Nauk i savezi 98

Dana 20. srpnja 1833. godine, skupina od 400–500 stanovnika Missourija zahtijevala da se sveci više ne doseljavaju u okrug Jackson, a da oni koji tamo već žive moraju otići. Prije nego što su sveci u Missouriju uspjeli reagirati, svjetina je počela uništavati njihovo vlasništvo i prijetiti im smrću. Dana 6. kolovoza 1833. godine prorok Joseph Smith je primio objavu zabilježenu u Nauku i savezima 98, u kojoj je Gospodin uputio svece kako reagirati na progon. Iako su neke od vijesti o nedaćama u Missouriju vjerojatno došle do proroka u Kirtlandu, Ohio, udaljenom oko 1450 kilometara, on je mogao razumjeti ozbiljnost situacije jedino objavom. U ovoj je objavi Gospodin obznanio nevolje svetaca, savjetovao im da slijede ustavni zakon zemlje i uputio ih da obdržavaju svoje saveze.

U Nauku i savezima 98:1–22, Gospodin je ožalošćenim svecima savjetovao neka budu zahvalni na svemu i strpljivo čekaju Gospodina.

Pročitajte Nauk i saveze 98:11–12 i pronađite zapovijed koju je Gospodin dao svecima.

Pročitajte Nauk i saveze 98:13–15 i pronađite što je Gospodin rekao svecima o stavljanju na kušnje i dokazivanju. Iz ovih stihova učimo da se dokazujemo Gospodinu održavajući svoje saveze, čak i kad je to teško činiti.

Razmislite zašto je svecima koji su 1833. godine živjeli u Missouriju moglo biti važno prisjetiti se važnosti obdržavanja njihovih saveza, čak i kad je to bilo teško činiti. Što mislite zašto bi za nas danas moglo biti važno prisjetiti se važnosti obdržavanja saveza tijekom teških vremena?

1. Napravite tri stupca u svoj dnevnik proučavanja Svetih pisama. U prvi stupac napišite naslov Gospodinov zakon o odmazdi (NiS 98:23–32), u drugi stupac Gospodinov zakon o ratu (NiS 98:33–38) i treći stupac Gospodinov zakon o oprostu (NiS 98:39–48). U svakom stupcu ostavite mjesta za napisati načela i nauke koje ćete otkrivati dok proučavate ovu lekciju. Kako ćete odmicati s lekcijom, pronaći ćete upute koje se odnose na to što trebate napisati u ove stupce.

Kako biste se vi osjećali kad bi netko naudio vama ili vašoj obitelji? Zbog čega mislite da bi neki ljudi mogli željeti odmazdu (osvetiti se) nad osobom koja im je naudila?

Pročitajte Nauk i saveze 98:23–27 i potražite što je Gospodin rekao o osveti i odmazdi.

U ovim stihovima možete označiti izraze »ne pogrdite« i »podnesete to strpljivo«.

Na temelju onoga što je Gospodin podučio svece u Missouriju, učimo da će nas Gospodin nagraditi, ako strpljivo i bez uzvraćanja podnesemo loše postupanje prema nama. Ovo načelo napišite u svoj dnevnik proučavanja Svetih pisama, ispod naslova »Gospodinov zakon o odmazdi«.

2. Odgovorite na sljedeća pitanja u svoj dnevnik proučavanja Svetih pisama:

   1. Što mislite na koje su načine odmazda ili traženje osvete štetni?

   2. Sjetite se nekoga koga znate (ili o kome ste čitali) tko je pokazao strpljivost dok je podnosio loše postupanje prema njemu i nije tražio osvetu. Što je ta osoba učinila da bi pokazala svoju strpljivost unatoč tome što se prema njoj loše postupalo?

Kada se u subotu, 20. srpnja 1933. godine svjetina okupila u okrugu Jackson u Missouriju, nije samo uništila vlasništvo, već je željela i nauditi crkvenim vođama. Sljedeći opis događaja pokazuje kako su biskup Edward Partridge i 27-godišnji nedavni obraćenik iz Pennsylvanije Charles Allen reagirali na maltretiranje svjetinje u Missouriju.

Slika

svjetina u Missouriju.

»Svjetina je uhvatila biskupa Edwarda Partridgea i Charlesa Allena i odvukla ih kroz pomahnitalu gomilu koja ih je putem uz cestu do trga vrijeđala i maltretirala. Ovdje su im bile ponuđene dvije opcije; ili će se odreći svoje vjere u Mormonovu knjigu ili će napustiti okrug. Mormonovu knjigu nisu htjeli zanijekati niti su pristali napustiti okrug. Biskup Partridge, pošto mu je bilo dozvoljeno govoriti, rekao je da su sveci trpjeli progone u svim razdobljima svijeta i da je on bio voljan trpjeti radi Krista, kao što su sveci u prošlim razdobljima činili; da nije učinio ništa što bi moglo ikoga uvrijediti i budu li ga zlostavljali, ozlijedit će nevina čovjeka. Njegov se glas utopio u buci gomile, iz koje su mnogi povikivali: ‘Pozovi svog Boga da te izbavi…!’ Dvojicu su braće, Partridgea i Allena, svukli i premazali katranom, pomiješnog s vapnom ili potašom ili nekom drugom nagrizajućom kiselinom te po njima posuli određenu količinu perja. Ovo okrutno ponižavanje i zlostavljanje su podnijeli s toliko mirnoće i krotkosti da je gomila utihnula, čineći se zaprepaštenom s onime čemu je svjedočila. Braći je bilo dozvoljeno povući se u tišini« (B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, 1:333; vidi također Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2. izdanje [priručnik Crkvenog obrazovnig sustava], 2003., 133).

3. Odgovorite na sljedeća pitanja u svoj dnevnik proučavanja Svetih pisama:

   1. Što vas je dojmilo u vezi reakcije biskupa Partridgea i Charlesa Allena na doživljeni progon?

   2. Što vi možete učiniti kako biste bolje slijedili savjet koji je Gospodin dao u vezi toga?

U Nauku i savezima 98:28–32, Gospodin je savjetovao svecima da, udari li ih neprijatelj tri puta bez da je navukao na sebe osvetu Božju, oni u ime Gospodina trebaju opomenuti neprijatelja da više ne navaljuje na njih. Gospodin je nadalje objasnio da ako bi nakon upozorenja neprijatelj nastavio navaljivati na njih, tada su sveci »opravdan[i]« (NiS 98:31). No svecima je također bilo rečeno da će biti nagrađeni za svoju pravednost ako poštede neprijatelje, čak i ako su opravdani u osveti.

Imate li rođake ili prijatelje koji su za svoju domovinu bili u ratu? Jeste li se upitali što je Gospodin podučavao o ratu?

Pročitajte Nauk i saveze 98:33–34 i potražite što je Gospodin rekao o ratu svojim drevnim sljedbenicima.

Na temelju onog što ste pročitali u stihu 33, ispunite praznine kako biste dovršili sljedeći izraz: Oni trebali poći u boj ni protiv kojeg naroda, plemena, jezika ili puka, Gospod zapovjedi. Ovu istinu možete napisati u svoj dnevnik proučavanja »Svetih pisama ispod naslova Gospodinov zakon o ratu«. (Upamtite da je Gospodin dao ovaj zakon svojstveno ljudima koji su živjeli u drugačije vrijeme i u drugačijoj kulturi. Iako je načelo zakona istinito, danas smo podložni zakonima zemlje u kojoj živimo [vidi Članci vjere 1:12].)

Prema Nauku i savezima 98:34, što su ti drevni sljedbenici trebali prvo učiniti ako bi im netko objavio rat? (Napišite svoj odgovor na ovo pitanje u svoj dnevnik proučavanja Svetih pisama ispod naslova »Gospodinov zakon o ratu«.)

Pročitajte Nauk i saveze 98:35–38 i potražite što je Gospodin rekao svojim drevnim sljedbenicima neka učine ako njihova ponuda mira nije prihvaćena.

Iz tih stihova možemo naučiti da rat može biti opravdan pod okolnostima koje propisuje Gospodin. Tu istinu napišite u svoj dnevnik proučavanja Svetih pisama, ispod naslova »Gospodinov zakon o ratu«.

Kada su za vrijeme Drugog svjetskog rata mnoge nacije ušle u vojni sukob, predsjednik David O McKay je objasnio okolnosti u kojima su Gospodinovi sljedbenici opravdani zbog ulaska u rat:

Slika

Predsjednik David O. McKay

»Rat nije u skladu s Kristovim naučavanjima. Evanđelje Isusa Krista je evanđelje mira. Rat je njegova antiteteza [suprotnost] i stvara mržnju…

Ipak, postoje dvije situacije koje mogu opravdati istinskog kršćanina da uđe u – i napominjem uđe, a ne započne – rat: (1) [Nečiji] pokušaj dominacije i uskraćivanja drugome njegove slobode biranja i (2) odanost svojoj zemlji. Moguća je i treća, [to jest], obrana nemoćne nacije koju nepravedno uništava druga koja je snažna, bezobzirna« (Conference Report, travanj 1942., 71–72).

S Gospodinovim zakonom o ratu je povezan Gospodinov zakon o oprostu iz Nauka i saveza 39–48. Sljedeći događaj koji se dogodio nakon Drugog svjetskog rata prikazuje Gospodinov zakon o oprostu:

»Tijekom Drugog svjetskog rata, obitelj Caspera ten Booma u Nizozemskoj koristila je svoj dom kao skrovište za one koje su progonili nacisti. To je bio njihov način življenja svoje kršćanske vjere. Četiri člana obitelji izgubilo je život zbog pružanja toga utočišta. Corrie ten Boom i njezina sestra Betsie provele su strašne mjesece u zloglasnom koncentracijskom logoru Ravensbrück. Betsie je umrla ondje – Corrie je preživjela.

U Ravensbrücku su Corrie i Betsie naučile da nam Bog pomaže oprostiti. Nakon rata Corrie je bila odlučna iznijeti ovu poruku. Jednom je prilikom upravo bila govorila skupini ljudi u Njemačkoj koji su trpjeli zbog ratnih razaranja. Njezina je poruka bila: ‘Bog oprašta’. Tada je vjernost Corrie ten Boom donijela svoj blagoslov.

Čovjek joj je prišao. Ona ga je prepoznala kao jednog od najokrutnijih stražara u logoru. ‘Spomenuli ste Ravensbrück u svom govoru,’ rekao je. ‘Bio sam čuvar tamo… Ali od tada,… postao sam kršćanin.’ Objasnio je da je tražio Božji oprost za okrutnosti koje je počinio. Pružio je ruku i upitao: ‘Hoćete li mi oprostiti?’

Corrie ten Boom je tada rekla:

‘Nije moglo proći puno sekundi kako je stajao tamo – ispružene ruke – ali meni je to izgledalo kao sati dok sam se hrvala s nečim najtežim što sam ikada morala učiniti…

Poruka da Bog oprašta ima… uvjet: da mi oprostimo onima koji su nas povrijedili…

»Pomozi mi!« Tiho sam se molila. »Mogu podignuti ruku. Toliko mogu učiniti. Ti pribavi osjećaj.«

Drveno, mehanički, gurnula sam svoju ruku u onu ispruženu prema meni. Kad sam to učinila, dogodilo se nešto nevjerojatno. Struja se pokrenula u mom ramenu, sjurila se niz moju ruku i skočila u naše združene ruke. I tad je ta iscjeljujuća toplina preplavila cijelo moje biće, donoseći suze u moje oči.

»Opraštam ti, brate!« Plakala sam. Svim svojim srcem.

Jedan dugi trenutak držali smo se za ruke, bivši čuvar i bivša zatvorenica. Nikada nisam osjetila Božju ljubav tako snažno kao tada.’ [Corrie ten Boom, Tramp for the Lord (1974.), 54–55].« (Keith B. McMullin, »Our Path of Duty«, Ensign ili Lijahona, svibanj 2010., 13).

Što vam ova priča govori o oprostu?

Pročitajte Nauk i saveze 98:39–40 i potražite Gospodinov zakon o oprostu.

Prema ovim stihovima, što bismo trebali učiniti kada nas netko zamoli za oprost?

Izraz »sedamdeset puta sedam puta« u stihu 40 sugerira da bismo drugima trebali opraštati onoliko puta koliko se oni pokaju i traže naš oprost nakon što su nas uvrijedili ili povrijedili. (Iako nam je naređeno da oprostimo, to ne znači da bismo trebali drugima dozvoliti da nam nastave činiti nažao.)

Pročitajte Nauk i saveze 98:41–43, tražeći dodatne istine kojima je Gospodin podučio svece, a tiču se njihovih neprijatelja koji protiv njih učine nedjelo i ne pokaju se.

U svoj dnevnik proučavanja Svetih pisama, ispod naslova »Gospodinov zakon o oprostu«, napišite sažetak Gospodinovog zakona o oprostu.

4. Odgovorite na sljedeća pitanja u svoj dnevnik proučavanja Svetih pisama:

   1. Što mislite zašto nam je zapovjeđeno da opraštamo drugima čak i ako ne traže oprost?

   2. Zašto nam je zapovjeđeno da opraštamo svojim neprijateljima?

Razmislite o tome što možete učiniti u svom životu kako biste slijedili Gospodinov zakon o oprostu.

U Nauku i savezima 98:44–48 Gospodin je obećao da će neprijatelji svetaca izbjeći će njegovu osvetu ako se obrate.

5. Napišite sljedeće na dnu današnjih zaduženja u svoj dnevnik proučavanja Svetih pisama:

   Proučio sam Nauk i saveze 98 i dovršio ovu lekciju (datum).

   Dodatna pitanja, misli i uvidi koje bih želio iznijeti svojem učitelju: