‘Inisititiuti
Lēsoni 5: Ko e hā e Fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná?


5

Ko e hā ʻa e Fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Talateú

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni mālohi ia ki hono faka-ʻOtua ʻo Sīsū Kalaisí mo e fakamoʻoni ki hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOkú ne tali ʻa e “ngaahi fehuʻi ʻo e lotó” (vakai, Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, 125) ʻoku maʻu ʻe he tokolahi ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní fekauʻaki mo ʻenau moʻuí. Ko e konga mahuʻinga ʻo e uluí ko e maʻu ʻo e fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku totonu ke ako fakaʻaho ʻe he tokotaha teuteu ngāue fakafaifekaú ʻa e Tohi ʻa Molomoná, maʻu ha fakamoʻoni fakafoʻituitui ki he Tohi ʻa Molomoná, pea mo maʻu ha taukei ʻi hono vahevahe ʻo e fakamoʻoni ko iá mo ha niʻihi kehe.

Tomuʻa Teuteu

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha Fakamoʻoni Mālohi ia ki hono faka-ʻOtua ʻo Sīsū Kalaisí.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vakai ki heʻenau Tohi ʻa Molomoná, pe fakaʻaliʻali ha tatau ke sio ki ai ʻa e kalasí. Hili ia pea fehuʻi ange ʻeni:

  • Kapau naʻe ʻikai ke ke ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná, ko e hā ha meʻa te ke ako mei hono lau pē ʻo e ʻuluʻi tohi (Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí)?

  • Ko e hā ha meʻa ʻokú ke ʻamanaki ke maʻu ʻi he tohí?

ʻAi ʻa e kau akó ke nau huke ki he peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo lau ʻa e palakalafi hono uá, pea tokanga ki he meʻa naʻe fie maʻu ʻe he kau tangata naʻa nau hiki ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke fakalotoa ʻa māmani ki aí. Hili ia pea fehuʻi ange leva:

  • Ko e hā e meʻa naʻe fie maʻu ʻe kinautolu naʻa nau hiki e Tohi ʻa Molomoná ke fakalotoʻi ki ai ʻa māmaní?

Hiki e meʻa ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e tefitoʻi taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke fakalotoa e kakai kotoa pē ko Sīsū ʻa e Kalaisí.

ʻAi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e konga ʻoku ui “ ʻOku Fakamoʻoni ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa Kalaisi: ʻi he peesi 123–124 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí kae muimui pē ʻa e kalasí, ʻo kumi ha ngaahi founga ʻoku hoko ai e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí.

Hili ia pea fehuʻi ange ki he kau akó:

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi?

  • Kuo fakamālohia fēfē ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí?

Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe mo ha taha ʻenau fakamoʻoni fakafoʻituitui ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻenau ngaahi aʻusia hono lau mo lotua iá, pe ko ʻenau potufolofola manakoa fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo ʻEne ngāue fakafaifekaú. Talaange ki he kau akó ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha te nau lava ʻo fai kimuʻa pea toki hū ki he Senitā Akoʻanga Fakafaifekaú, ko hono lau e Tohi ʻa Molomoná ke ʻosi mo lotua hono moʻoní. Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau muimui ʻi he faleʻi ʻa Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni ki he kāingalotu ʻo e Siasí ke laukonga miniti ʻe 30 ʻi he ʻaho he Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku Fepoupouaki e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná

ʻAi ʻa e kau akó ke nau huke ki he peesi 124–25 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. Kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e konga ʻoku ui “ ʻOku Fepoupouaki e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú.”

Hili ia pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fepoupouaki ai e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú?

  • Ko e hā ʻoku totonu ke fakatou fakaʻaongaʻi ai ʻe he kau faifekaú ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú ʻi heʻenau tokoniʻi ha niʻihi ke nau ako ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí? (ʻOku totonu ke hā ʻi he tali ʻa e kau akó ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku ngāue fakataha ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú ko e ongo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngaahi akonakí.)

Koeʻuhí ke tokoni ke mahino ki he kalasí ʻa e akonaki ko ʻení, kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e 2 Nīfai 3:12. ʻAi ha tokotaha ako ʻe taha ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻIsikeli 37:15–17. ʻAi ʻa e kalasí ke nau fakatokangaʻi ha ngaahi kupuʻi lea ʻoku fekauʻaki mo e Tohi Tapú mo ha ngaahi kupuʻi lea ʻoku fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. Ka hili hono lau ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení, fehuʻi ange ki he kalasí:

  • ʻOku poupouʻi fēfē ʻe he ngaahi potufolofolá ni ʻa e fakakaukau ʻo e ongo fakamoʻoni ʻe uá?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa mai ko e tupu mei hono fakatahaʻi ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú?

Koeʻuhí ke toe fakamahino ʻa e founga ʻo e hoko fakataha ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú ko e ongo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, ʻai ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ʻeni meia ʻEletā Tati R. Kalisitā ʻo e Kau Fitungofulú, pe huluʻi ʻa e konga vitiō ʻo e leá.

ʻĪmisi
Elder Tad R. Callister

“Ka ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai e Tohi ʻa Molomoná kapau kuo tau ʻosi maʻu e Tohi Tapú ke akoʻi kitautolu kau kia Sīsū Kalaisi? ʻOkú ke faʻa fifili nai pe ko e hā ʻoku fuʻu lahi pehē ai e ngaahi siasi Faka-Kalisitiané ʻi māmani he ʻaho ní pea maʻu kotoa pē ʻenau tokāteliné mei he Tohi Tapu tatau pē? Ko hono ʻuhingá he ʻoku kehekehe ʻenau fakaʻuhingaʻi e Tohi Tapú. Kapau naʻa nau fakaʻuhingaʻi tatau, ne nau mei kau ki he siasi tatau pē. ʻOku ʻikai ko e tūkunga ʻeni naʻe fakaʻamu ki ai e ʻEikí, he naʻe fakahā ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻoku ʻi ai ʻa e “ ʻEiki pē taha, ko e tui pē taha, ko e papitaiso pē taha” ( ʻEfesō 4:5). Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ha fono fakalangi ʻo e fakamoʻoní kae lava ʻo maʻu ʻa e taha ko ʻení. Naʻe akoʻi ʻe Paula, “ ʻI he ngutu ʻo e fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolú ʻe fakamoʻoniʻi ʻa e lea kotoa pē” (2 Kolinitō 13:1).

Ko e Tohi Tapú ko e taha ia e fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí; pea ko e Tohi ʻa Molomoná e fakamoʻoni ʻe tahá. Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻa e fakamoʻoni hono uá? ʻE lava ke tokoni atu ʻa e fakatātā ko ʻení: Ko e laine hangatonu ʻe fiha te ke lava ʻo tā ke fou ʻi ha foʻi poini pē ʻe taha ʻi ha lauʻi pepá? Ko e talí, ʻoku taʻe fakangatangata. Fakakaukau angé ʻoku fakafofongaʻi ʻe he poini ʻe taha ko iá ʻa e Tohi Tapú pea fakafofongaʻi ʻe he ngaahi foʻi laine hangatonu ʻe lau teau ki he foʻi poiní ʻa e fakaʻuhinga kehekehe ʻo e Tohi Tapú pea ko e ngaahi fakaʻuhinga kehekehe ko iá ʻokú ne fakafofongaʻi ha siasi kehekehe.

“Ko e hā leva e meʻa ʻe hoko ʻi he lauʻi pepa ko iá kapau ʻoku ʻi ai ha foʻi poini fika ua ke ne fakafofongaʻi e Tohi ʻa Molomoná? Ko e hā e lahi ʻo e ngaahi laine hangatonu te ke lava ʻo tā ʻi he vahaʻa ʻo e ongo foʻi poini ko iá: ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná? Taha pē. Ko e foʻi fakaʻuhinga pē ʻe taha ʻo e tokāteline ʻa Kalaisí ʻokú ne fakamoʻui e fakamoʻoni ʻa e ongo fakamoʻoni ko ʻení.

“ ʻOku toutou hoko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ʻokú ne fakapapauʻi, fakamaʻalaʻala mo fakatahatahaʻi e tokāteline naʻe akoʻi ʻe he Tohi Tapú ke ʻi ai ʻa e ʻ ʻEiki pē taha, ko e tui pē taha, ko e papitaiso pē taha’ ” “Ko e Tohi ʻa Molomoná—ko ha Tohi mei he ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Nōv.2011, 75).

Ka hili hono huluʻi ʻo e foʻi vitioó pe lau ʻo e kupuʻi leá, fehuʻi ange:

  • Ko e hā hono mahuʻinga ʻo e maʻu ha fakamoʻoni fakafolofola ʻe ua kia Sīsū Kalaisi?

  • Ko e hā ʻokú ke ako mei he lea ʻa ʻEletā Kalisitaá ʻe lava ke tokoni ki hoʻo akoʻi ha niʻihi kehe fekauʻaki mo e fengāueʻaki fakataha ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú?

Ko e Fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he Tānaki ʻo ʻIsilelí

Koeʻuhí ke mahino e tefitoʻi moʻoni te ke akoʻí, te ke ala ʻai ʻa e kau akó ke nau toe lau ʻa e palakalafi ua he peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea laineʻi pe fakaʻilongaʻi ʻa e talaʻofa ʻe lava ʻe kinautolu ʻoku laú ʻo “ ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi fuakava ʻa e ʻEikí, ke ʻoua naʻa kapusi atu ʻa kinautolu ʻo taʻengata.” Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e palakalafi ko ʻení ki he foʻi moʻoni kuo pau ke tānaki ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he fale ʻo ʻIsileli kuo fakamoveteveté. Fakamanatu ki he kau akó naʻe fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá ha ngaahi fuakava mo ʻEne fānaú. Neongo ia, naʻe fakamoveteveteʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kau mēmipa ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ʻi he funga ʻo e māmaní tupu mei heʻenau anga taʻe-maʻoniʻoní mo e angatuʻú.

Vahe ha kau ako ke nau lau ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení mo kumi ʻa e founga ʻoku tānaki ai e fānau ʻa e ʻOtuá. 1 Nīfai 10:14; 3 Nīfai 16:4–5; pe 3 Nīfai 20:13. Hili ia pea fai ange ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení ke tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo ʻa e tokāteline ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení:

  • Fakatatau mo e ngaahi potufolofola ko ʻení, ko e hā kuo pau ke hoko kae lava ke tānaki fakataautaha ʻa e kakaí ko ha konga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí? (Kuo pau ke ʻomi kinautolu ke ʻilo ʻa Sīsū Kalaisi.)

  • Ko e hā ʻa e fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngāue ko ʻení? (Neongo ʻe ala fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi fakalea kehekehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻOku hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko ha meʻangāue ke tokoni ʻi hono tānaki ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ʻaki hono tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo ʻa Sīsū Kalaisi.)

Lau ʻa e fakamatala ko ʻení, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–1985) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí.

ʻĪmisi
Elder Bruce R. McConkie

“Fekauʻaki mo e tānaki ʻo ʻIsilelí, ʻoku hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi mahuʻinga taha kuo faifaiange pea tohi pe ʻe tohi. Ko e tohi ia ʻokú ne tānaki ʻa ʻIsileli mo fakahā mahino mo haohaoa, ʻa e tokāteline ʻo e tānakí. … Ko e Tohi ʻa Molomoná ʻokú ne fakatupu ʻa e kakaí ke nau tui ki he ongoongoleleí mo kau ki he Siasí, pea hangē ko ia kuo tau mātaá, ko e mālohi ia ʻokú ne fakahoko ʻa e tānaki ʻo ʻIsilelí” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 554).

Hokó, fai ange ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • ʻOku kau fēfē ʻa e kau faifekaú ʻi hono tānaki ʻo e fale ʻo ʻIsilelí? (ʻAki hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ke nau ako mo mahino kiate kinautolu e Tohi ʻa Molomoná koeʻuhí ke nau lava ʻo haʻu kia Kalaisi ʻi he tui, fakatomala, papitaiso, hilifakinima, mo kātaki ki he ngataʻangá.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ngāueʻaki ʻe he kau faifekaú ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻenau tokoniʻi ʻa e kakai kehé ke nau haʻu kia Kalaisí?

Ko Hono Maʻu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha konga Mahuʻinga ia ʻo e Uluí

ʻAi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni mei he piokālafi ʻo e ʻAposetolo ko Paʻale P. Pālatí (1807–1857), ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi ai ʻene aʻusia ʻi heʻene fuofua lau e Tohi ʻa Molomoná.

ʻĪmisi
Elder Parley P. Pratt

“Naʻá ku fakaava ia mo e loto vēkeveke, ʻo lau ʻa e peesi talamuʻakí. Naʻá ku lau leva e fakamoʻoni ʻa ha kau fakamoʻoni fekauʻaki mo e founga hono maʻú pea mo hono liliú. Hili ʻení naʻá ku kamata ke ako e kakano ʻo e tohí. Naʻá ku lau ʻi he ʻahó kakato; naʻe ʻikai ke fuʻu mahuʻinga ʻa e kaí, naʻe ʻikai ke u fie kai; naʻe ʻikai ke mahuʻinga ʻa e mohé ʻi heʻene poʻulí, he naʻá ku saiʻia ange ʻi he laukongá ʻi he mohé.

“ ʻI heʻeku lau iá, naʻe ʻiate au ʻa e laumālie ʻo e ʻEikí, pea naʻá ku ʻilo mo mahino kiate au naʻe moʻoni ʻa e tohí, ʻo hangē tonu pē ko e ʻiloʻi ʻe ha tangata ʻoku moʻuí” (Autobiography of Parley Parker Pratt, ed. Parley P. Pratt [1874], 38).

  • Naʻe tokoniʻi fēfē ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻa Paʻale P. Pālati ʻi heʻene lau e Tohi ʻa Molomoná?

  • Te ke lava ʻo vahevahe ha taimi naʻe ongo ai kiate koe e Laumālié ʻi haʻo lau ha potufolofola pe konga pau ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau laineʻi pe fakaʻilongaʻi e sētesi ko ʻení ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, peesi 122: “ ʻOku hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono fakatahaʻi mo e Laumālié, ko hoʻo maʻuʻanga tokoni mālohi taha ʻi he fakauluí.” Koeʻuhí ke tokoniʻi ke mahino ki he kau akó ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení, ʻai ke nau lau ʻa e konga “ ʻOku ʻOmi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e Kakaí ke Nau Toe Ofi Ange ki he ʻOtuá” ʻi he peesi 127–128 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. Hili ia pea fehuʻi ange leva:

  • Fakatatau mo e konga ko ʻení ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa pau ʻe lava ke hoko ʻi he taimi ʻoku kamata ako ai ʻe ha taha e Tohi ʻa Molomoná?

  • Ko e hā ʻoku hoko ai hono tokoniʻi e kau fiefanongó ke ako mo maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ko e taha ʻo e ngaahi kaveinga mahuʻinga taha ʻa ha faifekau?

Fakamatalaʻi ki he kalasí te nau lava ʻo tokoniʻi ʻa e kau fiefanongó ke nau ongoʻi e mālohi fakaului ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻaki haʻanau tokoniʻi ʻa e kau fiefanongó ke maʻu ʻa e tali ki he ngaahi fehuʻi mahuʻinga taha ʻo e moʻuí ʻi hono ngaahi pēsí. ʻAi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e ngaahi palakalafi mo e ngaahi fehuʻi ʻoku ʻi he peesi 126–127 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. Kole ki he kalasí ke nau kumi e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea “ngaahi fehuʻi ʻo e laumālié.” Hili ia pea aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e kupuʻi lea “ngaahi fehuʻi ʻo e lotó”?

Tohiʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé:

ʻOku tali ʻe he ngaahi akonaki ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi fehuʻi ʻo e lotó.

Aleaʻi mo e kau akó ʻa e meʻa ko ʻení:

  • Te ke ala fakaʻaongaʻi fēfē e Tohi ʻa Molomoná ke maʻu e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻi ʻo e lotó?

  • Ko e hā ha ngaahi fehuʻi ʻo e lotó kuó ke maʻu hono talí ʻi he Tohi ʻa Molomoná?

Fakakaukau ke ke fai ha kiʻi fakatātā nounou ki he kalasí ʻi he founga hono fakaʻaongaʻi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke maʻu e tali ki he ngaahi fehuʻi ʻo e lotó. Fili ha taha ʻo e ngaahi fehuʻi ʻi he lisi he peesi 126 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. Fakatātaaʻi ʻa e founga hono tali ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha fehuʻi naʻá ke fili, ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi potufolofola ʻo e Tohi ʻa Molomoná kuo hiki fakataha mo e fehuʻí. Fakakaukau foki ke fakatātaaʻi ʻa e founga hono ngāue ʻaki ʻa e Fakahokohoko Fakamotuʻaleá, Bible Dictionary, pe Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ke kumi e tali ki he ngaahi fehuʻí. Vahevahe hoʻo ngaahi ongó mo e kalasí, fekauʻaki mo e founga ʻe lava ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke toe tokoniʻi kinautolu mo ʻenau kau fiefanongó ke kumi e tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí.

Ka hili hono ʻoange ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ko ʻení ki he kau akó, fakaafeʻi kinautolu ke nau muimui ʻi he founga tatau. Kole ange ke nau fili ha taha ʻo e ngaahi fehuʻi mei he lisí pea vakaiʻi ʻa e potufolofola ʻoku ʻoatu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tokāteline pe ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻokú ne tali ʻa e fehuʻí. Ka hili hano ʻoange ha taimi feʻunga ke nau teuteu ai, fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe nounou ʻa e meʻa naʻa nau ʻiló mo ha tokotaha ako ʻe taha. Ko e taimi ʻe ʻosi aí, aleaʻi ʻa e meʻa ko ʻení:

  • ʻE lava fēfē ʻe he kau faifekaú ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke tokoniʻi ʻa e kau fiefanongó ke maʻu e tali ki he ngaahi fehuʻi ʻo e lotó?

Ke fakatātaaʻi ʻa e founga hono tali ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi fehuʻi ʻo e lotó, huluʻi ʻa e foʻi vitiō ko e “A Book of Mormon Story.” Kole ki he kau akó ke nau fakasio ʻa e founga naʻe tali ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ʻa Misa Kukí kimuʻa pea toki kau ki he Siasí.

Ka hili ʻa e foʻi vitioó, te ke ala fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi mahuʻinga naʻe tali kia Misa Kuki ʻi he taimi naʻá ne lau ai e Tohi ʻa Molomoná?

  • Naʻe founga fēfē hono tokoniʻi ia ʻi hono maʻu ʻo e ngaahi tali ko ʻení?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukauʻi ha fehuʻi mahuʻinga fekauʻaki mo e ongoongoleleí ʻoku nau fie maʻu pe ʻoku fie maʻu ʻe hanau kaungāmeʻa ha tali ki ai. Fakamoʻoniʻi ʻe tokoni ʻa e ʻEikí ʻo tali ʻenau fehuʻí ʻo fakafou ʻi heʻenau ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku Fakapapauʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e Moʻoni ʻo Hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻo e konga ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ʻoku ui “Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e Maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻEtau Tui Fakalotú,” ʻo kamata ʻi he peesi 122 ʻo aʻu hake ki he tēpile ʻi he peesi 123. Kole ange ʻi he lolotonga ʻenau laú, ke nau fakakaukau ki he fakamatala ʻa Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Hili ia pea fehuʻi ange leva:

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e “fakavaʻe ki he fakamoʻoní”?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fakafepakiʻi ai ʻe he filí ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo feinga ke taʻofi ʻa e kakaí mei hono lau iá? (Koeʻuhí he ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú.)

Fakamatalaʻi ange ʻoku tokolahi ha kakai ʻi māmani ʻoku faingataʻa ke nau tui ki he fakamatala ʻa Siosefa Sāmitá pea mo e tupuʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku totonu ke ʻosi mateuteu ʻa e kau faifekaú ke fakamatalaʻi e ngaahi veiveiua ʻa e kau fiefanongó fekauʻaki mo e tupuʻanga faka-ʻOtua ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Lau fakataha mo e kalasí ʻa e konga ʻoku ui ko e “Fakaʻaongaʻi e Tohi ʻa Molomoná ke Taliʻaki ʻa e Ngaahi Fakafepakí” ʻoku maʻu ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, peesi 128–29. Kole ki he kau akó ke nau kumi ʻa e faleʻi te ne tokoniʻi kinautolu ke fakamālohia e tui ʻa e kau fiefanongo ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku nau hohaʻa pe veiveiua ki ai. Fai ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení ke tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó ha foʻi tefitioʻi moʻoni ʻi heʻenau laukongá:

  • Fakatatau ki he fakamatala ʻa Palesiteni Penisoni, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki ha taha ʻoku hohaʻa fekauʻaki mo ʻetau tuí ke ne ʻilo pe ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ai e Tohi ʻa Molomoná ʻo tokoniʻi ha taha ʻi hono fakaleleiʻi ʻene ngaahi hohaʻa pe veiveiua fakalaumālié?

Koeʻuhí ke fakamatalaʻi nounou ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu ʻe he kau akó, te ke ala hiki ʻeni ʻi he palakipoé: ʻE lava ʻo tokoni hano maʻu ha fakamoʻoni ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná ke ikunaʻi ai ʻe he kau fiefanongó ʻenau ngaahi hohaʻa mo e veiveiua fakalaumālié.

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Kōtoni B.Hingikelī (1910–2008), pea kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke nau lau leʻolahi tahataha ha palakalafi ʻe taha pe ua:

ʻĪmisi
President Gordon B. Hinckley

“Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau poupouʻi ai ʻa e kakai kehé ke nau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku tau fai ai ha lelei maʻanautolu. Kapau ʻoku nau lau ia ʻi he faʻalotu mo ha loto holi moʻoni ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní, te nau ʻilo ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku moʻoni ʻa e tohí.

“ ʻE tafe mei he ʻilo ko iá ha fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo ha ngaahi meʻa kehekehe ʻoku lahi. He kapau ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, ta ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. …

“Kapau ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, ta ko Sīsū ʻa hotau Huhuʻi moʻoní, mo e Fakamoʻui ʻo e Māmaní. Fakatatau mo hono fakamatalá, ko e taumuʻa maʻongoʻonga ʻo hono fakatolonga mo hono maʻú ke ‘fakalotoʻi foki ‘o e Siú mo e Senitailé ko Sīsū ko e Kalaisí, ko e ‘Otua Taʻengatá, ‘okú Ne fakahā ia ‘e Ia ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.’ (Peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.) …

“Kapau ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, ta ko Siosefa Sāmitá ko e Palōfita ʻa e ʻOtuá, he ko e meʻangāue ia ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi hono ʻomi ki he māmá ʻa e fakamoʻoni ko ʻeni ki he fakalangi ʻo hotau ʻEikí. …

“Kapau ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, ta ʻoku moʻoni ʻa e Siasí, he ko e mafai tatau ko ia naʻe ʻomi ai ki he māmá e lekooti toputapu ko ʻení ʻoku maʻu mo ia ʻiate kitautolu ʻi he ʻahó ni. Ko ha fakafoki mai ia ʻo e Siasi naʻe fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻi Palesitainé. Ko ha fakafoki mai ia ʻo e Siasi naʻe fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi ai ki he konitinēniti ko ʻení hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he lekooti toputapu ko ʻení” (“The Power of the Book of Mormon,”Ensign, June 1988, 6).

Fakakaukau ke fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ʻe he kau fiefanongó, kau faifekaú, mo e kāingalotú ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná?

  • ʻOku fakapapauʻi fēfē ʻe he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá? (vakai, Mātiu 7:13–15).

  • Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ke fakapapauʻi ki ho lotó e mahuʻinga taʻengata hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí?

Fakakaukau ke ke vahevahe hoʻo fakamoʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná ko e fakamoʻoni ia ki he moʻoni hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí. Fakaʻosi hoʻomou lēsoní ʻaki hano fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná pea mo fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku nau vēkeveke ai ke tokoniʻi ha niʻihi kehe ke nau lau e Tohi ʻa Molomoná mo lotua iá.

Ngaahi Fakaafe ke Ngāue

Fakamanatu ki he kau teuteu ngāue fakafaifekaú ko e founga lelei taha ke teuteu ai ki ha ngāue fakafaifekau taimi kakató ke kamata fakahoko e ngāue fakafaifekaú he taimí ni. Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa fakatāutaha ke fai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

  • Lau kakato e Tohi ʻa Molomoná mo lotua hono moʻoní, tatau ai pē kapau ne nau ʻosi fakahoko ia.

  • ʻAi ke angamaheniʻaki hono lau fakaʻaho e Tohi ʻa Molomoná.

  • Fakafeʻiloaki ha taha ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi he uike ka hokó (fakahangatonu pe fakafou ʻi he mītia fakasōsialé) pea fakaafeʻi kinautolu ke nau lau mo lotua ia.