmilí, ʻo ʻikai tokoni ki ai honau husepānití mo e ngaahi foha lalahí. Naʻe toe fakalotolahiʻi ʻe he Siasí e kakai fefine ʻoku ʻi ai siʻenau fānau ʻi ʻapí, ke nau kumi ʻo kapau ʻe lava, ha ngaahi founga ke tauhi ʻaki honau fāmilí kae ʻikai ke nau mavahe mei ʻapi ke ngāue taimi kakato. Naʻe fakalotolahiʻi ʻe he kau takí ni e kau Fineʻofá ke nau fakatupulaki e ngaahi tefitoʻi taukei ʻo e moʻui fakafalala pē kiate kitá: ʻa e tuitui kafu vavaé, tuitui valá, tō ngoué pea mo hono ngaohi mo fakatolonga ʻo e fuaʻi ʻakaú mo e vesitapoló. Ne nau fakamamafaʻi foki e fatongia fakalaumālie ʻo e faʻeé ʻi ʻapí. Naʻe fie maʻu foki ʻe he ngaahi puleʻanga ne uesia ʻe he taú, ha kau tangataʻi fonua kei talavou kuo nau ako e ngaahi lēsoni ʻo e moʻui angamaʻá mo e angatonú mei heʻenau ngaahi faʻeé.

Ko e Ngāue Fakataha mo e Ngaahi Kautaha Fakakoló mo e Houʻeiki Tangata ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

Hangē ko e tau ʻa māmani ne hoko kimuʻá, naʻe tali ai ʻe he kau mēmipa ʻo e Fineʻofá ʻi he ʻIunaiteti Siteití ha kole ke nau tokoni tauʻatāina mo poupou ki he ngaahi ngāue ʻa ha ngaahi kautaha lelei kehe. ʻI he 1942, ne laka hake he kau Fineʻofa ʻe toko 10,000 tupu ne nau fakakakato e ngaahi kalasi ʻa e Kolosi Kulá ki he tokoni fakaneesi ʻi ʻapí, ʻuluaki tokoni fakavavevavé pea mo e meʻatokoni fakatupu iví. Naʻe toe taukaveʻi foki ʻe he Siasí ʻa hono fakafepakiʻi ʻo e tapaká mo e kavamālohí, ke maluʻi ai e moʻui ʻa e Kāingalotu ne ngāue fakakautaú. Naʻe fakafou ʻi hono poupouʻi ʻe he kau Fineʻofá e ngaahi polokalama ko ʻení pea ʻi heʻenau ngaahi manavaʻofa mo tokoni ʻofa faka-Kalaisí, ʻa ʻenau lava ke tuʻuaki ai ʻa e moʻui leleí mo e ʻamanaki leleí.

Ko ha taimi ʻeni ʻo e fekoekoeʻi vāofi ʻa e kau Fineʻofá, tatau pē ʻi he tukui koló pea pehē ki he kau taki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe lea ʻa Sisitā ʻEimi Palauni Laimani ko e palesiteni lahi hono valu ʻo e Fineʻofá, lolotonga e konga lahi ʻo e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní, ʻo ne pehē:

“ʻOku ou tui ko e taha e ngaahi meʻa ne lahi taha ʻeku houngaʻi aí … ko e poupou ko ia kuo maʻu maʻu pē ʻe he kau Fineʻofá mei he lakanga fakataulaʻeikí—mei he Kau Taki Māʻolunga ʻo e Siasí pea mo e kau taki fakalotofonua ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, tautautefito mei he kau pīsope ʻo e ngaahi uōtí.

“Kuo foaki ʻe he Kau Taki Māʻolungá ki he kakai fefine Māmonga ʻoku taki he ngaahi houalotú ha ngaahi faingamālie fungani ʻi he Siasí pea kuo nau fakalotolahiʻi foki kinautolu ʻi heʻenau ngāue fepoupouʻaki mo e ngaahi kautaha tokoni ʻofa fakaetangata kehé.”20

Ko ha fakatātā ʻe taha ʻo e fepoupouʻaki ko ʻení, ko ha polokalama tokoniʻi e fānau ako ʻInitiá, ʻa ia naʻe kamata ʻi he 1947 pea poupou ki ai ʻa ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo, ʻi heʻene kei mēmipa he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe fakafou ʻi he polokalamá ni ʻa hono tali ʻe he toʻu tupu ʻInitia ʻAmelika mei he tukui kolo īkí ha fakaafe ke nau nofo fakataha mo e ngaahi fāmili Siasí ʻi ha feituʻu ʻoku lava ke nau ako fakaʻatamai ai pea ʻosi fokotuʻu lelei ai e Siasí. Naʻe hanga ʻe he polokalamá ʻo fakalotolahiʻi e toʻu tupú ni ke toe fakalahi ʻenau ngaahi taukeí pea naʻe fakatupulaki foki ai e mahino ʻi he vahaʻa ʻo e ongo anga fakafonua ko ʻení.

Naʻe tokoni e kau taki ʻo e Fineʻofá, tautautefito kia Sisitā Pele S. Sipāfooti ko e palesiteni hono hiva ʻo e Fineʻofá, ke fakalele ʻa e polokalamá ni ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa ʻEletā Kimipoló. Ne tokolahi ha kau fafine ne nau tokoniʻi fakahangatonu e toʻu tupú ʻo tauhi kinautolu ʻo hangē pē haʻanau fānau totonú. Naʻe hokohoko atu e polokalamá ʻo aʻu ki he 1996. Naʻe toki pehē kimui ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Kuo lavaʻi ʻe he polokalama tokoniʻi ʻo e kau ʻInitiá ʻa hono taumuʻá, pea kuo fakangata ia. Pea ko e meʻa pē ia ʻoku hokó. … ʻOku tau fakamāʻopoʻopo e nāunau langá he kakato ko ia ʻa e langá.”21

“Ko e ʻOfa Haohaoa ʻa Kalaisí”: Ngāueʻi ʻo e ʻOfa Faka-Kalaisí

Naʻe aʻusia ʻe he kau Fineʻofa ʻi ʻIulopé e haʻahaʻa fakalilifu ʻo e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní. Ne nau fakahaaʻi foki ha lototoʻa ʻoku taau ke fakahikihikiʻi, ʻi heʻenau fetokoniʻaki lolotonga e ngaahi taimi fakamamahi ko iá. Ne hokohoko atu ʻenau faivelengá pea fakafalala ki heʻenau fakamoʻoni ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ueʻi fakalaumālie moʻoni kita ʻe heʻenau moʻuí mo e fakamoʻoni he vahaʻa taimi ko ʻení.

Hili e taú, naʻe tohi ʻe Malia Sipitolo naʻe palesiteni Fineʻofa ʻo e Vahefonua Siamane Sitatikatí ʻo pehē:

“Ne faingataʻa e ngaahi taʻu ʻe nima kuohilí pea kuo mau maʻu ha loto fakatōkilalo. Kuo hoko ʻemau falala ki he ʻEikí mo ʻemau fakamoʻoni ki he Siasí ko homau mālohingá ia. Kuó Ne ʻaloʻofa ʻo tauhi kimautolu neongo e mamahi lahi kuo mau fouá pea kuó Ne ʻomi ke mau aʻusia ʻa Hono māfimafí. Kuo mole mei hamau niʻihi ʻemau koloa fakaemāmaní kotoa, ʻo aʻu ai pē ki he meʻa fakaemāmani ne mahuʻinga taha kiate kimautolú, pea ʻoku mau ʻiloʻi lelei e meʻa ʻoku mau leaʻakí ʻi heʻemau pehē ko ia ʻʻOku lelei ange ke ʻaʻeva fakataha mo e ʻOtuá ʻi he fakapoʻulí kae ʻikai ʻaʻeva mo ia ʻi he māmá.’ …

“… ʻOku mau hivaʻi fiefia e ngaahi hiva ʻo Saioné pea ʻoatu ʻemau falalá ki he ʻEikí. ʻOkú Ne fakaleleiʻi ʻa e meʻa kotoa pē.”22

Naʻe ʻaʻeva ha palesiteni Fineʻofa fakavahefonua ko Ketiluti Sipolo, fakataha mo e ʻOtuá ʻi ha ngaahi pō fakapoʻuli ʻe niʻihi ke ne ʻofa mo tokoni ki hono ngaahi tokouá. Naʻá ne nofo ʻi Hōlani he taimi naʻe kei puleʻi fakakautau aí. Koeʻuhí naʻe faʻa taʻofi mo hua ʻe he kau leʻó ʻa e niʻihi ne fefonongaʻaki holó, naʻá ne toʻo holo ai ha kaati ke fakamoʻoniʻi ʻaki ia kae lava ke ne ʻaʻahi ki he kau Fineʻofa fakakolo ʻi he vahefonuá.

Naʻe pehē ʻe he tamasiʻi tangata ʻa Sisitā Sipolo ko Sioné, naʻe “fakaʻau ke fakatuʻutāmaki ange ke ʻalu holo he poʻulí he naʻe aʻu ʻo taʻu ʻe nima hono puleʻi fakakautau kinautolú.” ʻI heʻene manatu ki he moʻui līʻoa ʻene faʻeé, naʻá ne pehē ai, “Fakakaukau atu angé ki he lototoʻa ʻeku faʻeé he ngaahi taimi ko iá ʻo ne faʻa heka pasikala poʻuli atu ke ʻaʻahi ki ha kolo kehe? Neongo pe ko e hā e ongo naʻá ne maʻú pe ko e meʻa naʻe hokó, naʻá ne fai pē hono fatongiá. Ko ha fefine mo ha takimuʻa maʻongoʻonga ia! ʻOku ʻikai haʻaku toe veiveiua naʻe fili moʻoni ia ʻe he ʻEikí ke Palesiteni Fineʻofa he taimi ko iá.”

Naʻe pehē ʻe he tamasiʻi tangata ʻa Sisitā Sipoló, “Pau pē naʻá ne falala moʻoni ki he ʻEikí ʻi heʻene toutou ʻalu lolotonga e ngaahi tūkunga ko iá, he naʻe ʻikai ke ne ʻilo pe ko e hā e ngaahi palopalema te ne fehangahangai mo iá.”23

Ne kiʻi saisai ange e tuʻunga ne ʻi ai e Kāingalotu ʻi Tenimaʻaké, ʻi hono fakahoa atu ki ha ngaahi fonua lahi. Naʻe faingofua pē hono maʻu ʻenau meʻatokoní ko ia ne nau vahevahe atu ia ki honau kaungāʻapi masivesiva angé. Naʻe pehē ʻe ʻEva M. Kulekasoni ko e palesiteni Fineʻofa ʻo e Misiona Tenimaʻaké: “ʻI he lolotonga e taú, ne mau fakatongia ʻaki hono tokoniʻi homau kāinga fiekaia ʻi Noaué. Ne mau kau fakataha mo e ʻōfisi ʻo e misioná he foaki ha paʻanga ki he taumuʻá ni pea ne mau fakafolau atu he māhina kotoa pē ha fanga kiʻi kofukofu meʻatokoni ki homau kāinga ʻi Noaué pea ne ʻikai faʻa fakamatalaʻi ʻenau houngaʻiá.”24

Naʻe mamata tonu ʻa Palesiteni Hiu B. Palauni ʻi he faʻahinga tokoni ʻofa ko iá. Naʻá ne hoko ko e palesiteni ʻo e Misiona Pilitāniá mei he 1937 ki he 1939, pea mo ha kouʻōtineita ʻo e houʻeiki tangata Siasi ne ō he tau ʻi ʻIulopé mei he 1939 ki he 1945, pea naʻá ne toe hoko foki ko e palesiteni ʻo e Misiona Pilitāniá mei he 1945 ki he 1946. Naʻá ne hoko kimui ange ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻá ne fai ha lipooti fekauʻaki mo e tokoni naʻá ne mamata ne fai ʻe he kau Fineʻofá lolotonga e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní:

“ʻOku lau ngeau ha kau Fineʻofa ʻi he māmaní ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku fai ai e taú, kuo nau aʻusia ha ngaahi fakatuʻutāmaki, ngaahi ʻahiʻahi mo ha ngaahi faingataʻa, ʻo fakahoa atu ia ki he meʻa ʻoku aʻusia ʻe hotau kakai tangatá ʻi he malaʻe taú. Kuo fehangahangai e kau fafine loto toʻá ni mo ha ngaahi faingataʻa fakalilifu. …

“Ke tūʻulutui ʻo lotu fakataha mo e kau fafine ko ʻení pea mo fanongo ki heʻenau fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e fanga kiʻi tāpuaki faingofua ne nau maʻú, pea mo hono paotoloaki ʻenau moʻuí pea mo e moʻui ʻa honau ngaahi ʻofaʻangá pea pehē foki ki he koloa siʻisiʻi ne nau maʻú pea mo honau fanga kiʻi ʻapi ne hala he matapā sioʻatá, naʻe hoko ia ko ha fakalotolahi pea mo hano valokiʻi ha tokolahi ʻo kimautolu ne kiʻi lahi ange homau ngaahi tāpuaki fakamāmaní ka naʻa mau faʻa lāunga ko e ʻikai ke mau maʻu ha koloa lahi angé.”25

Naʻe foaki ʻe ha fefine ko Hetiuiki Piasolo ʻi Siamane Hahake, ha meʻakai maʻá e siʻi kau Lūsia fiekaia ne ʻave pōpula he taú, neongo naʻe malava ke fakahū pōpula pe fanaʻi ai ia mo hono fāmilí ko ʻenau fai e tokoni ʻofa ko iá.26 Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe fakaʻekeʻeke ia ʻo fekauʻaki mo ʻene ngaahi aʻusiá, pea pehē ki ha niʻihi kehe foki ne nau kātekina e ngaahi faingataʻa tatau lolotonga e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní. ʻI he fakaʻosinga ʻo e fakaʻekeʻeke takitaha, naʻe fehuʻi ange ʻe he tokotaha fai fakaʻekeʻeké, “Ko e hā e founga naʻá ke pukepuke ai ha fakamoʻoni lolotonga e ngaahi faingataʻa kotoa ko ʻení?” Naʻe fakanounouʻi ʻe he tokotaha fai fakaʻekeʻeké ʻa e ngaahi tali naʻá ne maʻú ʻi he foʻi sētesi ko ʻení: “Naʻe ʻikai ke u tauhi ha fakamoʻoni lolotonga e ngaahi taimi ko iá—ko e fakamoʻoní naʻá ne tauhi aú.”27

ʻI he ʻosi e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní ʻi he 1945, ne lahi fau e kau Fineʻofa ne nau siʻi foua e faingataʻá mo e fusimoʻomó. Ka neongo kotoa ia, ne kei hokohoko atu pē ʻenau fetokoniʻakí, fakamālohia ʻo e ngaahi fāmilí pea mo ʻenau ngaahi fakamoʻoní.

Naʻe mamata tonu ʻa Sisitā ʻEimi Palauni Laimani ʻi ha ngaahi faingataʻa lahi pea pehē ki he ngaahi tokoni taʻesiokita naʻe faí, pea naʻá ne pehē:

“Kuo hoko [ʻeku] fakamoʻoní ko ha taula mo ha fakamaʻunga ki heʻeku moʻuí pea mo hoku nongaʻanga he taimi ʻo e fiefiá mo e nēkeneká pea ko hoku fiemālieʻanga he taimi ʻo e mamahí mo e lotofoʻí. …

“ʻOku ou fakafetaʻi ko e faingamālie ne u maʻu ke fai ai ha tokoni … ʻi he Fineʻofá, ʻa ia ko e konga lahi ʻo ʻeku moʻui matuʻotuʻá kuó u ngāue fiefia mo fiemālie ai mo hono kau mēmipa ʻe toko lauiafé. Kuó u ʻaʻahi ki honau ngaahi ʻapí, mohe ʻi honau mohengá pea mo kai ʻi heʻenau tēpilé pea kuó u ako ai mei honau ʻulungāanga fisifisimuʻá, moʻui taʻesiokitá, loto mahinó, faivelengá pea mo ʻenau ngaahi feilaulaú. ʻOku ʻikai malava ke u fakamatalaʻi ʻa e tokoni lahi ʻoku fai ʻi he feohi fakatokoua maʻongoʻonga ko ʻení.”28

Kuo muimui e kau Fineʻofa he funga ʻo e māmaní ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá mo e taʻepaú, ki he naʻinaʻi ʻa Molomoná ke nau “nofo maʻu ʻi he manavaʻofá, ʻa ia ʻoku mahuʻinga taha ʻi he meʻa kotoa pē.” Kuo nau fakahaaʻi ʻenau ʻilo pau neongo “kuo pau ke ngata ʻa e meʻa kotoa pē … ka ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, pea ʻoku tolonga ia ʻo taʻengata.”29 Kuo tā tuʻo lahi ʻenau tauhi pau ki heʻenau motó: “ʻOku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá.”

Vahe 5

  1. Emmeline B. Wells, Clarissa S. Williams, mo Julina L. Smith, “Resolutions of Relief Society,” Woman’s Exponent, Nov. 1913, 79.

  2. 1 Kolinitō 13:8; Molonai 7:46; vakai foki ki he General Board Minutes, 1842–2007, July 3, 1913, Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí.

  3. Joseph Smith, ʻi he Relief Society Minute Book, Nauvoo, Illinois, June 9, 1842, Church History Library, 63.

  4. Molonai 7:47

  5. Emmeline B. Wells, Clarissa S. Williams, mo Julina L. Smith, “Epistle to the Relief Society Concerning These War Times,” Relief Society Magazine, July 1917, 364.

  6. Vakai, Molonai 7:46–47.

  7. Joseph F. Smith, ʻi he Minutes of the General Board of Relief Society, Mar. 17, 1914, Church History Library, 54–55.

  8. ʻI he “Notes from the Field,” Relief Society Magazine, Sept. 1917, 512.

  9. Emmeline B. Wells, “The Grain Question,” Relief Society Bulletin, Sept. 1914, 1–2.

  10. Amy Brown Lyman, “Social Service Work in the Relief Society, 1917–1928,” typescript, Church History Library, 2.

  11. Clarissa S. Williams, ʻi he “Relief Society Gives Hard Job to General Head,” Deseret News, Sept. 23, 1925, konga 2, peesi 1.

  12. Gladys Robison Winter, ʻi he The Life and Family of Louise Yates Robison, comp. Gladys Robison Winter, Church History Library.

  13. Vakai, Evelyn Hodges Lewis, ʻi hono fakaʻekeʻeke ʻe Loretta Hefner, Sept. 1979, transcript, Laipeli Hisitōlia ʻa e Siasí.

  14. Louise Y. Robison, “Officers’ Meeting,” Relief Society Magazine, May 1935, 272.

  15. Heber J. Grant, ʻi he Conference Report, Oct. 1936, 3.

  16. Thomas S. Monson, “Guiding Principles of Personal and Family Welfare,” Ensign, Sept. 1986, 5.

  17. Harold B. Lee, “Place of the Relief Society in the Church Security Plan,” Relief Society Magazine, Mar. 1937, 143; toe fakaleleiʻi ʻa e fakaʻilonga leá.

  18. Joseph L. Wirthlin, “Relief Society—An Aid to the Bishops,” Relief Society Magazine, June 1941, 417.

  19. “Memo of Suggestions,” 1–6, Church Union Board Executive Committee Minutes, Church History Library.

  20. Amy Brown Lyman, ʻi he Mayola R. Miltonberger, Fifty Years of Relief Society Social Services (1987), 2; toe fakaleleiʻi ʻa e mataʻitohi lahí.

  21. Boyd K. Packer, fakamatala teʻeki pulusi.

  22. Maria Speidel, ʻi he “Notes from the Field,” Relief Society Magazine, Feb. 1946, 123.

  23. John Zippro, “Life Story of John Zippro,” fakamatala teʻeki ai pulusi, hā ʻi he Jill Mulvay Derr, Janath Russell Cannon, and Maureen Ursenbach Beecher, Women of Covenant: The Story of Relief Society (1992), 301–2.

  24. Eva M. Gregerson, ʻi he “Notes from the Field,” Relief Society Magazine, Feb. 1946, 118.

  25. Hugh B. Brown, ʻi he “Notes from the Field,” Relief Society Magazine, Oct. 1944, 591–92.

  26. See Hedwig Biereichel, ʻi he Roger P. Minert, In Harm’s Way: East German Saints in World War II (2009), 209.

  27. Vakai, Jennifer A. Heckmann, ʻi he Nathan N. Waite, “Steadfast German Saints,” BYU Magazine, Winter 2010, 57.

  28. Amy Brown Lyman, In Retrospect (1945), 160–61.

  29. Molonai 7:46–47

Ko hono teuteuʻi ʻe he kau Fineʻofá ha vala pēpē moʻó e ngaahi fāmili faingataʻaʻiá

Ko ha kau Fineʻofa ʻi Kitaminisitā ʻi ʻIngilaní

Ko e fiefia ha kau neesi mo ha fānau ʻi he hivá ʻi he Falemahaki ʻa e Siasí ʻi Sōleki Siti ʻIutaá ʻi he 1934

Ko Siosefa W. Puufi mo ha kau Fineʻofa mei ʻAmēnia ʻi he konga ki muʻa ʻo e ngaahi taʻu 1920

Ko hano fakatolonga ʻe ha kau Fineʻofa ʻi Kalefōnia ʻa e meʻatokoní maʻá e polokalama uelofea honau siteikí, fakafuofua ki he taʻu 1940

Ko ha fakataha ʻa e Kau Fineʻofa ʻi Tela Lio ʻi Tekisisí, fakafuofua ki he 1950

Ko Ketiluti Sipilo ʻi lotó mo hono ngaahi tokouá mo e fānaú

“Ka ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, pea ʻoku tolonga ia ʻo taʻengata” (Molonai 7:47).