Hisitōlia ʻo e Siasí
Vahe 9: ‘Kau Tauhi ʻo e ʻApí’: Ko hono Fokotuʻu, Lehilehiʻi mo Maluʻi ʻo e Fāmilí


Vahe 9

“Kau Tauhi ʻo e ʻApí”

Ko hono Fokotuʻu, Lehilehiʻi mo Maluʻi ʻo e Fāmilí

Naʻe tuʻu ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ko e Palesiteni hono hongofulu mā nima ʻo e Siasí ʻi muʻa he kau fafine ʻo e Siasí ʻi ha fakataha lahi ʻa e Fineʻofá naʻe fai ʻi he ʻaho 23 ʻo Sepitema, 1995. Naʻá ne fakahā ʻa e hounga kiate ia ʻa e faivelenga mo e ngāue mālohi ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí—ʻa e kei talavoú mo e matuʻotuʻá, ʻosi mali pe teʻeki malí, kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau fānaú mo kinautolu ʻoku hala he fānaú. Naʻá ne fakahā ange ʻa e ngaahi faingataʻa lahi ʻoku nau fehangahangai mo iá, peá ne fai ange ha fakalotolahi, faleʻi, mo ha fakatokanga ke tokoni kiate kinautolu ʻi hono fakahoko honau ngaahi fatongiá pea fiefia ʻi he moʻuí. ʻI he fakaʻosiʻosi ʻene leá, naʻá ne pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī

Kōtoni B. Hingikelī

“Koeʻuhí ko e fuʻu lahi pehē fau ʻo e ngaahi fakaʻuhinga ʻoku lau pē ko e moʻoní, fuʻu lahi mo e taki halaʻi e kakaí ʻo fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga moʻuí pea mo e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá, fuʻu lahi mo e fakatauelé ʻo fakautuutu māmālie ai pē ʻa e faiangahala ʻa e māmaní, kuo mau ongoʻi ai ke tomuʻa ʻoatu ha fakatokanga. Ko ia ʻoku ʻoatu ai meiate kimautolu ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha fanongonongo ki he Siasí pea ki māmani ko ha fakalahi ki heni, ke fakahā mo fakapapauʻi ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui, ngaahi tokāteline, mo e ngaahi ngāue ʻoku felāveʻi mo e fāmilí ʻa ia kuo toutou lea ʻaki ʻe he kau palōfitá, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā ʻo e siasí ni ʻi he kotoa ʻo hono hisitōliá.”1 Naʻá ne toki lau leva ʻa e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani.” Ko e fuofua taimi ʻeni naʻe lau ai ʻa e fanongonongó ki he kakaí.

Naʻe fakahā ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he fanongonongó “ko e fiefia ko ia ʻi he moʻui fakafāmilí ʻoku meimei ke toki aʻusia pē ia ʻi he taimi kuo langa ai ʻa e fāmilí ʻi he ngaahi akonaki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. “ʻOku nau “fakahā heni ʻi he loto māluʻia, ko e mali ʻi he vā ʻo ha tangata mo ha fefine naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá pea ko e fāmilí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e Fakamoʻuí ki he ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú. “ʻOku nau fakamanatu ki he husepānití mo e uaifí ʻa hona “fatongia toputapu ke na feʻofaʻaki mo fetauhiʻaki pea ki heʻena fānaú foki.”2

Hangē ko hono fakamamafaʻi ʻe he hingoa ʻo e fanongonongó, naʻe pulusi ia ke hoko “Ko ha Fanongonongo ki Māmani”— ke fakamanatu ki he kakai kotoa pē, kau ai e kau taki ʻo e ngaahi puleʻangá, ʻa e mahuʻinga taʻengata ʻo e fāmilí. Hili ha māhina ʻe valu mei hono fakahā ʻo e fanongonongó, naʻe lea ʻa Palesiteni Hingikelī ʻi ha konifelenisi mo e kau faiongoongó ʻi Tokiō Siapani. Naʻá ne pehē: Ko e hā ʻoku mau fai ai he taimí ni ʻa e fanongonongo ko ʻeni fekauʻaki mo e fāmilí? Koeʻuhí he ʻoku fai hono ʻohofi ʻo e fāmilí. Kuo movete ʻa e ngaahi fāmilí ʻi he feituʻu kotoa pē ʻi māmani. Ko e feituʻu ke kamata ai hono fakaleleiʻi e nofo ʻa e sosaietí ko ʻapi. ʻOku fai ʻe he fānaú ʻa e konga lahi ʻo e meʻa ʻoku akoʻi kiate kinautolú. ʻOku mau feinga ke ngaohi ʻa māmani ke hoko ko ha feituʻu lelei ange ʻaki hono fakamālohia ange ʻo e fāmilí.”3

ʻOku fakahā ʻe he ngaahi fakamoʻoni ʻa e Kau Fineʻofá ʻoku fakalahi atu ʻaki ki he hoko ʻa hono fakamatalaʻi ko ʻeni ʻo e tokāteliné ko ha fanongonongo ki he māmaní hono kotoa, ka ʻoku ʻuhingamālie ia ki he fāmili takitaha mo e tokotaha fakafoʻituitui kotoa pē ʻi he Siasí. Kuo ongo ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he fanongonongó ki he loto ʻo e kakai fefiné ʻi he ngaahi tūkunga kotoa pē.

ʻĪmisi
Papulā Tomisoni

Papulā Tomisoni

Naʻe ʻi he Tāpanekale ʻi Sōlekí ʻa Sisitā Papulā Tomisoni, ʻa ia naʻe uiuiʻi kimui ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá, ʻi he taimi naʻe lau ai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e fanongonongó. Ko ʻene manatu ʻeni ki aí, “Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ia. Naʻá ku ongoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e pōpoakí. Naʻá ku fakakaukauloto ʻo pehē, ‘Ko ha fakahinohino lelei ʻeni maʻá e mātuʻá. Ko ha fatongia mamafa foki ia ki he mātuʻá.’ Ne u kiʻi fakakaukau ʻoku ʻikai haʻane kaunga kiate au he ʻoku teʻeki ke u mali pea ʻikai haʻaku fānau. Ka ne toe vave pē [ʻeku fakakaukau hake, “Ka ʻoku ʻi ai ʻene kaunga kiate au. Ko e mēmipa au ʻo ha fāmili. Ko ha ʻofefine au, tuofefine, mehikitanga, tokoua, fakafotu pea mo ha mokopuna fefine au. ʻOku ʻi ai hoku ngaahi fatongia—mo ha ngaahi tāpuaki—koeʻuhí ko e mēmipa au ʻo ha fāmili. Neongo kapau ko au pē ʻoku kei moʻui ʻi hoku fāmilí, ʻoku ou kei hoko pē ko e mēmipa ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá, pea ʻi ai hoku fatongia ke fakamālohia e ngaahi fāmili kehé.’”4

Naʻe ʻi he Tāpanekalé foki mo Sisitā Poni D. Pākini, ʻa ia ne hoko ko e palesiteni lahi hono hongofulu mā fā ʻo e Fineʻofá, ʻi he taimi naʻe lau ai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e fanongonongó. Ko ʻene manatu ʻeni ki aí: “Naʻe lōngonoa ʻa e haʻofangá ka ne ʻi ai ha ongoʻi fiefia; ko ha tali ne pehē, ʻ ʻIo—ʻoku fie maʻu tokoni ʻa homau ngaahi fāmilí!’ ʻOku ou manatuʻi ʻeku ongoʻi naʻe tonu moʻoni ia. Ne lelenoa pē hoku loʻimamtá. ʻI heʻeku vakai ki he kau fafine hoku tafaʻakí, ne hangē ne nau ongoʻi e meʻa tatau pē. Ne lahi fau e meʻa ne hā he fanongonongó pea ʻikai ai ke u faʻa tatali ke maʻu hano tatau pea ako ia. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he fanongonongó ʻa e fakaʻeiʻeiki ʻo e houʻeiki fafiné. Mo u fakakaukau atu ki hono fuofua ʻomi ia ki he kakai fefine ʻo e Siasí ʻi he fakataha lahi ʻa e Fineʻofá.”5

Ko e hā ne fili ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke lau ʻa e fanongonongo ki he fāmilí ʻi ha fakataha lahi ʻa e Fineʻofá? Hili hono lau ʻe Palesiteni Hingikelií, naʻá ne ʻomi ha tali ki he fehuʻi ko iá. [Naʻá ne pehē ki he kau Fineʻofá, “Ko e kau tauhi kimoutolu ʻo e ʻapí. Ko kimoutolu ʻoku mou fāʻeleʻi ʻa e fānaú. Ko kimoutolu ʻoku mou lehilehiʻi hake mo fokotuʻu ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku ʻikai mo ha toe ngāue ʻe ofi ange ki he faka-ʻOtuá ka ko hono tokangaʻi ʻo e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá.”] 6

Ne fakalahi atu ki ai ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi, ko e tokoni ua ʻo Palesiteni Hingikelií, ʻaki e fakamatala ko ʻení: “Naʻe taau pē ke fuofua lau ia [ʻa e fanongonongó] ʻi he fakataha lahi fakakātoa ʻa e Fineʻofá, he ko kimoutolu ngaahi faʻeé, ko e mafu mo e moʻui ia ʻa ha fāmili pē.”7

Ko Hano “Toe Fakapapauʻi ʻo e Ngaahi Tuʻunga Moʻuí, Ngaahi Tokāteliné, mo e Ngaahi Founga Ngāué”

Naʻe ʻikai ke foʻou ʻa e ngaahi akonaki ia ʻi he fanongonongo ki he fāmilí ʻi he 1995. Hangē ko e lea naʻe fai ʻe Palesiteni Hingikelií, ko haʻanau “toe fakapapauʻi ʻo e ngaahi tuʻunga moʻuí, ngaahi tokāteliné, mo e ngaahi founga ngāué.”8 Ko e “uho ia ʻo e palani ʻa e Fakamoʻuí” kimuʻa peá Ne fakatupu ʻa e māmaní.9

Naʻe ako ʻaki ʻe Sisitā Suli B. Peki, ko e palesiteni lahi hono hongofulu mā nima ʻo e Fineʻofá, ʻo pehē: “ʻOku tau maʻu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní hono fakalangi ʻo e fāmilí ʻa ia ʻoku makatuʻunga ʻi he Fakatupú, Hingá, mo e Fakaleleí. Naʻe ʻomi ʻe hono Fakatupu ʻo e māmaní ha feituʻu ke nofo ai e ngaahi fāmilí. … Naʻe ʻomi ʻe he Hingá ha founga ke tupulaki ai ʻa e fāmilí. … ʻI he Fakaleleí ʻoku malava ai ke silaʻi fakataha e fāmilí ke taʻengata.”10

Kuo tauhi moʻoni ʻe ha kakai fefine mo e kakai tangata faivelenga ki hono fakalangi ko ʻeni ʻo e fāmilí mo nau muimui ki he ngaahi tuʻunga moʻui, ngaahi tokāteline, mo e ngaahi founga ngāue ko ʻení ʻi he taimi kotoa pē naʻe ʻi māmani ai ʻa e ongoongoleleí. Naʻe hoko “etau Faʻē nāunauʻia ko ʻIví” mo ʻetau “Tamai ko ʻĀtamá” ko e ongo taki ki heʻena fānaú, ʻo na akoʻi kiate kinautolu ʻa e “fiefia ʻo hota huhuʻí, pea mo e moʻui taʻengata ʻa ia ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá kiate kinautolu kotoa pē ʻoku talangofuá.”11 Naʻe fakapapauʻi ʻe Lepeka mo ʻAisake he ʻikai mole ʻa e ngaahi fuakava mo e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei hona fāmilí.12 Naʻe lava ke tauhi ʻe ha uitou ʻi he kolo ko Salifatí ʻa ʻene tama tangatá koeʻuhí ko ʻene tui ke muimui ʻi he palōfita ko ʻIlaisiaá.13 Naʻe tau ha kau talavou loto toʻa ʻe toko uaafe onongofulu ke maluʻi honau ngaahi fāmilí, ʻo nau falala ki he palōmesi ʻenau ngaahi faʻeé “ʻe fakahaofi kinautolu ʻe he ʻOtuá.”14 ʻI he kei siʻi ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe “tupulaki ʻa e potó [ʻiate Ia] mo e lahí, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá,” pea naʻe tauhi Ia ʻaki ʻa e ʻofa mo e tokanga ʻa ʻEne faʻeé, ʻa Mele, pea mo hono husepānití, ko Siosefa.15

ʻI hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, ne tupulaki e mahino ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi muʻá ki hono mahuʻinga ʻo e fāmilí.16 Ne ʻiloʻi ʻe he Kāingalotú ʻe lava ke nau maʻu ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e temipalé ʻa ia ʻe haʻi ʻaki honau fāmilí ki he taʻengatá ʻaki e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ne hanga ʻe he talaʻofá ni ʻo fakamālohia e Kāingalotú ʻi hono fakahoko honau ngaahi fatongia ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá.

Naʻe fakalotolahiʻi ʻe he kau taki ʻi muʻa ʻo e Fineʻofá ʻa e kau fafiné ke tuku ʻenau tokangá ʻi honau fāmilí. Naʻe ʻikai ʻaupito pē ha fānau ia ʻa Sisitā ʻIlisa R. Sinou, ko e palesiteni lahi hono ua ʻo e Fineʻofá. Ka neongo ia, naʻá ne ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e ivi tākiekina ʻo ha faʻē. Naʻá ne faleʻi e kau Fineʻofá, “ʻAi ke hoko ko hoʻomou ʻuluaki ngāué ʻa hono fakahoko homou ngaahi fatongia ʻi ʻapí.”17 Naʻe akonekina ʻe Sisitā Sina D. H. ʻIongi, ko e palesiteni lahi hono tolu ʻo e Fineʻofá ʻa e kau fafiné ke “ngaohi ʻa e ʻapí ke hoko ko e feituʻu ke fakamaʻunga ki ai ʻa e tokangá, ko e feituʻu ʻe nofo ai ʻa e laumālie ʻo e ʻofá, melinó mo e uouangatahá, pea mo e ʻofa faka-Kalaisí ʻo ʻikai teitei ʻi ai ha fakakaukau ʻe nofoʻia ʻe ha kovi.”18

Naʻe tā ʻe Mele Filitingi Sāmita ha sīpinga ʻo e faʻē mālohi mo ʻofá. Ko e manatu ʻeni ʻa ʻene tama ko Siosefa F. Sāmitá, ʻa ia ne hoko ko e palesiteni hono ono ʻo e Siasí:

“ʻOku ou kei lava pē ʻo manatuʻi ʻeku faʻeé ʻi he ngaahi ʻaho ʻi Nāvuú. ʻOku ou manatuʻi haʻaku mamata ki hono ʻoatu fakavave ia mo siʻene fānau faingataʻaʻiá ki ha vaka lafalafa mo e fanga kiʻi meʻa pē ko ē naʻe lava ke ne toʻo mei honau falé ʻi he kamata ko ia hono pomu e kolo ko Nāvuú ʻe he kau fakatangá. ʻOku ou manatuʻi e faingataʻaʻia ʻa e Siasí ʻi aí pea ʻi he fononga ki he Ngaahi Nofoʻanga ʻi he Faʻahitaʻu Momokó, ʻi he vaitafe Misulí, pea mo e anga ʻo siʻene lotua ʻa siʻene fānaú mo hono fāmilí ʻi he fononga fakaongosiá ni. … ʻOku ou kei lava pē ʻo manatuʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ne hoko ʻi heʻemau feinga ke hiki fakataha mo e Nofoʻanga ʻo ʻIsilelí, ʻo hiki mai ki he ngaahi teleʻa ʻo e ʻotu moʻungá ni, taʻe ʻi ai ha fanga pulu toho feʻunga ke nau toho ʻa e ngaahi salioté; pea ʻikai foki ʻi ai ha faʻahinga founga ia ne mei lava ke maʻu ai ʻa e fanga pulu toho ko ia ne fie maʻú, naʻá ne fakaʻioke fakataha ai ʻa e fanga pulu fefiné mo e fanga kiʻi ʻuhikiʻi pulú, haʻi fakataha ha ongo saliote, pea mau kamata fononga mai ki ʻIutaá ni ʻi he tuʻunga kovi mo masivesiva ko iá, ka ne pehē mai ʻe heʻeku fineʻeikí—ʻ ʻE fakaava ʻe he ʻEikí ʻa e halá;’ ka ʻe anga fēfē [Haʻane] fakaava ʻa e hala ʻoku ʻikai ʻilo ʻe ha tahá. … ʻOku mou pehē ʻoku ʻi ai ha ivi ʻo e meʻá ni ki he ʻatamaí? ʻOku mou pehē ʻe toe lava ʻo ngalo ʻiate au e sīpnga ʻa ʻeku faʻeé? He ʻikai; ʻe maʻuiʻui maʻu ai pē ʻa ʻene tuí mo ʻene sīpinga leleí ʻi heʻeku manatú. Ko e hā leva haʻaku fakakaukau! ʻI he heʻaki kotoa ʻo ʻeku mānavá, pea mo e ongo kotoa ʻi heʻeku moʻuí, ʻoku ʻalu hake ia ki he ʻOtuá ʻi he fakafetaʻi kiate Ia ʻi he hoko ʻa ʻeku faʻeé ko ha Tokotaha Māʻoniʻoní, ʻi heʻene hoko ko ha fefine mei he ʻOtuá, ʻo haohaoa mo faivelenga, pea mo ʻene loto ke fekuki mo e maté kae ʻoua naʻá ne lavakiʻi ʻa e falala ne fai kiate iá; ʻa ʻene fie fekuki mo e masivá mo e faingataʻaʻia ʻi he toafá kae kei feinga pē ke ne pukepuke fakataha hono fāmilí ʻo ʻikai nofo ʻi Papilone. Ko e faʻahinga laumālie ia naʻá ne nofoʻia ia mo siʻene fānaú.”19

Ngaahi Fatongia Fakatuʻasinó mo e Ngaahi Ngāue ʻOku Taʻengatá

ʻOku tokoni ʻa e ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ki he houʻeiki tangatá ke fakahoko honau ngaahi fatongia ko e foha, tokoua, husepāniti, mo e tamai, ʻo fenāpasi ia mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengata fekauʻaki mo e natula toputapu ʻo e ʻapí mo e fāmilí. ʻOku tokoni ʻa e Fineʻofá ki he houʻeiki fafiné ke fakahoko honau ngaahi fatongia ko e ʻofefine, tokoua, uaifi, mo e faʻē. Kuo fepoupouaki maʻu ai pē ʻa e kau Fineʻofá ʻi he ngaahi ngāue ʻoku fai ke fakamālohia e ngaahi fāmilí, ako e ngaahi poto fakangāue ke fakalakalaka ai honau ngaahi ʻapí, pea ngaohi honau ʻapí ko ha feituʻu ʻe lava ke nofoʻia ʻe he Laumālié.

Ko Hono Lehilehiʻi ʻo e Ngaahi Fāmilí

Ko ha faʻē ʻofa ʻa Sisitā Sina D. H. ʻIongi mo lehilehiʻi fānau, pea naʻá ne akoʻi ki he kau Fineʻofá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia naʻá ne fakahinohino ia ʻi heʻene ngaahi ngāue ʻi ʻapí. Naʻá ne faleʻi ʻo pehē: “Kapau ʻoku ʻi heni ha faʻē ʻe toko taha ʻoku ʻikai te ne akonakiʻi mo fakahinohinoʻi totonu ʻene fānaú, ʻoku ou kole atu ke ke fai muʻa ia. Ui hoʻo fānaú ke nau haʻohaʻo takai ʻiate koe … peá ke lotu mo kinautolu. … Fakatokanga ki he fānaú ʻo kau ki he ngaahi kovi ʻoku ʻākilotoa ʻa kitautolú … koeʻuhí ke ʻoua naʻá maʻu kinautolu ʻe he ngaahi koví ni, ka nau tutupu hake ʻi he anga māʻoniʻoni pea ʻi he haohaoa ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí. 20 Naʻá ne akonaki foki ʻo pehē: “Faivelenga ʻi he ngaahi fatongia kotoa ʻo e moʻuí, ʻi hoʻomou hoko ko e ngaahi faʻē mo e uaifí. … Tau tokanga ke fakapotopoto ʻetau leá ke fanongo ʻetau fānau īkí, ʻo tau fakaʻehiʻehi mei he fakaangá, … pea tanumaki ʻa e ngaahi ʻulungāanga māʻolunga ange ʻo hotau natulá, ʻa ia ʻoku ngalingali te nau hikiʻi hake, fakaleleiʻi mo fakamaʻa e lotó. … ʻOku totonu ke tau feinga lahi ʻaupito ke akonekina e fānau ʻo Saioné ke nau faitotonu, angamaʻa, angatonu mo tauhi taimi ʻi he kotoa honau ngaahi fatongiá, pea ke nau faʻa ngāue pea tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni. … ʻOku totonu ke ʻoua ʻaupito naʻa teitei lea ʻaki ʻe he ngaahi faʻeé ha lea ʻe fakatupu maumau ki hono husepānití ke fanongo ki ai e fānaú, he ʻoku nau fakatokangaʻi lelei ha ngaahi meʻa ʻoku hoko. Fakahū ki honau ʻatamai kei siʻi mo pelepelengesí ha ngaahi fakakaukau ʻoku leleí, peá ke ngāue ʻaki maʻu pē ʻa e tefitoʻi moʻoní kae ʻikai ko e tuʻutuʻuní, ʻo mou fokotuʻu ai maʻamoutolu ha koloa ʻi he langí.”21

ʻI he hoko ʻa Sisitā Patisepa W. Sāmita ko e palesiteni lahi hono fā ʻo e Fineʻofá, naʻá ne ʻiloʻi ʻa e fie maʻu ke fakamālohia e ngaahi fāmilí, ko ia naʻá ne fokotuʻu ai ha ngaahi lēsoni ako fakafaʻē maʻá e kau Fineʻofá. Naʻe kau he ngaahi lēsoní ʻa e faleʻi ki he nofo malí, tokangaʻi ʻo e faʻeé kimuʻa pea fāʻeleʻi ha pēpeé, pea mo e ʻohake ʻo e fānaú. Naʻe poupouʻi ʻe he ngaahi lēsoni ko ʻení ʻa e ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻo kau ki hono tokoniʻi ʻe he Fineʻofá ʻa e kakai fefiné ʻi honau ngaahi fatongia ʻi ʻapí:

“Ko e fē pē ha feituʻu ʻoku ʻi ai ha mūnoa pe siʻi ai e mahinó fekauʻaki mo e fāmilí, ngaahi fatongia ʻo e fāmilí, pea fekauʻaki mo e ngaahi tufakanga ʻoku totonu ke ʻi aí pea ʻoku totonu ke ʻi he vā ʻo e husepānití mo e uaifí pea ʻi he vā ʻo e mātuʻá mo e fānaú, ʻoku ʻi ai ʻa e houalotú ni pe ʻoku ofi ai, pea makatuʻunga mei he ngaahi fakakoloa mo e ngaahi fakahinohino fakalaumālie ʻoku maʻu ʻe he houalotú ni, ʻoku nau mateuteu ai ke nau fai ha fakahinohino ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fatongia mahuʻinga ko iá. Ko e fē pē ha feituʻu ʻoku ʻi ai ha faʻē foʻou, ʻoku teʻeki ai ke ne maʻu ʻa e taukei ʻoku totonu ke ne maʻu ke lehilehiʻi mo tauhi haʻane tama, pe ke ʻai hono ʻapí ke lelei mo manakoa mo fakalata kiate ia mo hono husepānití, ʻoku ʻi ai ʻa e houalotú ni, ʻi hano ngaahi konga, ke fai ha fakahinohino ki he faʻē foʻou ko iá, pea mo tokoni ke ne fakahoko hono ngaahi fatongiá pea mo fakahoko lelei ia. Pea ko e fē pē ʻoku siʻi ai ha taukei ki hono fakahoko hano fafangaʻi fakanatula pea mo fafanga ʻaki e meʻatokoni totonu ki he fānaú, pe ʻoku ʻi ai ha fie maʻu ke fai ha fakahinohino fakalaumālie totonu mo ha meʻatokoni fakalaumālie ki he fānaú, ʻoku ʻi he houalotu maʻongoʻonga ʻo e Fineʻofa ʻo e Siasi ʻo Sīsu Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea mo e ngaahi houalotu ʻa e ngaahi faʻē mo e ngaahi ʻofefine ʻo Saioné, ha niʻihi kuo ʻosi mateuteu ke nau fakahoko ʻa e fakahinohino ko iá.”22

ʻOku ʻikai fakangatangata pē ʻa e malava ko ia ke lehilehiʻi e fānaú ki he kakai fefine ʻoku ʻi ai ʻenau fānaú. Naʻe pehē ʻe Sisitā Seli L.Tiu: “ʻI ha ngaahi ʻuhinga ko e ʻEikí pē ʻokú Ne ʻafioʻí, naʻe fie maʻu ai ha houʻeiki fafine ʻe niʻihi ke nau tatali kae toki maʻu ha fānau. ʻOku ʻikai faʻa faingofua ʻa e tatali ko ʻení ki ha fefine angatonu. Ka ʻoku ʻikai toʻo atu ʻe he taimitēpile ʻa e ʻOtuá ia maʻatautolú ʻa ʻetau holi fakanatula ke lehilehiʻi mo ʻofá. Ko ia ʻoku ʻi ai ha niʻihi kuo pau leva ke nau kumi ha ngaahi founga kehe ke fakakakato ʻaki honau loto ke tauhi mo ʻofaʻi ha fānaú. Pea ʻoku ʻākilotoa kitautolu ʻe he niʻihi ʻoku fie maʻu ke ʻofaʻi mo tatakí.”23

ʻOku maʻu ʻe he kakai fefine ʻi he Siasí ʻa e ngaahi faingamālie ke lehilehiʻi ha niʻihi ʻi heʻenau maʻu ʻa e ngaahi uiuiʻi ke hoko ko ha kau taki mo ha kau faiakó, pea mo e taimi ʻoku nau hoko ai ko e kau faiako ʻaʻahí. ʻOku foaki ʻe ha houʻeiki fafine ʻe niʻihi ʻa e ʻofa fakafaʻeé mo e ivi tākiekina maʻá ha fānau naʻe ʻikai ke nau fāʻeleʻi. ʻOku faʻa tāimuʻa maʻu pē ʻa e kakai fefine teʻeki malí ʻi he ngaahi ngāue pehení, ʻo nau faitāpuekina ai e moʻui ʻa e fānau ʻoku nau fie maʻu e ivi tākiekina ʻo e kau fafine anga māʻoniʻoní ki he leleí. Taimi ʻe niʻihi ʻoku fai hokohoko e tauhi ko ʻení ʻi ha ngaahi ʻaho lahi, ngaahi uike, mo lauitaʻu. Kuo fakahaofi ʻe he houʻeiki fafiné ha fānau tokolahi mei he fakatuʻutāmaki fakaelotó, fakalaumālié, mo fakatuʻasinó ʻi heʻenau ngāue tokoni taʻesiokitá pea mo ʻenau tui fakatāutahá.

Ngaohi ʻa ʻApi ke Hoko ko ha Senitā ke Maʻu Ai ʻa e Mālohí

Talu mei he ngaahi ʻaho ne fuofua fokotuʻu ai e Fineʻofa ʻi Nāvū ʻi ʻIlinoisí, mo e fakataha ʻa e houʻeiki fafiné ke ako ki honau ngaahi fatongia ʻo e ʻofá mo e ngāué. Kuo nau ako ʻa e ngaahi poto ke tokoni kiate kinautolu ʻi hono fakatupulaki ʻo e tuí mo e māʻoniʻoni fakatāutahá, fakamālohia honau ngaahi fāmilí mo ngaohi honau ngaahi ʻapí ke hoko ko ha ngaahi senitā ke maʻu mei ai ʻa e mālohi fakalaumālié, mo tokoniʻi ʻa e faingataʻaʻiá. Kuo nau ʻosi fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e moʻui fakapotopotó mo e fakafala pē kiate kita ʻi he moʻui fakalaumālié mo fakatuʻasinó. Kuo nau tupulaki foki ʻi he anga fakatokouá mo e uouangatahá ʻi heʻenau feakoʻiʻaki mo fetauhiʻakí. Kuo faitāpuekina e houʻeiki fafiné ʻi he ngaahi tūkunga kotoa ko ʻení. Naʻe lea ʻa Sisitā Poni D. Pākini ʻo kau ki hono fakamālohia ia ʻe he ngaahi fakatahaʻanga ko ʻení:

“ʻI heʻetau kau ki he Fineʻofa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko hatau tāpuaki mo e fatongia ia ke lehilehiʻi mo paotoloaki ʻa e ʻiuniti fakafāmilí. ʻOku kau e taha kotota pē ki ha fāmili pea ʻoku fie maʻu ʻe he fāmili kotoa pē ke fakamālohia mo maluʻi.

Ko e tokoni lahi taha ne hoko mai kiate au ʻi hoku fatongia fakaʻapí, naʻe maʻu ia mei heʻeku faʻeé mo ʻeku kuí pea mo e kau Fineʻofa he ngaahi uooti kehekehe ne u nofo aí. Ne u ako ha ngaahi taukei, ne u sio tonu ki he fiefia ʻoku maʻu mei hono faʻufaʻu ha ʻapi ʻoku fie nofo ai ʻa e niʻihi kehé … Ko ia ʻe kau taki ʻo e Fineʻofá, fakapapauʻi ko e ngaahi fakataha mo e ngaahi ʻekitivitī ʻoku mou palaní, te ne fakamālohia e ʻapi ʻo e Fineʻofa kotoa pē.”24

Naʻe fakamanatu mai ʻe Sisitā Papulā W. Uinitā, ko e palesiteni lahi hono hongofulu mā taha ʻo e Fineʻofá, ki he kakai fefiné ʻa e ngaahi tāpuaki ko ia ʻoku maʻu ʻi heʻenau tauhi ke maʻa mo maau honau ngaahi ʻapí: “ʻOku ʻi ai e faʻahinga poto ʻi heʻete hoko ko e tokotaha tauhiʻapí. ʻOku mahuʻinga kiate kitautolu pea ki hotau ngaahi fāmilí ke ʻi ai hatau hūfangaʻanga—ha feituʻu ke tau malu ai mei māmani pea tau ongoʻi fiemālie ai, pea ka haʻu ki ai mo ha niʻihi kehe, ʻe lava ke nau ongoʻi foki ai ʻa e fiemālie ʻi ai.”25

ʻOku hoko fakafoʻituitui mo fakakātoa e kau Fineʻofá ko ha sīpinga ʻiate kinautolu pē ʻi he ngāue ko ia ke fakamālohia e ngaahi ʻapí mo e fāmilí. Naʻe vahevahe ʻe Sisitā Pele S. Sipāfooti, ko e palesiteni lahi hono hiva ʻo e Fineʻofá, ʻa ʻene fakamoʻoni ki he tupuʻanga fakalangi ʻo e Fineʻofá pea mo ʻene ngāue ʻi hono tokoniʻi ʻo e houʻeiki fafiné ʻi honau ngaahi fatongia ko e uaifi mo e faʻeé. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai hono ivi tākiekina lahi maʻá e lelei ʻo e ʻapí. Kapau ʻoku ʻi ai ha faʻē lelei ʻa ha taha, ʻokú ne maʻu ha ʻapi lelei, pea kapau ʻoku ʻi ai haʻane faʻē lelei ʻi he Fineʻofá, ko e meʻa pau pē ia ʻe nofoʻia ʻi hono ʻapí ʻa e potó mo e ivi tākiekina ki he leleí.”26

ʻOku ʻinasi ʻa e kakai fefine kotoa pē ʻi he fatongia ke lehilehiʻí, pe ke “tauhí.” Naʻe akonaki ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “Ngaahi tuofāfine, he ʻikai lava ʻe kimautolu houʻeiki tangatá ʻo fai ʻa e meʻa naʻe fokotuʻutuʻu mei langi ke mou fakahoko ʻi he teʻeki ʻai e tuʻunga ʻo e māmaní. Te mau feinga pē, ka he ʻikai ha taimi te mau teitei ʻamanaki ai ke fakatataua hoʻomou ngaahi meʻafoaki taʻe-hano-tataú. ʻOku ʻikai ha meʻa fakatāutaha ʻi he māmaní te ne lehilehiʻi, pe liliu e moʻuí ʻo hangē ko e ivi tākiekina ʻo ha fefine angatonu. … ʻOku fakatou maʻu ʻe he houʻeiki fafine kotoa pēʻi honau natula faka-ʻOtuá ʻa e talēniti mo e tufakanga tauhi ke hoko ko ha faʻeé.”27

ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻe he lea ko e tuʻunga fakafaʻeé ʻa e ngaahi tufakanga taʻengata ʻo e houʻeiki fafiné; ʻokú ne fakamatalaʻi honau natulá ʻi heʻenau hoko ko ha niʻihi ke fai ʻa e lehilehiʻí. Ko e foʻi lea mahuʻinga ʻa e lehilehiʻí. ʻOku ʻuhinga ia ki he fakahinohino, ke akonekina, ke akoʻi, ke fakatupu ha fakalakalaka, ke fakatupulaki, pea ke fafangaʻi. Kuo foaki ki he houʻeiki fafiné ʻa e faingamālie mo e fatongia maʻongoʻonga ko ia ke lehilehí ʻi he ngaahi ʻuhinga kotoa ʻo e foʻi leá, pea ko e fatongia ia ʻo e Fineʻofá ke akoʻi mo tokoniʻi ʻa e houʻeiki fafiné ʻi honau ngaahi fatongia fakalangi kuo fakanofo kinautolu ki ai pea ʻikai lava ke toe foaki ki ha taha kehé, ʻa ʻenau hoko ko ha ngaahi faʻē mo ha niʻihi ke fai ʻa e lehilehiʻí.28

Naʻe ako ʻaki ʻe Sisitā Suli B. Peki ʻa e ngāue ʻo e lehilehiʻí: “ʻOku ʻuhinga ʻa e [lehilehiʻí] ke fakaili, tokangaʻi pea mo fakatupu. ʻI heʻene peheé, ʻoku [totonu] ke fakatupu ʻe he ngaahi faʻeé ha [ʻātakai ki he] tupulekina fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻi honau ʻapí. Ko ha lea ʻe taha ki he [lehilehiʻí] ko e tauhiʻapi. ʻOku kau he [tauhiʻapí] ʻa e feimeʻatokoní, foó, fufulu peletí mo hono tauhi maau ʻo e ʻapí. Ko ʻapi ʻa e feituʻu ʻoku maʻu ai ʻe he kakai fefiné ʻa e mālohi mo e ivi lahi tahá; ʻi heʻene peheé, ʻoku tonu ke hoko ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí ko e kau tauhiʻapi lelei taha he māmaní. ʻOku fakatupu ʻe he ngāue fakataha mo e fānaú ʻi he tauhi ʻapí ha ngaahi faingamālie ke akoʻi ʻa e ngaahi tōʻonga lelei ko ia ʻoku tonu ke faʻifaʻitaki ki ai ʻa e fānaú. ʻOku ʻilo lahi e ngaahi faʻē [ʻoku nau fai ʻa e lehilehiʻí] ka ko e poto kotoa pē ʻe maʻu ʻe he kakai fefiné he ʻikai hano fuʻu ʻaonga ʻo kapau he ʻikai ke nau maʻu ʻa e ngaahi taukei ko ia ʻokú ne ngaohi ʻa ʻapi ke hoko ko ha ʻātakai ʻo e tupulaki fakalaumālié. … ʻOku fie maʻu ʻi he [lehilehiʻí] ʻa e fokotuʻutuʻu leleí, faʻa kātakí, ʻofá mo e ngāué. ʻOku hoko e tokoni ko ia ke fakatupulaki ʻi he [lehilehiʻí] ko ha mālohi mo ha ivi kuo hilifaki moʻoni ki he kakai fefiné.”29

Ko Hono Maluʻi ʻo e Fāmilí mo e Tuʻunga Fakafaʻeé

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono fakamālohia ʻe he Fineʻofá ʻa e ngaahi ʻapí mei lotó, ka kuó ne fakahoko hano maluʻi taʻetuku mei he ngaahi ivi tākiekina ʻoku nau ʻohofi ʻa e fāmilí mei tuʻá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā, ko e Palesiteni hono hongofulu mā fā ʻo e Siasí:

“Hangē kiate au ʻoku fie maʻu lahi ke fakatahatahaʻi mai e kakai fefine ʻo e Siasí ke nau tuʻu fakataha mo tokoniʻi ʻa e Kau Takí ʻi hono tuʻutuʻu hifo ʻo e kovi ʻoku huʻa mai ʻo takatakaiʻi kitautolú pea ʻi hono ʻunuaki ki muʻa e ngāue ʻa e Fakamoʻuí. …

Ko ia ʻoku mau kole atu ai ke mou tokoni ʻaki homou ivi tākiekina mālohi ki he leleí ki hono fakamālohia hotau ngaahi fāmilí, hotau siasí, pea mo hotau tukui koló.”30

Kuo lea maʻu pē ʻa e kau taki ʻo e Fineʻofá ke ʻoua naʻa tau fai ʻa e ngaahi ngāue te ne fakavaivaiʻi ʻa e tukufakaholo ʻo e fāmilí mo fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi fatongia toputapu ʻo e uaifí mo e faʻeé. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sisitā ʻEimi Palauni Laimani, ko e palesiteni lahi hono valu ʻo e Fineʻofá, ʻa e fie maʻu ke fakataha ʻa e ngaahi faʻeé mo ʻenau fānaú. Naʻá ne hoko ko e palesiteni lolotonga ʻa e Tau Lahi hono II ʻa Māmaní, ʻa ia ko ha taimi naʻe poupouʻi ai ʻe he kau taki fakapuleʻangá ʻa e kakai fefiné ke nau ngāue mavahe mei ʻapi ke tokoni ki he ngaahi meʻa fakaʻekonōmika honau puleʻangá lolotonga e mamaʻo ʻa honau ngaahi husepānití ʻi he taú. Naʻe fie maʻu ʻe he kakai fefine ʻe niʻihi ke nau ngāue mavahe mei ʻapi ke maʻu ʻa e ngaahi fie maʻu ʻo e moʻuí maʻa honau ngaahi fāmilí. Neongo naʻe fakahā ʻe Sisitā Laimani ʻa e ngaahi faingataʻa ko ʻení, ka naʻá ne kei fakalotolahiʻi pē ʻa e kakai fefiné ke nau fai kotoa ʻa ia te nau lavá ke nau nofo pē ʻi ʻapi mo akoʻi ʻenau fānaú.

Naʻe fenāpasi e ngaahi pōpoaki ʻa Sisitā Laimaní mo e ngaahi akonaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa ia ne nau fakamanatu ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e “mateaki toputapu “ʻoku fai ʻe he tuʻunga fakafaʻeé.31 Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite, ko e Palesiteni hono fitu ʻo e Siasí, mo hono ongo tokoní, ko Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí mo Tēvita O. Makei:

ʻOku ofi ʻa e tuʻunga fakafaʻeé ki he anga faka-ʻOtuá. Ko e ngāue māʻolunga mo māʻoniʻoni taha ia ke fakahoko ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOkú ne fokotuʻu ʻa e fefine ʻokú ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa hono uiuiʻi mo ʻene ngāue māʻoniʻoní ʻo hoko hake ki he kau ʻāngeló. ʻOku mau pehē kiate kimoutolu ngaahi faʻē ʻi ʻIsilelí, ke faitāpuekina mo maluʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá, pea foaki atu ʻa e mālohi mo e loto toʻa, ʻa e tui mo e ʻilo, ʻa e ʻofa māʻoniʻoni mo e fakatapui ʻo e fatongiá, koeʻuhí ke mou lava ʻo fakahoko ki hono kakató ʻa e uiuiʻi toputapu ko ia ʻoku ʻamoutolú. Kiate kimoutolu ʻa e ngaahi faʻē mo e niʻihi ʻoku teu ke mou hoko ko e ngaahi faʻeé, ʻoku mau pehē: Mou angamaʻa, tauhi kimoutolu ke mou maʻa, moʻui angatonu, koeʻuhí ke ui ʻa kimoutolu ʻe homou hakó ʻo aʻu ki he toʻu tangata fakaʻosí, ko e monūʻia.”32

ʻI he ngaahi taʻu lahi hili e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní, ne fakautuutu ʻa e ngaahi ivi tākiekina naʻe ʻikai leleí ʻi he ngaahi fāmilí mo e ngaahi ʻapí. ʻI hono vaheʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, ko e Palesiteni hono hongofulu mā ua ʻo e Siasí, ʻa Sisitā Papulā B. Sāmita ke hoko ko e palesiteni lahi hono hongofulu ʻo e Fineʻofá, naʻe maʻu ʻe Sisitā Sāmita “ha ongo mafatukituki ʻi he fatongia … ke maluʻi ʻa e ʻapí mo e kau ʻa e fefiné ʻi he siakale toputapu ko ia ʻo e fāmilí.”33 Lolotonga e taimi naʻá ne palesiteni aí, naʻá ne taukaveʻi ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e fatongia fakalangi ʻo e kakai fefiné pea mo e tāpuaki ʻo e ngaahi fāmili taʻengatá. ʻI heʻene vakaiʻi fakamātoato mo hono ongo tokoní pea mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ʻa e ngaahi meʻa fakasōsiale naʻe hoko ʻi he ʻaho ko iá, naʻa nau ʻiloʻi ai he ʻikai maluʻi ʻe he ngaahi meʻa ia naʻe tuʻuaki mai ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi faingamālie ʻo e kakai fefiné ʻi honau ngaahi fatongia ko e uaifi mo e faʻeé pea te ne fakatupu e vaivai ʻa e ngaahi fāmilí.

Naʻe fakanounouʻi ʻe ha taha faiongoongo nusipepa ʻa e pōpoaki ne toutou fai ʻe Sisitā Sāmitá: “ʻA kimoutolu ko e ngaahi uaifi, faʻē, mo e kau tauhiʻapí, manatuʻi homou natula faka-ʻOtuá . ʻOku mou fakatupu ʻa e moʻuí pea fakalahi ki ai. ʻOua naʻa mou fakafetongi ʻa e mālohi ko iá ʻaki ha ngaahi meʻa taʻemahuʻinga ʻoku fakataimi pē. Tukulotoa ia, fakatupulaki, pea ngāue totonu ʻaki. ʻOku mou maʻu ha lakanga kāfakafa.’ Ko e pōpoaki ia ʻa e taki ʻo e kakai fefine Māmongá, ko Papulā B. Sāmita.”34

Kuo fakautuutu ʻa hono ʻohofi ʻo e toputapu ʻo e tuʻunga fakafaʻeé pea mo e fāmilí talu mei he taimi naʻe palesiteni ai ʻa Sisitā Sāmitá. Ka ʻi he tui ʻa e kau Fineʻofá ki he ʻOtuá mo e mahino kiate kinautolu ʻa e mahuʻinga taʻengata ʻo honau ngaahi fatongiá, ʻoku kei hokohoko atu pē hono poupouʻi mo taukaveʻi ʻe he kau Fineʻofa ʻo e kuonga kotoa pē ʻa e ngaahi moʻoni ko ia ʻoku nau fakamālohia ʻa e ngaahi ʻapí mo e fāmilí. ʻOku nau leʻohi ʻa e toputapu ʻo e fāmilí ʻi he ngaahi ngafa lahi kehekehe: ʻi heʻenau hoko ko e faʻē mo e kui fefine, ʻofefine mo e tokoua, mehikitanga, pea mo e kau faiako mo e kau taki ʻi he Siasí. Ko e fē pē ha taimi ʻoku fakamālohia ai ʻe ha fefine ʻa e tui ʻa ha kiʻi tamasiʻi, ʻokú ne tokoni ai ki he mālohi ʻo ha fāmili—ʻi he taimí ni pea ʻi he kahaʻú.

Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palōfita ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo Kau ki he Fāmilí

Naʻe ʻeke ange ʻe ha tamai mo ha faʻē ki heʻena fānaú pe ko e hā e meʻa naʻa nau saiʻia ai ʻi he konifelenisi lahi naʻe toki ʻosí. Naʻe pehē ange ʻe hona ʻofefine taʻu 16: “Naʻá ku saiʻia ʻaupito ai. Naʻá ku saiʻia hono fakamamafaʻi ʻo e tuʻunga fakafaʻeé ʻe he kau palōfitá mo e kau taki poto kuo fakaleaʻi ʻe he Laumālié.” Ko e ongo naʻe mamafa taha ki he loto ʻo e finemuí ni ko ʻene fie maʻu maʻu pē ke hoko ko ha faʻē, ka naʻá ne kiʻi hohaʻa koeʻuhí ko e ʻikai ke manakoa ʻa e tuʻunga fakafaʻeé pea naʻe aʻu pē ki hono lau ʻe he kakai tokolahi ʻi māmani ʻoku ʻikai ke mahuʻinga. Naʻá ne ongoʻi fiemālie ʻi heʻene fanongo ki hono fakapapauʻi mai ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻa hono lelei ʻo e ngaahi meʻa naʻá ne fakaʻamu ki aí.35 Kuo ō fakataha maʻu pē e ngāue ʻa e Fineʻofá ke fakamālohia e ʻapí mo e fāmilí pea mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní.

Naʻe faʻa akonaki ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei, ko e Palesiteni hono hiva ʻo e Siasí ʻo pehē “he ʻikai ha ngāue lavameʻa te ne lava ʻo totongi huhuʻi ʻa e [tōnounou] ʻoku hoko ʻi he ʻapí.”36

Naʻe fai ʻe Palesiteni Hāloti B.Lī, ko e Palesiteni hono hongofulu mā taha ʻo e Siasí, ʻa e faleʻi tatau pē, “Ko e ngāue mahuʻinga taha ʻa e ʻEikí te mou lava ke faí ʻoku fakahoko ia ʻi loto ʻi he ngaahi holisi ʻo homou ngaahi ʻapí.”37

Naʻe hohaʻa e loto ʻo Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló ʻi he hokohoko atu ko ia hono ʻohofi ʻo e fāmilí, ko ia naʻá ne kikite ai mo fakatokanga:

“Ko e lahi taha ʻo e ngaahi fakangatangata fakasōsiale ne nau tokoni he kuo hilí ʻi hono fakamālohia mo fakaleleiʻi ʻa e fāmilí kuo movete mo puli atu. ʻE hokosia ʻa e kuonga ko kinautolu pē ʻoku tui moʻoni mo mālohi ʻi he fāmilí te nau lava ʻo paotoloaki honau fāmilí ʻi he uhouhonga ʻo e kovi ʻoku tuʻunuku mai kiate kitautolú.

“… ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau fakaʻuhingaʻi ʻa e fāmilí ʻi ha ngaahi founga ʻoku ʻikai tukufakaholo pea aʻu ai pē ki haʻanau fakapuliki atu ia. …

“ʻOku ʻikai totonu ke tau tui kitautolu … ki he ngaahi fakaʻuhinga hala ʻoku pehē ko e ʻiuniti fakafāmilí ʻoku ʻi ai ʻene fekauʻaki mo ha tuʻunga pau ʻo e fakalakalaka ʻoku lolotonga fou ai ʻa e nofo fakasosaieti ʻa māmaní. ʻOku tau tauʻatāina ke taʻofi e ngaahi meʻa ko ia ʻoku hoko mo nau fakafofongaʻi hala ʻa e mahuʻinga ʻo e fāmilí mo fakamamafaʻi hono mahuʻinga ʻo e ngāue fakafoʻituitui ʻoku fakahoko ʻi he siokitá. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku taʻengata ʻa e fāmilí. ʻOku tau ʻiloʻi ko e taimi pē ʻoku fehālaaki ai e ngaahi meʻa ʻi he fāmilí, ʻoku fehālaaki mo e ngaahi meʻa ʻi he ngaahi faʻunga kotoa pē ʻi he sosaietí.”38

Kuo vahevahe mai ʻe he kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ha ngaahi lea ʻo e ʻamanaki leleí, fakataha mo e ngaahi fakatokanga mamafa ko ʻení, maʻá e ngaahi mātuʻa faivelenga kuo hē atu ʻenau fānaú mei he hala ʻo e ongoongoleleí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi: “Kiate kinautolu ʻa e ngaahi mātuʻa loto mamahi ʻa ia ʻoku nau moʻui angatonu mo faivelenga mo faʻa lotu ʻi heʻenau akoʻi ʻa ʻenau fānau talangataʻá, ʻoku tokangaʻi kinautolu ʻe he Tauhisipi Leleí. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá pea ʻoku tokaimaʻananga kiate Ia ʻa hoʻomou ngaahi mamahí. ʻOku kei ʻi ai pē ha ʻamanaki lelei.”39

Naʻe fakahā ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa ʻene falala ʻe lava ʻe he kakai fefine ʻo e Siasí kuo ʻosi fakamālohia ʻe heʻenau feohi ʻi he Fineʻofá, ʻo tokoniʻi honau ngaahi fāmilí ke nau matuʻuaki ʻa e ngaahi ʻohofi ʻoku fai ki he ʻapí. Naʻá ne fakamamafaʻi ʻe lava ke fāitaha ʻa e kau Fineʻofá ʻi hono maluʻi ʻo e fāmilí:

“ʻOku mahuʻinga ʻaupito ke tuʻu mālohi mo taʻeueʻia ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí ʻi he meʻa ʻoku totonu mo moʻoní ʻi he palani ʻa e ʻEikí. ʻOku ou tui ʻoku ʻikai mo ha toe kautaha ʻi ha feituʻu kehe ʻoku tatau mo e Fineʻofa ʻo e Siasi ko ʻení. … ʻOku taʻe hano tatau honau iví, kapau te nau faaitaha mo leʻo taha pē.

“ʻOku mau kole ki he kakai fefine ʻo e Siasí ke nau tuʻu fakataha ke poupouʻi ʻa e māʻoniʻoní. Kuo pau ke nau kamata ʻi honau ngaahi ʻapí. Te nau lava ʻo akoʻi ia ʻi heʻenau ngaahi kalasí. Te nau lava ʻo fakahā ia ʻi honau tukui koló.

“Kuo pau ke nau hoko ko e kau faiako mo e kau tauhi ʻo ʻenau fānau fefiné. Kuo pau ke akoʻi ki he fānau fefine ko iá ʻi he Palaimelí mo e ngaahi kalasi ʻa e Kau Finemuí, ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻinga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku mou fakahaofi ha toʻu tangata ʻi he taimi ʻoku mou fakahaofi ai ha finemuí. Te ne tupulaki ʻi he ivi mo e māʻoniʻoni. Te ne mali ʻi he fale ʻo e ʻEikí. Te ne akoʻi ki heʻene fānaú ʻa e ngaahi hala ʻo e moʻoní. Te nau ʻaʻeva ʻi hono ngaahi halá pea te nau akoʻi pehē ʻenau fānaú. ʻE ʻi ai ha ngaahi kui fefine fakaʻofoʻofa ke tokoni ki hono fakalotolahiʻi kinautolú.”40

“Ngaahi ʻAta ʻo Hēvani”

Naʻe ʻeke ange ʻe ha tangata kia Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo, “Kuó ke ʻosi ʻalu ki hēvani?” Naʻe tali ʻe Palesiteni Kimipolo ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻaki ʻene talaange kuó ne ʻosi mamata ʻi ha ʻata ʻo hēvani ʻi he ʻaho ko ia naʻá ne fakahoko ai hono sila ʻo ha ongomātuʻa, pea ko e taha ʻo kinaua, ko e fakamuimuitaha ia ʻo ha fānau ʻe toko 8 ke ne maʻu ʻa e ouau toputapú ni. Naʻe pehē ange ʻe Palesiteni Kimipolo, “Naʻe ʻi ai ʻa kinautolu naʻe loto maʻá. Naʻe ʻi ai ʻa hēvani.” Naʻá ne fakamatala ki ha taimi naʻá ne mamata ai ʻi ha ʻata ʻo hēvani ʻi he ʻapi ʻo ha palesiteni fakasiteiki. Ko e kiʻi fale siʻisiʻi ka naʻe tokolahi e fāmilí. Naʻe ngāue fakataha e fānaú ke fokotuʻutuʻu e tēpilé pea fai ʻe ha taha e fānau īkí ʻa e lotu kaí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kimipolo naʻá ne mamata ʻi ha ʻata ʻo hēvani ʻi he taimi naʻá ne talanoa ai mo ha ongomeʻa naʻe ʻikai ke ʻi ai haʻana fānau ka naʻá na “fakafonu hona ʻapí “ʻaki ha fānau paea ʻe toko 18. Naʻá ne vahevahe ange mo ha ngaahi meʻa kehe naʻe hoko ʻo ne mamata ai ʻi ha ʻata ʻo hēvani ʻi he moʻui ʻa ha Kāingalotu faivelenga naʻa nau vahevahe ʻenau ngaahi fakamoʻoní ʻi heʻenau leá mo e ngāué. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo pehē, “Ko hēvaní ko ha feituʻu, pea ko ha tuʻunga foki ia; ko ha ʻapi mo e fāmili. Ko e loto mahino mo e angaʻofa. Ko e ngāue ʻoku fai ʻi he fefalalaʻaki mo e taʻesiokita. Ko e moʻui ʻoku lelei pea fai fakalongolongo pē; ko e feilaulau fakatāutaha, angaʻofa moʻoni, mo e tokanga kakato ki he niʻihi kehé. Ko hono moʻui ʻaki e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai fakahāhā pe ʻi he mālualoi. Ko e taʻesiokita. ʻOku fekauʻaki ia mo kitautolu. ʻOku fie maʻu ke tau lava ʻo ʻiloʻi ia ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai pea fiefia aí. ʻIo, ʻe hoku tokoua. Kuó u ʻosi mamata ʻi ha ngaahi ʻata lahi ʻo hēvani.”41

Kuo ʻunuʻunu ha kau Fineʻofa mo honau ngaahi fāmilí ʻi māmani kotoa ʻo ofi ki hēvani ʻaki ʻa ʻenau founga moʻuí.

Naʻe tokangaʻi ʻe ha taʻahine ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻa ʻene faʻeé ʻa ia ne ofi pē ke mate, ʻi ha taʻu ʻe 3. ʻIkai ʻosi ha taʻu ʻe taha mei ai kuo hoko ha faʻahinga mahaki naʻe tātātaha pē ʻene hokó ki heʻene tamá. Naʻe tauhi ʻe he faʻē moʻui līʻoá ni ʻa ʻene tamá ʻi he ʻaho ki he ʻaho ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 10 pea toki mālōlō ʻene tamá ʻi hono taʻu 17.

Naʻe ʻi ai ha faʻē ʻi Tonga naʻe siʻisiʻi pē hono kiʻi ʻapí ʻa ia naʻá ne lehilehiʻi hake ai ha fānau tokolahi. Ko ʻene fakaʻamu lahi tahá pē ke tauhi ʻene fānau tangata mo fefiné ki he ʻEikí pea fakalakalaka ki muʻa ʻenau moʻuí. Naʻá ne tauhi ki he ngaahi meʻa ko ʻeni naʻá ne fakamuʻomuʻá ʻo ne tokoni ki heʻene fānaú ʻi hono fokotuʻu e ngaahi sīpinga ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí. Naʻá ne tataki kinautolu ʻo nau maʻu ha ako lelei. Naʻa nau lotu, ako folofola, ngāue, mo hū fakataha.

Naʻe ʻi ai ha fefine ʻi he ʻIunaiteti Siteití naʻe toko 8 ʻene fānaú pea ko e lahi tahá naʻe teʻeki ai ke taʻu 14. Naʻá ne faingataʻaʻia fakatuʻasino, fakaʻatamai, fakalaumālie, mo fakaeloto ʻi he ʻaho kotoa pē, ka naʻá ne tokanga ki he ngaahi meʻa naʻe totonu ke faí. Naʻá ne poupou ki hono husepānití ʻi hono fatongia he Siasí pea mo ʻena ngaahi feinga ke tauhi honau fāmilí. Naʻá na lotua fakataha ʻa ʻena fānaú fakafoʻituitui mo fakakaukauloto ki ha ngaahi founga ke tokoniʻi ai kinautolu takitaha ʻi honau ngaahi fatongia mo ʻenau ngaahi taumuʻa fakatāutahá. Ko e ngāue lahi ki he fefiné ni ʻa e feimeʻatokoní, tokangaʻi e ʻapí, fakakaukaú, mo e lotú. ʻIkai ko ia pē, ka naʻá ne tali e ngaahi fatongia ʻo e faiako ʻaʻahí pea tokangaʻi e kau fafine ʻi hono uōtí ʻa ia ne fie maʻu ke tokoniʻí. Naʻá ne lotua kinautolu, hohaʻa kiate kinautolu, ʻaʻahi kiate kinautolu, pea vakaiʻi tuʻo lahi kinautolu ʻi he māhina takitaha.

Naʻe nofo ha fāmili faivelenga ʻi Mekisikou ʻi ha ʻapi he kolo femoʻuekina mo longoaʻa ʻa ia naʻe tuʻu ʻi mui ʻi ha fuʻu ʻā naʻe holisi mo ha matapā ukamea. Naʻe tā valivali ʻe he faʻeé he tafaʻaki ki loto ʻo e ʻaá ha ngoue fakaʻofoʻofa, mo ha ʻuluʻakau, matalaʻiʻakau, mo ha fauniteni. ʻI loto he ʻapí, naʻe tauhi ai ʻe he fāmilí ha ngaahi tohi ʻi he ngaahi funga laupapá pea ʻai mo e ngaahi feituʻu ke nau fakatahataha ki ai, ako, mo vaʻinga fakataha ai.

Naʻe tokangaʻi ʻe ha fefine ʻi Kana ʻenau faama fakafāmilí. Naʻá ne tō ʻakauʻi e tafaʻaki ki tuʻa ʻo e ʻaá. Naʻá ne tauhi ʻi loto ha fanga kosi. Naʻá ne tauhi foki ha faʻahinga ʻo e pāmé ʻa ia naʻá ne haka ke maʻu mei ai ha lolo ʻo ne fakatau atu he māketí. Naʻe fakahaaʻi ʻe he meʻa kotoa pē ʻi hono ʻapi māú ʻa ʻene ʻofa ki hono fāmilí. Naʻá ne leiki, fakamaʻa, mo tafi ʻa tuʻa. Naʻe ʻi ai ha tangutuʻanga naʻa nau faʻu ʻi ha lalo mango ʻo nau nofo ai he taimi efiafi fakafāmili ʻi ʻapí mo ʻenau ngaahi fakataha fakafāmili kehe pē.

Naʻe nofo ha fefine tāutaha naʻe faingataʻaʻia fakaesino ʻi he fungavaka 80 ʻo ha fale māʻolunga ʻi Hongo Kongo. Naʻá ne nofo toko taha pē pea ko ia pē ʻi hono fāmilí naʻe kau ki he Siasí, ka naʻá ne ngaohi ha ʻapi naʻe hoko ko ha maluʻanga ʻo ne ongoʻi ai mo kinautolu naʻe ʻaʻahi ange kiate iá ʻa e mālohi ʻo e Laumālié. Naʻá ne tauhi ʻi ha kiʻi funga laupapa ʻa ʻene ngaahi folofolá, ʻene ngaahi tohi lēsoni Fineʻofá, mo ʻene tohi himí. Naʻá ne fekumi ki heʻene ngaahi kuí pea ʻalu ki he temipalé ke fakahoko e ngaahi ouau maʻanautolú.

Naʻe tokoni ha fefine ʻi ʻInitia ki hono fokotuʻu ʻo ha kolo ʻo e Siasí ʻi hono koló. Ko hono husepānití naʻe palesiteni fakakoló, pea palesiteni Fineʻofa ia ki ha toko 20 nai. Naʻá na ʻohake ha fānau fefine faivelenga ʻe toko tolu, pea maluʻi ʻaki honau ʻapi toputapú ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe nofo ha faʻē ʻi Palāsila ʻi ha ʻapi naʻe faʻu ʻaki ha piliki kulokula pea kulokula mo e kelekele ʻi tuʻá pea ātakai ʻe ha holisi piliki kulokula. Naʻe ongona he ʻeá e ngaahi hiva Palaimelí, pea fakapipiki he ngaahi holisí ʻa e ngaahi fakatātā naʻe kosi mei he Liahoná ʻo e ngaahi temipalé, kau palōfita ʻa e ʻOtuá, mo e Fakamoʻuí. Naʻá na feilaulau mo hono husepānití ke na sila ʻi he temipalé koeʻuhí ke fāʻeleʻi ʻena fānaú ʻi he fuakavá. Naʻá ne lotua maʻu pē ke tokoniʻi ia ʻe he ʻEikí mo foaki ange ʻa e ivi mo e ueʻi fakalaumālie feʻunga ke ne ʻohake ʻaki ʻene fānaú ʻi he maama, moʻoni, mo e mālohi ʻo e ongoongoleleí koeʻuhí ke nau lava ʻo fai mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava ko ia naʻá ne feilaulau mo hono husepānití ke fai maʻanautolú.

ʻOku fakafofongaʻi moʻoni ʻe he kau fafine ko ʻení ha tokolahi ange ʻo kinautolu ʻo hangē naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ko e “kau tauhi ʻo e ʻapí.”42 ʻOku nau taau mo e ngaahi lea naʻe fai ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló:

“Ke hoko ko ha fefine angamāʻoniʻoní ko ha meʻa nāunauʻia ia ʻi ha faʻahinga kuonga pē. Ke hoko ko ha fefine angamāʻoniʻoni lolotonga ʻa e ngaahi kuonga fakaʻosi ʻi he māmaní, ki muʻa pea hāʻele ʻangaua mai ʻa hotau Fakamoʻuí ko ha uiuiʻi fakaʻeiʻeiki moʻoni ia. ʻE lava ke liunga hongofulu ʻa e mālohi mo e ivi tākiekina ʻo e fefine angamāʻoniʻoní he ʻahó ni ʻi ha toe ngaahi taimi naʻe nonga ange. Kuo tuku ia ʻi heni ke ne tokoni ʻi hono fakakoloaʻi, maluʻi, mo leʻohi ʻa e ʻapí—ʻa ia ko e tefitoʻi faʻunga fakaʻeiʻeiki taha ia ʻo e sosaietí. ʻE ʻi ai e ngaahi faʻunga kehe ʻi he sosaietí ʻe tuʻu pea aʻu pē ki haʻane movete, ka ʻe lava ke tokoni ʻa e fefine angamāʻoniʻoní ke fakahaofi ʻa e ʻapí, ʻa ia ko e hūfangaʻanga fakamuimuitaha pē ia ʻe taha ʻe ʻilo ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻi he lotolotonga ʻo e afaá mo e faingataʻá.”43

“ʻOfa ke Fakaivia Kimoutolu ki he Ngaahi Faingataʻa ʻo e ʻAhó”

ʻI he pō fakahisitōlia ko ia naʻe lau ai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e fanongonongo ki he fāmilí, naʻá ne fakaʻosi ʻaki ʻene leá ʻene tuku ha tāpuaki ʻo e kakai fefine ʻo e Siasí:

[“ʻOfa ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí, ʻe hoku ngaahi tuofāfine ʻofeina. … ʻOfa ke fakaivia kimoutolu ki he ngaahi faingataʻa ʻo e ʻahó. ʻOfa ke fakakoloaʻi kimoutolu ʻaki ʻa e poto lahi ange ʻi he poto ʻoku mou maʻú ke veteki ʻaki e ngaahi palopalema ʻoku mou fehangahangai mo iá. ʻOfa ke tali ʻaki hoʻomou ngaahi lotú mo e tautapá ʻa e ngaahi tāpuaki ki homou ʻulú mo e ʻulu ʻo kinautolu ʻoku mou ʻofa aí. ʻOku mau tuku mo kimoutolu ʻa ʻemau ʻofá mo ʻemau tāpuakí, koeʻuhí ke fakafonu hoʻomou moʻuí ʻaki ʻa e melinó mo e fiefiá. ʻE lava ke hoko ʻeni. ʻE fakamoʻoni hamou tokolahi kuo hoko ʻeni. ʻOfa ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻi he taimí ni pea ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí, ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo.”]44

Vahe 9

  1. Gordon B. Hinckley, “Tuʻu Mālohi ʻi he Fehangahangai mo e Haʻahaʻa ʻo e Māmaní,” Tūhulu, Sānuali 1996, 119.

  2. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” peesi 00 (166–67) ʻi he tohi ko ʻení.

  3. Gordon B. Hinckley, naʻe hā ʻi he “Inspirational Thoughts,” Ensign, Aug. 1997, 5.

  4. Barbara Thompson, “Te u Fakamālohia Koe; Te u Tokoniʻi Koe,” Ensign, Nōvema 2007, 117.

  5. Bonnie D. Parkin, “ʻOku ʻI ai ha Tufakanga Toputapu ʻo e Ngaahi Mātuʻá,” Liahona, Sune 2006, 61.

  6. Gordon B. Hinckley, “Tuʻu Mālohi ʻi he Fehangahangai mo e Haʻahaʻa ʻo e Māmaní,” 101.

  7. James E. Faust, “Ko e Ngaahi Kī Māʻolunga ʻo e Fineʻofá,” Tūhulu, Nōvema 1996, 94; naʻe fakaleleiʻi ʻa e fakamataʻitohi lalahí.

  8. Gordon B. Hinckley, “Tuʻu Mālohi ʻi he Fehangahangai mo e Haʻahaʻa ʻo e Māmaní,” 100.

  9. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” peesi 192 ʻi he tohi ko ʻení.

  10. Julie B. Beck, “Akoʻi ʻa e Tokāteline ʻo e Fāmilí,” Liahona, Māʻasi 2011, 32.

  11. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:38–39; Mōsese 5:10–12.

  12. Vakai, Sēnesi 27–28; vakai foki, Julie B. Beck, “Akoʻi ʻa e Tokāteline ʻo e Fāmilí,” 16.

  13. Vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 17:8–24.

  14. Vakai, ʻAlamā 56:47–48.

  15. Vakai, Luke 2:40–52.

  16. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:25–28; 93:36–48; 131:1–3.

  17. Eliza R. Snow, “An Address,” Woman’s Exponent, Sept. 15, 1873, 62.

  18. Zina D. H. Young, ʻi he “First General Conference of the Relief Society,” Woman’s Exponent, Apr. 15, 1889, 172.

  19. Joseph F. Smith, ʻi he Deseret Weekly, Jan. 9, 1892, 71; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998), 35–37.

  20. Zina D. H. Young, ʻi he “Relief Society Jubilee,” Woman’s Exponent, Apr. 1, 1892, 140.

  21. Zina D. H. Young, ʻi he “First General Conference of the Relief Society,” 172.

  22. Joseph F. Smith, ʻi he Minutes of Relief Society General Board, Mar. 17, 1914, 50–51; ʻo hangē ko hono fakaʻaongaʻi ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998), 190.

  23. Sheri L. Dew, “ʻIkai Ko e Ngaahi Faʻē Kotoa Pē Kitautolu?” Liahona, Sānuali 2002, 113.

  24. Bonnie D. Parkin, “ʻOku ʻI ai ha Tufakanga Toputapu ʻo e Ngaahi Mātuʻá,” 61.

  25. Barbara W. Winder, ʻi he “Enriching and Protecting the Home,” Ensign, Mar. 1986, 20.

  26. Belle S. Spafford, fakaʻekeʻeke ʻe Jill Mulvay [Derr], Mar. 8, 1976, transcript, Church History Library, 238.

  27. M. Russell Ballard, ʻi he Conference Report, Apr. 2010, 17; pe Liahona, Mē 2010, 18.

  28. Vakai, Sheri L. Dew, “ʻIkai Ko e Ngaahi Faʻe Kotoa Pē Kitautolu?” 96–98.

  29. Julie B. Beck, ʻi he Conference Report, Oct. 2007, 81; pe Liahona, Nōvema 2007, 76–77.

  30. Howard W. Hunter, “To the Women of the Church,” Ensign, Nov. 1992, 96.

  31. Pōpoaki mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he Conference Report, Oct. 1942, 12; naʻe lau ʻe J. Lūpeni Kalake ko e Siʻi.

  32. Pōpoaki mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he Conference Report, Oct. 1942, 12–13; naʻe lau ʻe J. Lūpeni Kalake ko e Siʻi.

  33. Barbara B. Smith, A Fruitful Season (1988), 55.

  34. George W. Cornell, “Homemakers Get a Boost,” Fresno [California] Bee, Apr. 5, 1978, C-5; lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Jill Mulvay Derr, Janath Russell Cannon, mo Maureen Ursenbach Beecher, Women of Covenant: The Story of Relief Society (1992), 361.

  35. Vakai, Susan W. Tanner, “Ko Hono Fakamālohia ʻo e Ngaahi Faʻē ʻo e Kahaʻú,” Liahona, Sune 2005, 16.

  36. David O. McKay, lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe J. E. McCulloch, Home: The Savior of Civilization (1924), 42; ʻi he Conference Report, Apr. 1935, 116.

  37. Harold B. Lee, “Be Loyal to the Royal within You, “ʻi he Speeches of the Year: BYU Devotional mo e Ten-Stake Fireside Addresses 1973 (1974), 91; vakai foki, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hāloti B. Lī (2000), 161.

  38. Spencer W. Kimball, ʻi he Conference Report, Oct. 1980, 3–4; pe Ensign, Nov. 1980, 4.

  39. James E. Faust, ʻi he Conference Report, Apr. 2003, 70; pe Liahona, Mē 2003, 68.

  40. GordonB. Hinckley, “Tuʻu Mālohi mo Taʻeueʻia,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, Sānuali10, 2004, 22.

  41. Vakai, Spencer W. Kimball, ʻi he Conference Report, Oct. 1971, 152–56; pe Ensign, Dec. 1971, 36–39.

  42. Gordon B. Hinckley, “Tuʻu Mālohi ʻi he Fehangahangai mo e Ngaahi Mālohi ʻo e Māmaní,” 101.

  43. Spencer W. Kimball, “Ko e Ngaahi Monūʻia mo e Ngaahi Fatongia ʻo e Kakai Fefiné,” Tūhulu, Māʻasi 1979, 194.

  44. Gordon B. Hinckley, “Tuʻu Mālohi ʻi he Fehangahangai mo e Ngaahi Haʻahaʻa ʻo e Māmaní,” 101.

“[Ko e] ngaahi faʻeé, ko e mafu mo e moʻui ia ʻa ha fāmili pē: (Sēmisi E. Fausi).

Naʻe maʻu ʻe he ngaahi foha ʻo e kau ʻAnitai-Nīfai-Lihaí ʻa ʻenau fuʻu tui lahí mei he ngaahi akonaki ʻa ʻenau ngaahi faʻeé (vakai, ʻAlamā 56:47).

Naʻe mahino kia Lepeka, ʻoku ʻi heni mo e tamaioʻeiki ʻa ʻĒpalahamé, ʻa hono mahuʻinga ʻo e mali ʻi he fuakavá (vakai, Sēnesi 24:1–28).

ʻOku tokoniʻi ʻe he Fineʻofá ʻa e ngaahi faʻeé ʻi honau ngaahi tufakanga toputapú.

ʻE lava ke teuteuʻi ʻe he ngaahi faʻeé mo e ngaahi kui fefiné ʻa ʻenau fānau fefiné mo e makapuna fefiné ke nau hoko ko ha niʻihi ke fai ʻa e lehilehiʻí.

ʻOku ʻi ai ha fatongia toputapu ʻo e ngaahi faʻeé mo e ngaahi tamaí ke akoʻi mo lehilehiʻi ʻenau fānaú.

ʻE lava ke ako ʻe he kau Fineʻofa kei talavoú ʻa e ngaahi poto fakatauhiʻapí mei he kau fafine ʻoku nau taukei angé.

“Ko e mali ʻi he vā ʻo ha tangata mo ha fefine naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá” (Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá).

ʻE lava ʻe he kakai fefine angamāʻoniʻoní ʻo ngaohi honau ngaahi ʻapí ke hoko ko ha taulanga ū ʻe lava ke nofoʻia ʻe he Laumālié.

ʻOku ʻohake ʻe he ngaahi faʻē angamāʻoniʻoní ʻa ʻenau fānaú ʻi he maama ʻo e ongoongoleleí.

“Ko ha uiuiʻi fakaʻeiʻeiki … ke hoko ko ha fefine angamāʻoniʻoni lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻi he māmaní” (Sipenisā W. Kimipolo).