‘Inisititiuti
Lēsoni 8: Ko Hono Akoʻi ʻo e Pōpoaki ʻo hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí (Konga 2)


8

Ko Hono Akoʻi ʻo e Pōpoaki ʻo hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí (Konga 2)

Talateú

Ko e pōpoaki hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, naʻe fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki māmani ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e tokāteline taʻengatá, mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí. Tuʻunga ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí—ʻa e ongoongolelei tatau kuo fakahā ʻi he kuonga fakakosipeli kotoa peé—ʻe lava leva ke maʻu ʻe he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá e moʻui taʻengatá. ʻOku totonu ke mahino lelei ki he kau teuteu ngāue fakafaifekaú ʻa e tefitoʻi fakakaukau ʻo e Hē mei he moʻoní pea mo hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí pea ʻoku totonu ke nau mateuteu ke fakamatalaʻi mahino mo fakamoʻoniʻi mālohi kinautolu.

Tomuʻa Teuteu

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ko e Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmita ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí

Huluʻi ʻa e konga vitiō mei he lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ko e “Mou Omi, ʻa Kimoutolu Kotoa Ngaahi Foha ʻo e ʻOtuá,” ʻa ia ʻoku vahevahe ai ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e aʻusia ʻo e ului ʻa ʻElemā Pōlatí:

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

“Lolotonga ʻeku hoko ko e palesiteni fakamisiona ʻi Kānata he taʻu ʻe 50 tupu kuo hilí, naʻe fakatumutumu ha faifekau kei talavou ʻe taha mei ha kolo ki ʻuta ʻi he fuʻu lahi ʻo Tolonitoó. Ko ha taha pukupuku ka naʻe tupu lahi ʻi heʻene fakamoʻoní. Naʻe ʻikai fuoloa mei heʻene tūʻutá, kuo aʻu ange mo hono hoá ki he ʻapi ʻo ʻElemā Pōlaati ʻi ʻOsauaá, ʻi ʻOniteliō ʻi Kānata. Naʻe fakaʻofaʻia ʻa Misa Pōlaati ʻi he ongo talavoú, he naʻá na ō mei he ʻapi ki he ʻapi he lolotonga ʻo e afā sinoú, peá ne fakaafeʻi ai ʻa e ongo faifekaú ki hono ʻapí. Naʻá na fakahoko ange ʻena pōpoakí. Ka naʻe ʻikai ke ne maʻu ʻa e laumālié. Ne aʻu ki ha taimi naʻá ne kole ange ai ke na ō pea ʻoua naʻá na toe foki ange. Ko ʻene lea fakaʻosi naʻe fai ki he ongo ʻeletaá ʻi heʻena mavahe mei hono fakafaletolo ki halá, naʻe fai ia ʻi he manuki: ʻKo meʻá ni na mo talamai ʻokú mo tui ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá!’

“Naʻe tāpuni ʻa e matapaá” (“Mou Omi, ʻA Kimoutolu Kotoa Ngaahi Foha ʻo e ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 68).

Fehuʻi ange ʻi he hili hono huluʻi ʻo e konga vitioó:

  • Kapau ko e taha koe ʻo e ongo faifekau ko ʻení, ko e hā ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongo naʻá ke mei maʻu ʻi hoʻo mavahe mei he fale ʻo Misa Pōlaatí?

  • Ko e hā naʻá ke mei ala fai ʻi he taimi ko ení?

Huluʻi ʻa e konga vitiō hono uá, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e toenga ʻo e talanoa ʻa Palesiteni Monisoní:

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

Naʻe luelue atu ʻa e ongo ʻeletaá ʻi he halá. Ne leaange ʻa ʻetau kiʻi tamasiʻi tukuʻutá ki hono hoá: ʻ ʻEletā, naʻe ʻikai ke fai haʻata tali kia Misa Pōlaati. Naʻá ne pehē ʻoku ʻikai ke ta tui ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita moʻoni. Ta foki ʻo fai ʻeta fakamoʻoní ki ai.’ Naʻe ʻuluaki momou ʻa e faifekau naʻe taukei angé ka naʻe faifai pē pea loto ke ʻalu mo hono hoá. Naʻá na ilifia ʻi heʻena ofi atu ki he ʻapi naʻe toki tuli kinaua mei aí. Naʻá na tukituki, ʻo fehangahangai mo Misa Pōlaati, pea ʻi ha momeniti faingataʻa, mo e mālohi ne maʻu mei he Laumālié, ne lea ange ʻetau faifekau taʻetaukeí: “Misa, Pōlaati, naʻá ke pehē naʻe ʻikai ke ma tui moʻoni ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni kiate koe ko Siosefá ko ha palōfita. Naʻá ne liliu moʻoni e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne mamata ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū ko e ʻAló. ʻOku ou ʻiloʻi ia.’

ʻI ha taimi kimui ai, ne tuʻu ʻa Misa Pōlaati kuo hoko he taimí ni ko ha tangata Siasi ʻi he fakataha lakanga fakataulaʻeikí ʻo ne fakahā: ʻNaʻe ʻikai ke u lava ʻo mohe ʻi he pō ko iá. Naʻe toutou vanavanaiki pē ʻi hoku telingá ʻa e kupuʻi lea: “Ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻiloʻi ia. ʻOku ou ʻiloʻi ia. ʻOku ou ʻiloʻi ia.” ʻI he ʻaho hono hokó ne u telefoni leva ki he ongo faifekaú ʻo kole ke na foki ange. Naʻe hanga ʻe heʻena pōpoakí, fakataha mo ʻena fakamoʻoní, ʻo liliu ʻeku moʻuí mo e moʻui hoku fāmilí” “Mou Omi, ʻA Kimoutolu Kotoa Ngaahi Foha ʻo e ʻOtuá,” Ensign peLiahona, Mē 2013, 68).

Fehuʻi ange:

  • ʻOku mou pehē ko e hā naʻe ongo mamafa pehē ai e fakamoʻoni ʻa e faifekaú ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá kia Misa Pōlaatí?

ʻAi ʻa e kau akó ke nau huke ki he Siosefa Sāmita—Hisitōliá ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e veesi 5–6, pea ʻai ha tokotaha ako kehe ke ne lau leʻolahi ʻa e veesi 7–9. Hili ia pea fehuʻi ange leva ki he kau akó:

  • ʻE founga fēfē haʻo fakamatalaʻi nounou ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ʻi ha sētesi pē ʻe taha pe ua?

ʻAi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Siosefa Sāmita–Hisitōliá 1:10. Kole ki he kau akó, ʻi hono lau ʻo e vēsí, ke nau fakakaukauʻi ʻa e founga ʻoku faitatau ai e fekumi ʻa Siosefa Sāmita ki he moʻoni fakalotú mo e meʻa ʻe fai ʻe ha kakai tokolahi te nau fetaulaki ʻi heʻenau ngāue fakafaifekaú. Hili ia pea fehuʻi ange leva:

  • Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi naʻe fekuki mo e talavou ko Siosefa Sāmitá?

  • Ko e hā naʻá ne ʻai ke faingataʻa fau kia Siosefa hono ʻiloʻi ʻa e siasi ke kau ki aí?

  • ʻE faitatau fēfē ʻa e ngaahi fehuʻi ʻa Siosefa Sāmitá mo e ngaahi fehuʻi ʻoku maʻu ʻe he kakai ʻi māmani he ʻaho ní?

ʻAi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Siosefa Sāmita–Hisitōliá 1:11–13. Hili ia pea fehuʻi ange leva:

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni naʻe ako ʻe Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e founga ke ʻilo ai ʻa e moʻoní? (Neongo te nau ala fakaʻaongaʻi ha ngaahi fakalea kehekehe, ka ʻoku ngalingali ʻe fakahaaʻi ʻe he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Te tau lava ʻo ako ʻa e moʻoni fakalaumālié mei he ʻOtuá kapau te tau lotu kiate Ia ke maʻu ha tali mo loto ke ngāue.).

  • ʻE founga fēfē haʻo lava ke ngāueʻaki e sīpinga ʻa Siosefa Sāmitá ke tokoniʻi ha niʻihi kehe ʻoku nau holi ke ʻilo ʻa e moʻoni fakalaumālié?

ʻAi ʻa e kau akó ke nau lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:14–19. ʻI heʻenau fai iá, ʻai ke nau fakakaukau ki he ʻaonga tuʻuloa ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí ki māmaní pea mo ʻenau moʻui fakafoʻituituí. Ka hili haʻanau maʻu ha kiʻi taimi lōngonoa ke fakaʻosi ai ʻa e laukongá, fai ange ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Ko e hā nai ha ngaahi ʻuhinga naʻe ʻohofi ai ʻe he filí ʻa Siosefa Sāmita kimuʻa pea toki hā ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí? (Naʻe fie maʻu ʻe he filí ke taʻofi ʻa Siosefa Sāmita mei hono ʻiloʻi ʻo e moʻoni fakalaumālié pea taʻofi ai ha hoko ʻa hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí .)

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe ikunaʻi ai ʻe he Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní? (Fakamamafaʻi ʻa e moʻoni ko ʻení ki he kau akó: Tuʻunga ʻi he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí, naʻe toe fakaava ʻa e langí pea kamata ʻa hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí.

  • Ko e hā ha foʻi moʻoni fakatokāteline ʻe lava ke ako mei he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí? (ʻOku māvahevahe ʻa e Tamaí mo e ʻAló, ʻoku fakaava mai ʻa e ngaahi langí, te tau lava ʻo maʻu ha fakahā, pea mo e ngaahi meʻa peheé.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ai ʻe he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ke akoʻi ʻe he kau faifekaú ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí ʻi heʻenau ʻuluaki fetuʻutaki pē mo ha fiefanongo?

  • ʻE ala tokoni fēfē ʻa e ʻilo ki he hā mai ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ki he kau fiefanongó ʻi heʻenau fekumi ki he moʻoni fakalaumālié?

ʻOange ha tatau ki he kau akó takitaha ʻo e lauʻipepa tufa ʻoku ui “Ko e Fakavaʻe Fakaofo ʻo ʻEtau Tuí,” ʻa ia ʻoku ʻi ai ha konga ʻo e lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií, ke tokoni ʻi hono fakaloloto e mahino ʻa e kau akó ki he mahuʻinga ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí.

ʻĪmisi
Foundation handout

ʻAi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻuluaki palakalafi ʻe tolú. Hili ia pea fehuʻi ange leva:

  • Ko e hā ʻoku fakafalala kakato ai ʻa e “ivi kotoa” ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki he moʻoni ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí? (ʻOku totonu ke mahino ki he kau akó kapau ʻoku moʻoni e fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ki heʻene mata meʻa-hā-maí, pea ta ʻoku moʻoni ʻa e pehē Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e siasi moʻoni pē taha ʻi he māmaní, fakataha mo e fakangofua mo e mafai kakato ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.)

  • Fakatatau kia Palesiteni Hingikelī, ko e hā ha founga naʻe kehe ai e ngāue ʻa Siosefa Sāmitá mei he ngāue naʻe fai ʻe he kau takilotu kimuʻa naʻa nau fokotuʻu ʻa e ngaahi founga lotu mo e ngaahi akonaki fakatokāteliné?

ʻOange ki he kau akó ha kiʻi taimi ke nau lau fakalongolongo ai ʻa e toenga ʻo e fakamatala ʻi he lauʻipepa tufá. Poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau laú ke nau fakaʻilongaʻi ha ngaahi foʻi lea, kupuʻi lea, pe fakamatala ʻoku mahuʻinga kiate kinautolu. Ka ʻosi e laukonga ʻa e kau akó, fakaafeʻi hanau niʻihi tokosiʻi ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau fakaʻilongaʻí mo fakamatalaʻi e ʻuhinga naʻe mahuʻinga ai kiate kinautolú. Fakakaukau ke fai ange ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Ko e hā ʻe faingataʻa ai ki ha kakai ʻe niʻihi ke nau tali e moʻoni ʻo e mata meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá?

  • ʻI hoʻo fakakaukau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe ako ʻi heʻetau lēsoni kimuʻá, ʻoku fenāpasi fēfē ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí mo e sīpinga ʻo e ngaahi kuonga fakakosipelí, hē mei he moʻoní, mo hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí? (Hili e vahaʻataimi ʻo e hē mei he moʻoní, naʻe kamataʻi leva ʻe he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí mo ha kuonga fakakosipeli foʻou. Naʻe uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ha palōfita ke ne fakafoki mai ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo hangē ko e ngaahi kuonga fakakosipeli kimuʻá. Naʻe ui ʻa Siosefa Sāmita ko e palōfita “ ʻi he kakato ʻo e ngaahi kuongá” [ ʻEfesō 1:10]. ʻOku ʻuhinga ʻeni he ʻikai toe mole ʻa e ongoongoleleí ʻi ha hē mei he moʻoní ka ʻe kei ʻi māmani kae ʻoua kuo Hāʻele ʻAnga Ua mai ʻa Kalaisi.)

  • ʻE founga fēfē hano tokoniʻi ha fiefanongo ke mahino ki ai ʻa e founga fakafolofola ko ʻeni ʻo e hē mei he moʻoní mo hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ke ne tali ʻa e moʻoni ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí pea mo hono Fakafoki mai ʻi onopooni ʻa e ongoongoleleí?

Fakaafeʻi ʻa e kalasí ke nau huke ki he peesi 42–43 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí pea lau fakalongolongo ʻa e palakalafi ʻe tolu fakamuimui ʻi he konga ko iá, mo kumi ʻa e ngaahi meʻa naʻe fakafoki pe toe fokotuʻu ʻi hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí. Hili ia pea kole ki he kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau maʻú. Te ke ala fie fakapapauʻi ʻoku hā he fakamatala ʻa e kalasí ʻa e (1) fakafoki mai ʻo e mafai lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi kií, mo e ngaahi ouaú, (2) fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Kalaisí, (3) ui ʻo e kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā uá, (4) kamata ʻo ha kuonga fakakosipeli foʻou, mo e (5) uiuiʻi ʻo ha palōfita moʻuí.

Kole ki hoʻo kalasí ke nau tali ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení, ke tokoni ke ongoʻi ʻe he kau akó ʻa e moʻoni mo e mahuʻinga ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí mo hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí:

  • Naʻe anga fēfē hono maʻu hoʻo fakamoʻoni ki he moʻoni mo e mahuʻinga ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí?

  • Kuo tākiekina fēfē ʻe hoʻo fakamoʻoni ki he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí ʻa hoʻo tui ki hono Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí?

ʻEke pe ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻo e kau akó ʻoku nau fie vahevahe mo e kalasí ʻenau fakamoʻoni ki he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí pe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí.

Vahe e kalasí ke nau tauhoa. Fokotuʻutuʻu ʻa e kau akó ki ha fanga kiʻi kulupu tautau toko fā (ʻo hoa ʻe ua ʻi he kulupu takitaha). ʻOange ha taimi feʻunga ki he kau akó ke nau teuteuʻi ha founga te nau akoʻi nounou ai ʻi ha miniti ʻe tolu pe fā ha lēsoni ʻi he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí mo hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí. Fakamatalaʻi ange ʻoku totonu ke nounou mo mahinongofua ʻenau faiakó. ʻAi ke vakaiʻi ʻe he kau akó e fakamatala ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, peesi 41–42, pe peesi 11 ʻo e tohi tufa ʻoku ui Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻo Sīsū Kalaisí. Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ʻenau lea pē ʻanautolu ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e aʻusia ʻa Siosefa Sāmitá (tukukehe ʻa e taimi ʻoku nau lau hangatonu ai pe lau mei he Siosefa Sāmita–Hisitōlia 1:16–17). Fakamanatu ange ke fakaʻosi ʻaki ʻenau fakamoʻoní. Vahe ha hoa ʻi he kulupú takitaha ke na akoʻi ʻa e hoa ʻe tahá.

ʻI he fakaʻosi ko ia ʻe he kau akó ʻenau faiakó, ʻai ʻa e kulupu takitaha ke nau aleaʻi ʻiate kinautolu pē pe ko e hā naʻe lele lelei ʻi he lolotonga ʻo e faiakó mo e founga naʻe mei toe lelei ange ai e ako ʻa e ongo faiakó.

Hili ia, pea fetongi ʻo tukuange ki he ongohoa ʻe tahá ke na faiako. Fakapapauʻi ʻoku ʻi ai ha taimi ke ʻoatu ai fakamatala ki he ngāue ne faí. Ka hili e faiako ʻa e ngaahi hoá kotoa, fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe ʻenau ʻilo makehe mei heʻenau aʻusiá mo e toenga ʻo e kalasí.

ʻE ala ʻaonga ke ʻiloʻi ʻe hoʻo kau akó ʻa e founga ke tali ai ʻa e ngaahi fehuʻi faingataʻa fekauʻaki mo e ngaahi fakamatala kehekehe ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí naʻe hiki ʻe Siosefa Sāmitá. Fakamatalaʻi ange ko e fakamatala ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí ʻoku ʻi he Siosefa Sāmita–Hisitōliá, naʻe hiki ia ʻe he Palōfitá ʻi he 1838 ko ha konga ʻo e hisitōlia totonu ʻo e Siasí ke pulusi ki he māmaní. Koeʻuhí naʻe laka hake ʻi he tuʻo tahá hono lekooti ʻe Siosefa Sāmita ʻa ʻene aʻusiá, ʻoku ʻi ai leva ha ngaahi fakamatala kehe ʻe niʻihi ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí Fakamatalaʻi ki he kau akó ʻoku kiʻi kehe ʻa e fakamatalá takitaha ʻi he meʻa ʻokú ne fakamamafaʻí mo e fakaikiikí. Kuo fakafekiki hala ha kau fakaanga ʻe niʻihi ka ʻi ai ha kehe ʻi hono toe fakamatalaʻí ko e fakamoʻoni ia ʻoku loi. Ka, ko e taimi ʻoku toe fakamatalaʻi ai ʻe ha taha ha aʻusia ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe ki ha kakai kehekehe ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ʻe fakahehema ke fakamamafaʻi ʻe he fakamatala takitaha ha ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e aʻusiá mo ʻi ai ha ngaahi fakaikiiki makehe. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻi ai ha ngaahi faikehekehe ʻi he fakamatala ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí ʻo tatau mo e ngaahi fakamatala ʻa Paula ki he meʻa-hā-mai ʻi he hala ki Tamasikusí (vakai, Ngāue 9:3–9; 22:6–11; 26:12–18).

Ko Hono Fakaafeʻi ʻo e Niʻihi Kehé ke nau Lau e Tohi ʻa Molomoná

Kamata fakamahino ʻa e fekauʻaki ʻa e konga ko ʻeni ʻo e lēsoní ʻaki hono ʻai ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ongo palakalafi fakaʻosi ʻi he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau kumi ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe fai kiate kinautolu ʻoku nau fili ke lau e Tohi ʻa Molomoná, fakalaulauloto ki ai, mo fehuʻi ki he ʻOtuá pe ʻoku moʻoní. Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe e meʻa naʻa nau maʻú.

ʻAi ʻa e kau akó ke nau huke ki he peesi 43 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, pea ʻai ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻuluaki palakalafi ʻi he konga “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Toe Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi.” Tokoniʻi e kau akó ke nau ʻilo ha tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻi he palakalafi ko ʻení ʻaki haʻo fehuʻi ange:

  • Ko e hā ʻoku hoko ai e Tohi ʻa Molomoná ko ha meʻangāue mahuʻinga mo mālohi maʻá e kau faifekaú? (Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻoku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ongoongolelei taʻengatá, ko ha fakamoʻoni mālohi ko e palōfita ʻa e ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmita, pea ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi. (Vakai, T&F 20:8–11.)

Fai ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení, ke tokoni ke mahino ange ki he kau akó ʻa e tokāteline ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku hoko ai e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni mālohi ko ha palōfita ʻa Siosefa Sāmita ? (Kapau ʻoku pehē ʻe ha taha ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, pea kuo pau ke nau pehē naʻe ngāue ʻa Siosefa Sāmita ʻi ha fakahinohino fakalangi ke ʻiloʻi mo liliu ia pea ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá.)

  • ʻOku tāpuekina fēfē ʻa e kau fiefanongó ʻi he taimi ʻoku nau lau ai e Tohi ʻa Molomoná mo maʻu ha fakamoʻoni ʻoku moʻoní? (Te nau ʻiloʻi ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita, pea te nau mateuteu ke tali ʻa hono Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo maʻu ʻa e ngaahi ouau fakamoʻuí.)

ʻAi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molonai 10:3–5. Fai ange ʻa e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa kuo pau ke fai ʻe ha taha kae lava ke ne maʻu ha fakamoʻoni ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná? (Neongo te nau ala fakaʻaongaʻi ha ngaahi fakalea kehekehe, ka ʻoku ngalingali ʻe fakahaaʻi ʻe he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau lau, fakalaulauloto, mo lotua ʻi he loto moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, ʻe fakahā ʻe he ʻOtuá hono moʻoní kiate kitautolu ʻaki e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.)

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “kole ʻi he loto moʻoni” (Molonai 10:4)? (Ko e holi ʻi he loto fakamātoato ke maʻu ha tali ʻo fou he Laumālie Māʻoniʻoní pea tukupā ke ngāueʻi ʻa e tali ko iá.)

Ke fakatātaaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke lau ʻe ha fiefanongo e Tohi ʻa Molomoná mo lotua ʻi he loto moʻoni hono moʻoní, huluʻi ʻa e foʻi vitiō ko e “Invitation to Read the Book of Mormon: Jynx” (8:06).

Taʻofi ʻa e foʻi vitioó ʻi he konga 0:55 pea kole ki he kalasí ke nau fakalaulauloto ʻi ha kiʻi taimi ki ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongo te nau ala maʻu kapau ko e taha kinautolu ʻo e ongo faifekau ʻokú na akoʻi ʻa Singí. Ui ha kau ako ʻe niʻihi ke nau vahevahe ʻa e meʻa te nau ala talaange ki aí.

Lolotonga hono huluʻi ʻa e toenga ʻo e foʻi vitioó, fakakaukau ke ʻai ha konga ʻo e kalasí ke nau fakasio ʻa e ʻuhinga kuo pau ke lau mo lotua ai ʻe he kau fiefanongó ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoní. ʻAi ʻa e toenga ʻo e kalasí ke nau fakasio ʻa e meʻa naʻe pehē ʻe he ongo faifekaú naʻá ne tokoniʻi ʻa Singi ke ne ongoʻi fie lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ka hili ʻa e vitioó, aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení mo e kau akó:

  • Ko e hā naʻe leaʻaki mo fai ʻe he ongo faifekaú ke fakaʻaiʻai ʻa Singi ke ne lau mo lotua ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

  • Ko e hā naʻe leaʻaki pe fai ʻe he ongo faifekaú naʻá ne fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakamoʻoniʻi ʻena ngaahi leá?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ki ha fiefanongo ke ne lau mo lotua hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná? (Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ʻoku ʻikai feʻunga ke tufa pē ʻe he kau faifekaú ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ko e fatongia ʻo ha faifekau ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ongoʻi hono mahuʻinga ke lau mo lotua e Tohi ʻa Molomoná koeʻuhí ke nau lava ʻo ʻiloʻi ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ʻa e ʻOtuá pea naʻe toe fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.)

Fakamatalaʻi ki he kalasí te nau maʻu heni ha faingamālie ke fakatātaaʻi hono fakaafeʻi ha taha ke ne lau e Tohi ʻa Molomoná. Fakatātaaʻi hono fakafeʻiloaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e fai ha fakaafe ke lau ia pea mo lotu ke ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻene pōpoakí. Hili ia pea vahevahe ʻa e kalasí ke nau tautau toko ua, pe fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ha taha ʻo e ngaahi founga fakafaiako kuo fokotuʻú ʻoku ʻi he konga ʻo e “Ngaahi ʻEkitivitī Akó” ʻi he talateu ki he tohi lēsoni ko ʻení.

ʻOange ki he kau akó ha taimi feʻunga ke nau teuteu ai ke fakaafeʻi ha fiefanongo ke ne lau e Tohi ʻa Molomoná mo lotu ke ʻilo pe ʻoku moʻoni. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau ʻa e puha ʻoku ui ko e “Fakaʻaongaʻi e Tohi ʻa Molomoná ke Fakapapauʻi ʻaki e Moʻoni ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí,” ʻoku tuʻu he konga ki ʻolunga ʻo e peesi 44 ʻo e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí. ʻE ala toe fakaʻaongaʻi foki ʻe he kau akó ʻa e peesi 15 ʻo e tohi tufa ʻa e kau faifekaú ʻoku ui Ko Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku totonu ke nau fakaʻosi e ʻekitivitī akoako hono akoʻí ʻaki hano vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná mo fai ha fakaafe ke lau mo lotua hono moʻoní.

Ka hili hano maʻu kotoa ʻe he kau akó ha faingamālie ke akoako hono vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná mo fai ha fakaafe ke lau mo lotua iá, kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻenau ʻilo makehe mei heʻenau ngaahi aʻusiá mo e toenga ʻo e kalasí.

Fakamanatu ki he kau akó, ʻi hoʻo fakaʻosi ʻa e lēsoní, ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo hono lau mo fakamālohia ʻenau fakamoʻoni fakafoʻituituí ki he Tohi ʻa Molomoná kimuʻa heʻenau ngāue fakafaifekau taimi kakató. Fehuʻi pe ʻoku ʻi ai hanau niʻihi te nau fie vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná, mo fakapapauʻi ki he kau akó te nau maʻu ha fiefia ʻi heʻenau fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau lau e fakamoʻoni mālohi ko ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Fakaafe ke Ngāué

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa kuo nau ako ʻi he lēsoni ko ʻení he lolotonga ʻo e uike ka hokó. Te nau ala fakakaukau ke fai ʻa e meʻa ko ʻení:

  • Lotua ha fakamoʻoni mālohi ange ki he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí mo hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

  • Lau ʻa e fakamatala ko e “First Vision Accounts” ʻi he konga ʻo e Gospel Topics ʻi he lds.org/topics.

  • Ako maʻuloto ʻa e fakamatala ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí ʻi he Siosefa Sāmita–Hisitōlia 1:16–17. Vahevahe ia mo ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí pea fai hoʻo fakamoʻoni ki he mahuʻinga ʻo e meʻa ne hokó.

  • Lotua ha tokoni ke ke ʻilo ha taha te ke lava ʻo foaki ki ai ha Tohi ʻa Molomoná. Fakahoko ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻokú ke maʻú.