Valaauga o le Misiona
Mataupu 3: Suesue ma Aoao Atu le Talalelei a Iesu Keriso


“Mataupu 3: Suesue ma Aoao Atu le Talalelei a Iesu Keriso,” Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala i le Faasoaina Atu o le Talalelei a Iesu Keriso (2023)

“Suesue ma Aoao Atu le Talalelei a Iesu Keriso,” Tala’i La’u Talalelei

Ata
O Le Papatisoga o Keriso, saunia e Joseph Brickey

Mataupu 3

Suesue ma Aoao Atu le Talalelei a Iesu Keriso

O lesona o i lenei mataupu o loo i ai aoaoga faavae taua, mataupu faavae, ma poloaiga o le talalelei a Iesu Keriso. O nei lesona o mea ia ua faatonuina oe e perofeta soifua ma aposetolo e aoaoina ma aoao atu. Ua saunia nei tulaga iinei, ina ia mafai ai ona e fesoasoani atu i isi ia malamalama lelei i aoaoga faavae a Keriso.

O le vaega muamua i le mataupu lenei o le valaaulia o le papatisoga. O le vaega o totoe o le mataupu e aofia ai lesona nei e fa:

Suesue i tusitusiga paia ma faapelepele i aoaoga faavae i lesona taitasi. A o e faia, o le a molimau mai le Agaga i upumoni e te suesueina. O le a Ia fesoasoani ia te oe ia iloa mea e tautala atu ai ma fai e fesoasoani ai i isi ia maua se molimau o le upumoni. (Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:85.)

O le a oo ina iloa atoatoa e tagata le Faaola a o latou faia mea ua Ia valaaulia i latou e fai. Tuuina atu valaaulia i lesona taitasi, ma fesoasoani i tagata e tausia a latou tautinoga. A o tausia e tagata ia tautinoga, e amata ona latou ola i le talalelei a Iesu Keriso ma saunia e osia feagaiga ma le Atua.

Aoao atu lesona uma a’o le’i faia ma pe a uma foi le papatisoga. E taitai e faifeautalai faamisiona le aoaoina atu o lesona i taimi uma e lua. E auai faifeautalai o le uarota po o isi tagata o le au paia pe a mafai. Tagai i le mataupu 10 ma le 13 mo faamatalaga e uiga i le faaaofia ai o tagata o loo aoao atu.

Saunia e Aoao Atu

A o e sauni e aoao atu, toe iloilo faamatalaga mo tagata taitoatasi i le polokalama o le Tala’i La’u Talalelei. Fai se fuafuaga o le lesona e fua i manaoga o le tagata. Mafaufau i mea e tatau ona ia iloa ma lagonaina i le taimi o lau asiasiga faafaiaoga. O le a faalauteleina e le Agaga au taumafaiga a o e faaaluina se taimi e saunia ma fuafua ai.

O nisi nei o fesili mo oe ma lau soa e mafaufau ai ma le agaga tatalo a o e sauni e aoao atu.

  • O le a le valaaulia o le a tatou tuuina atu e fesoasoani ai i le tagata e fausia le faatuatua ia Keriso ma alualu ai i luma? O valaaulia o auala ia e te fesoasoani ai i tagata ia salamo ma iloa “le mana o le Faaola” (Helamana 5:11). Mafaufau i le alualu i luma, tulaga, ma manaoga o le tagata. Ona faaaofia lea o se valaaulia se tasi pe sili atu i lau fuafuaga o le lesona.

  • O a aoaoga faavae ma mataupu faavae o le a fesoasoani i le tagata e tausia le tautinoga ua tatou valaauliaina o ia e fai? Fuafua ma le agaga tatalo po o a aoaoga faavae ma mataupu faavae o le a fesoasoani i tagata ia malamalama ai pe aisea e taua ai mo i latou ma le Alii le tausia o a latou tautinoga.

  • E faapefea ona tatou fesoasoani i le tagata e aoao le aoaoga faavae? Ina ia saunia e aoao atu le aoaoga faavae, faatulaga ma aotele mea o le a e aoao atu e faaaoga ai le lesona 1–4. Faailoa fesili, mau, faataitaiga, ma ala o faasalalauga talafeagai o le a fesoasoani i le tagata ia malamalama i mea e te aoaoina atu. Tagai i le mataupu 10 mo faamatalaga e uiga i le auala e faaleleia ai lau aoao atu.

  • O a faamanuiaga ua folafola mai e le Atua mo le taliaina ma le tausia o tautinoga? A o e suesue i le aoaoga faavae, faailoa faamanuiaga folafolaina a le Atua. A o e aoao atu, folafola atu faamanuiaga ma molimau atu e uiga i ai.

  • O ai tagata e mafai ona auai? I le fonotaga faamaopoopo faalevaiaso, fuafua po o ai tagata o le ekalesia e mafai ona fesoasoani ia te oe e aoao atu ma lagolagoina le tagata. A o le’i faia le lesona, talanoaina lo latou auai. Tagai i le mataupu 10.

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e fesoasoani ai i tagata ia tausia a latou tautinoga pe a tatou o ese? Tulitatao e ala i le faia o se fesootaiga puupuu i aso taitasi e fesoasoani ai i tagata e tausia a latou tautinoga. Vaavaai mo ni auala e faaaofia ai tagata o le ekalesia e fesoasoani ai ia i latou o loo e aoaoina ia tausia a latou tautinoga. O lenei fesootaiga e mafai ona aofia ai le faitauina o se mataupu mai le Tusi a Mamona po o isi tusitusiga paia. Afai e le o tausia e se tasi se tautinoga muamua, atonu e sili atu le fesoasoani i lena mea a o le’i tuuina atu se isi tautinoga. Tagai i le mataupu 11.

  • E mafai faapefea ona faaleleia atili la tatou fesoasoani ia i latou i le isi taimi? I le mae’a ai o tulaga uma tau aoaoga, iloilo aafiaga o tagata o loo e aoaoina. Pe o tuputupu a’e ea lo latou faatuatua ia Keriso? Pe o latou lagonaina ea le Agaga? Pe o latou salamo ma osia ma tausia tautinoga? O latou tatalo ea, suesue i le Tusi a Mamona, ma auai i le lotu? Fai se fuafuaga e fesoasoani ai ia i latou.

Aoao Atu mai Lou Loto e pei ona Taialaina ai e le Agaga

I le saunoa atu ai i toeaina ma tuafafine uma, na ta’ua ai e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O lo tatou faamoemoega o le aoao atu lea o le svali o le talalelei toefuataiina i se auala e faatagaina ai le Agaga e taitaiina e lēe gata i faifeautalai, ae faapea foi ia i latou o loo aoaoina. E taua tele le aoaoina o manatu [o lesona], ae o nei lesona e le tatau ona aoaoina atu faatauloto. E tatau ona lagona e le faifeautalai le tuusaolotoina o ia e faaaoga ana lava upu e pei ona musuia ai e le Agaga. E le tatau ona ia tuuina atu se tauloto, ae ia tautala atu mai le loto i ana lava upu. E mafai ona ia aluese mai le faasologa o lesona, ma tuuina atu mea e pei ona musuia ai o ia, e tusa ai ma manaoga ma mea e fiafia i ai le tagata sailiili. I le talanoa ai e uiga i lona lava talitonuga maumaututu ma i ana lava upu, e tatau ona ia molimau atu i le moni o ana aoaoga.”

Ata
o faifeautalai o loo faafeiloa’iina se tamaloa

Aoao Atu ma Valaaulia e tusa ai ma Manaoga o le Tagata Lava Ia

E fetuutuunai lava e oe le aoaoina atu o lesona i soo se auala e sili ona fesoasoani ai i tagata ina ia saunia lelei mo o latou papatisoga ma faamauga. O le a sili atu ona fuafuaina po o le a le lesona e te aoaoina atu, o le taimi e te aoaoina atu ai, faapea ma le tele o le taimi e te aoaoina atu ai e ala lea i manaoga o tagata sailiili faapea le taitaiga a le Agaga. Mo se faataitaiga, pe a aoaoina tagata e le o i ai se talaaga faaKerisiano, e mafai ona e amata i le fesoasoani ia i latou e atiina a’e se sootaga sili atu ma le Tama Faalelagi ma se malamalamaaga i Lana fuafuaga (tagai i le “Aoaoina o Tagata E Le o I Ai se Talaaga Faa-Kerisiano” i le mataupu 10).

Tuu atu i le Agaga e taialaina oe po o le a le valaaulia e tuuina atu ma le taimi e tuuina atu ai. O le valaaulia sa’o i le taimi sa’o e mafai ona uunaia tagata e faia mea o le a fausia ai lo latou faatuatua. O nei faatinoga e mafai ona taitai atu ai i se liuga tele o le loto (tagai i le Mosaea 5:2; Alema 5:12–14).

Aoao atu lesona e faigofie, manino, ma puupuu. E masani lava, o se asiasiga faafaiaoga e le tatau ona sili atu ma le 30 minute, ma e mafai ona e aoaoina se tagata i le itiiti ifo ma le 5 minute.

E masani lava ona e manaomia ni feiloaiga se tele e aoao atu ai mataupu faavae i se lesona se tasi. O le a masani ona malamalama atili tagata i lau savali pe afai e te aoaoina atu ni lesona pupuu, aoao soo atu, ma aoao atu ni vaega laiti o anomea.

Suesuega o Tusitusiga Paia

O a mea ua taitaiina oe e aoao atu?

Aisea e taua ai le suesue i le aoaoga faavae i lesona?