Seminare ma Inisitituti
Lesona 17: Na Puapuagatia ma Maliu le Faaola i luga o le Satauro i Kalevario


Lesona 17

Na Puapuagatia ma Maliu le Faaola i luga o le Satauro i Kalevario

Folasaga

A o latalata atu le Faaola i le faaiuga o Lana galuega i le lalolagi, “Na pue faapagotaina o Ia ma faasalaina i ni tuuaiga sese, na tausalaina ina ia faamalie ai le motu o tagata, ma faasalaina i le oti i luga o le satauro i Kalevario” (“O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a le Au Aposetolo,” Ensign po o le Liahona, Ape. 2000, 2). I lenei lesona tatou te faamamafaina ai le taua o le upumoni e faapea o Iesu Keriso na faatagaina o Ia lava e puapuagatia ma maliu i lima o isi; e leai se tagata na aveesea Lona ola mai ia te Ia.

Faitauga Faaopoopo

  • Jeffrey R. Holland, “Sa Leai se Tasi na I Ai Faatasi ma Ia,” Ensign po o le Liahona, Me 2009, 86–88.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataio 27:26–54; Ioane 10:11–18; 19:10–11; 1 Nifae 19:9

Na i ai ia Iesu Keriso le mana e tuuina atu ai Lona soifua

Faaali atu le ata O le Faasatauroga (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 57; tagai foi i le LDS.org).

Ata
O Le Faasatauroga

Valaaulia tamaiti aoga e vaai faalemafaufau i le avea ma se tasi o le au matamata faatuatua o loo i le ata ao e faitauina leotele le Mataio 27:26–54. Uunaia tamaiti aoga e mulimuli i le faitauga ma mafaufau loloto pe faapei le avea ma lena tagata ma molimauina le Faasatauroga o Iesu Keriso. A uma ona e faitau, valaaulia tamaiti aoga e faamatala po o a manatu ma lagona latou te vaai faalemafaufau i ai na oo i le tagata. A uma ni nai tali, fesili atu i le vasega:

  • O a ni ou lagona mo le Faaola ina ua uma ona faitauina ma talanoaina lenei tala?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le Ioane 10:11, 17–18. A uma se taimi talafeagai, fesili atu:

  • O a mea ua aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le Faasatauroga ma le maliu o Iesu Keriso? (Ia mautinoa ua malamalama tamaiti aoga o Iesu Keriso na i ai le mana mai le Tama e tuuina atu ai Lona ola ma toe aumaia ai.)

Faaali atu le aoaoga lenei mai ia Elder James E. Talmage o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Elder James E. Talmage

“O se aafiaga faalenatura o le uluai tulaga faavavau o [Iesu], i le avea ai ma se Alo na fanaua i le lalolagi e se Alii faavavau, na le mafai ai ona oo le oti ia te Ia sei vagana ai ua Ia tuuina atu o Ia lava. O le soifua o Iesu le Keriso e le mafai ona aveesea sei vagana ai ua Ia finagalo i ai ma faatagaina. O le mana e tuuina atu ai Lona soifua na Ia mauaina o se tofi ia te Ia lava, e faapena foi le mana e toe faatuina ai Lona tino na faasatauroina i se tulaga faavavau”(Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 418).

Valaaulia se tamaitiiti aoga se toatasi e faitau leotele le Mataio 26:53–54 ma se isi tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 19:10–11. Fai i tamaiti aoga e mulimuli i le faitauga, ma vaai mea e tutusa ai ma mea e eseese ai fuaitau e lua.

  • E tusa ai ma le tala o loo i le Mataio, o le a le fesoasoani na mafai ona maua e Iesu Keriso?

  • O le a se mea e te aoaoina mai i le fuaitau o loo i le Ioane? (Atonu e faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese ae e tatau ona latou faailoa mai le upumoni lenei: E leai se tagata e mafai ona aveesea le soifua o Iesu Keriso; Na Ia puapuagatia i le oti ma le loto i ai.)

  • Afai e mafai e Iesu ona valaau mai i lalo i au agelu mo se fesoasoani, aisea e te manatu ai na Ia faatagaina ai o Ia lava e faasatauroina?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 19:9. Fai i le vasega e faamatala mai le upu puapuagatia. (E pei ona faaaogaina iinei, o le puapuagatia. o lona uiga o le tuu atu po o le faatagaina. (Atonu e te manao e fautuaina tamaiti aoga e tusi le “ia faatagaina” i totonu o a latou tusitusiga paia i autafa o le 1 Nifae 19:9.)

  • Aisea na faatagana ai e le Faaola o Ia lava e faasatauroina?

Atonu e te manao e faaali atu le saunoaga lenei a Elder Alexander B. Morrison o le Fitugafulu ma fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Elder Alexander B. Morrison

“O le alofa i fanau uma a le Atua lea na taitai atu ai Iesu, e tulagaese i Lona atoatoa e leai se agasala, e ofoina atu o Ia lava e togisala mo agasala a isi. … O lenei, o le faatumutumuga lena na afio mai ai Iesu i le lalolagi ina ia ’puapuagatia, maligi lona toto, ma maliu mo tagata’ [“’Tis Sweet to Sing the Matchless Love,” Hymns, no. 176]. Na sau o Ia … e togiola a tatou agasala, ina ia mafai ai e Ia, o le na sii ae i luga o le satauro ona aumaia uma tagata ia te Ia (tagai i le 3 Ni. 27:14)” (“O le Mea Foi Lenei na ou Sau ai i le Lalolagi,” Liahona, Ian. 2000, 30).

Faasino atu o Iesu na puapuagatia i le Faasatauroina ona o Lona alofa maoae mo Lona Tama e faapea foi Lona alofa mo i tatou. Ona fesili atu lea:

  • E faapefea e le iloaina o le Faaola na tuuina atu o Ia lava ma le loto i ai ia faasatauroina ona o Lona alofa mo Lona Tama ma i tatou ona fesoasoani ia te oe e onosaia ai aafiaga faigata atonu e te feagai ai?

Mataio 27:46; Luka 23:34–46; Ioane 19:26–30

Na faaiuina e Iesu Keriso Lana misiona i le olaga nei

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama lelei pe na faapei le oti i le faasatauroina, mafaufau e faasoa atu le vaega lenei:

“O le oti i le faasatauroina e foliga mai e aofia ai mea uma e mafai ona maua i le tiga ma le oti o le mataga ma le taufaafefe—niniva, mimigi uaua, fia inu, fia ai, le mafai na moe, vevela matautia, tete uaua, maasiasi i tulaga lautele, faaumiumi ona pagatia, mataga o le auai, maasiasi i manua e le togafitia—ua malosi uma i le tulaga ua matua le mafai lava ona onosaia, ae e taofia uma lava i le taimi e oo atu ai le toomaga o le matapogia i le ua puapuagatia. O le tulaga e le masani ai e lagona ai le tiga i taimi uma lava e minoi ai; o alatoto ua masaesae ma uaua ua feosofi i le ita o faaauau pea; o manua, ua fulafula ma mumu i le le fusifusia, ua amata ona uliuli; o alatoto malolosi—ae maise lava le ulu ma le manava—ua fulafula ma omia i le toto ua punitia; ma a o faasolo ina faateleina le tiga o ituaiga uma o puapuaga, ua faaopoopoina atu i ai le matuitui o le vevela ma le ogaoga o le fia inu ua le mafai ona tatalia; ma o ia tiga faaletino uma ua maua ai se feteenaiga ma se popolega i totonu, lea e oo mai ai le oti lava ia—o le oti, le fili mataga e le iloa, lea e masani ona oo mai ai le fefe matautia i le tagata—ae o loo tauaveina le vaega o se faamatuu atu matagofie ma suamalie.

“E faapena le maliu na puapuagatia ai Keriso” (Frederic W. Farrar, The Life of Christ [1964], 641).

Tau atu i tamaiti aoga na faia e Iesu Keriso ni fetalaiga se fitu a o i luga o le satauro. Tusi nei mau fesootai i le laupapa (aua nei aofia ai upusii o loo puipuia), ma valaaulia tamaiti aoga taitasi e sue ni nai mau ma faailoa mai le fetalaiga a Iesu:

Luka 23:34 (“Lou Tama e, ia e faamagaloina atu ia te i latou; aua ua latou le iloa le mea ua latou faia.”)

Luka 23:43 (“E moni, ou te fai atu ia te oe, o le aso ta te faatasi ai ma oe i le parataiso.”)

Ioane 19:26–27 (“Sema e, faauta o lau tama! … Faauta o lou tina!”)

Mataio 27:46 (“Lou Atua e, lou Atua e, se a le mea ua e tuulafoai mai ai a’u?”)

Ioane 19:28 (“Ou te fia inu.”)

Ioane 19:30 (“Ua taunuu.”)

Luka 23:46 “Lo’u Tama e, ou te tuuina atu lo’u nei agaga i ou aao.”)

A o lipoti mai e tamaiti aoga mea na latou maua, toe faaupu nei fuaitau i le laupapa i talaane o a latou mau fesootai. Fesili atu i tamaiti aoga:

  • O a mea ua faaalia mai e nei fuaitau e uiga i le Faaola ma mea na Ia oo i ai i luga o le satauro?

  • O le a le mea na faasino i ai e Iesu ina ua Ia fetalai mai, “Ua taunuu”? (Ua Ia faaiuina le puapuaga faavavau na manaomia mo le Togiola. E mafai ona e faasino i tamaiti aoga faapea i le Faaliliuga a Iosefa Samita, i le Mataio 27:54 e faitauina faapea: “Ua toe alaga Iesu ma le leo tele, Lou Tama e, ua maea, ia faia lou finagalo, ona tuuina atu ai lea e ia o lona agaga” [tagai foi i le Mataio 27:50, vaefaamatalaga a]. Faatoa maliu Iesu ina ua Ia silafia ua Ia faataunuuina mea uma na finagalo Lona Tama Na te faia.)

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“Ua maea le togiola, ina ua uma ona faaalia e Keriso lona naunautai e le maluelue ina ia faamaoni, ma iu ai ina “ua maea”, ma le alofa mutimutivale ona mafatiaga [tagai i le Ioane 19:30]. E ui lava i mea faigata uma ma le aunoa o se tasi e fesoasoani pe lagolagoina o Ia, ae na toefuatai lava e Iesu le Nasareta, le Alo soifua o le Atua soifua, le ola faaletino lea na manumalo ai i le oti ma aumaia ai le togiola olioli, faaleagaga mai le matuitui o le pogisa ma le atuatuvale. Faatasi ai ma le faatuatua i le Atua na Ia silafia o loo i ai iina, sa mafai ai ona Ia fetalai i le manumalo, ‘Lou Tama e, ou te tuuina atu lou agaga i ou aao’ [Luka 23:46]” (“Sa Leai se Tasi na I ai Faatasi ma Ia,” Ensign po o le Liahona, Me 2009, 88).

Valaaulia se isi tamaitiiti aoga e faitau le saunoaga lenei a Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Robert D. Hales

“Sa filifili Iesu e aua nei aveeseina mai i lenei lalolagi sei vagana ua Ia tumau e o’o i le iuga ma faamae’aina le misiona na auina mai ai o Ia e faataunuu mo tagata. I luga o le satauro i Kalevario, na tuuina atu ai e Iesu Lona agaga i Lona Tama i se malelega faatauvaa, “Ua taunuu” (Ioane 19:30). Ina ua tumau e oo i le iuga, o lea na aveese atu ai o Ia mai le olaga nei.

“O i tatou foi, e tatau ona tumau e oo i le iuga” (“O le Feagaiga o le Papatisoga: O le I Ai i le Malo Ma Ni O o le Malo,” Liahona, Nov. 2000, 6).

  • O a mea ua fesoasoani mai ai nei Aposetolo e toalua ia i tatou ia malamalama ai e uiga i mea na faasino i ai Iesu ina ua ia fetalai, “Ua taunuu”? (A uma ona tali mai tamaiti aoga, mafaufau e tusi le upumoni lenei i le laupapa: Na faamaeaina ma le faamaoni e Iesu Keriso mea uma na poloaiina ai o Ia e Lona Tama e fai i lenei olaga.)

  • I o tatou lava taimi faigata, e mafai faapefea ona fesoasoani le manatuaina o mea na feagai ma le Faaola ma na tumau faamaoni ai ina ia faataunuuina Lana misiona i lenei olaga?

  • E mafai faapefea ona fesoasoani ia te oe le manatuaina o le faataitaiga a Iesu e faataunuu ai mea na e fanau mai e fai?

  • E mafai faapefea ona tatou faaalia lo tatou loto faafetai mo mea uma na puapuagatia ai le Faaola mo i tatou? (Atonu e faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese, ae e tatau ona latou faaleoina mai le mataupu faavae lenei: Tatou te faaali atu lo tatou loto faafetai mo le puapuagatia o le Faaola i luga o le satauro e ala i le mulimuli i Lana faataitaiga o le tumau faamaoni seia oo i le iuga.)

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau e faasoa atu i agafesootai o latou lagona mo le Faaola ma mea ua latou tautino atu e fai ina ia tumau ai faamaoni i na lagona.

Faitauga a Tamaiti Aoga