Inisitituti
Lesona 22 Anomea mo Sauniuniga o le Vasega: Puipuia I Tatou Lava mai Aoaoga Faavae Sese o Aso e Gata Ai


“Lesona 22 Anomea mo Sauniuniga o le Vasega: O Le Tusi a Mamona: Puipuia I Tatou Lava Mai Aoaoga Faavae Sese o Aso e Gata Ai,” Anomea a le Faiaoga o Aoaoga ma Aoaoga Faavae o le Tusi a Mamona (2021)

“Lesona 22 Anomea mo Sauniuniga o le Vasega,” Anomea a le Faiaoga o Aoaoga ma Aoaoga Faavae o le Tusi a Mamona

Lesona 22 Anomea mo Sauniuniga o le Vasega

Puipuia I Tatou Lava mai Aoaoga Faavae Sese o Aso e Gata Ai

Ata
o se alii talavou o loo uuina tusitusiga paia

Sa saunoa mai Elder Quentin L. Cook o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “Ua tatou ola i taimi faigata. Ua i ai se masani faateleina ua ‘ta’u le leaga o le lelei, ma le lelei o le leaga’ [2 Nifae 15:20; tagai i le Isaia 5:20]” (“Shipshape and Bristol Fashion: Be Temple Worthy—in Good Times and Bad Times,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 40). Faatasi ai ma se muai silafia ma le alofa tele, ua tuuina mai ai e le Alii le Tusi a Mamona, ua fesoasoani e faailoa aoaoga ma manatu sese ia ua salalau solo i o tatou aso. A o e suesue i lenei anomea, mafaufau po o a ni mataupu faavae mai le Tusi a Mamona e mafai ona fesoasoani e te iloa ai taufaasese ma tu atu ai mo le mea moni.

Vaega 1

E mafai faapefea e le Tusi a Mamona ona puipuia a’u e faasaga i aoaoga sese a le lalolagi i aso nei?

Na aoao mai e Peresitene Ezra Taft Benson ma Peresitene Russell M. Nelson le mea lenei e uiga i le mana o le Tusi a Mamona e puipuia i tatou mai aoaoga sese:

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

O le Tusi a Mamona e faailoa ai fili o Keriso. Na te ta’useseina mataupu sese. … E faamalolosia ai soo lotomaualalalo o Keriso e tetee atu i faiga leaga, togafiti, ma mataupu a le tiapolo i o tatou aso. (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Ezra Taft Benson [2014],132)

Ata
Peresitene Russell M. Nelson

O loo faamanino uma e le Tusi a Mamona aoaoga a le Matai ma faailoa atu ai togafiti a le fili [tagai 2 Nifae 26–33]. O loo aoao e le Tusi a Mamona aoaoga faavae moni e soloia ai uputuu sese faalelotu. (“OLe Tusi a Mamona: Faamata e Faapei Lou Olaga e aunoa ma Ia?Ensign po o le Liahona, Nov. 2017, 62)

Na tusifaamaumauina e Nifae se valoaga matagofie e faatatau i le oo mai o le Tusi a Mamona, lea sa o se vaega taua o le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso (tagai 2 Nifae 27:6–23). Ona valoiaina lea e Nifae o aoaoga sese, aoaoga faavae faavalevalea, ma faiga a le tiapolo o le a taitaiseseina ai tagata (tagai 2 Nifae 28).

Ata
aikona, suesue

Suesue mo Sauniuniga mo le Vasega

Faitau le 2 Nifae 28:7–9, 20–22, 29–30, ma mafaufau e faailoga aoaoga sese na fai mai Nifae o le a tatou feagai i aso amuli.

Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto i Sauniuniga mo le Vasega

O se suesuega i aso taitasi o le Tusi a Mamona e valaaulia ai le Agaga Paia i o tatou olaga. O le Agaga Paia o le fesoasoani sili lea i le iloatinoina o le upumoni mai le mea sese. O le a se taimi na e vaaia ai ni faataitaiga o aoaoga sese lea na lapatai mai ai Nifae o le a tatou feagai i aso amuli? E faapefea ona e iloa i latou? O le a se mea ua e faia e puipui ai oe lava e faasaga i nei aoaoga sese?

Vaega 2

E mafai faapefea ona ou saunia au lava e faasaga ia i latou o e e ono saili e faaumatia lo’u faatuatua ia Iesu Keriso?

Ua lapatai mai le Tusi a Mamona e faasaga i anetikeriso. O se anetikeriso o “soo se tasi po o soo se mea e faaa’oa’o pepelo i le fuafuaga moni o le talalelei o le olataga ma tetee faaaliali pe faalilolilo ia Keriso” (Taiala i Tusitusiga Paia, “Antichrist ,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org). Sa saunoa mai Peresitene Nelson e uiga i anetikeriso:

Ata
Peresitene Russell M. Nelson

Manatua Korioa, le aneti-Keriso? Sa faia e Korioa le tele o faamatalaga pepelo e uiga i le Faaola, na alu atu Korioa i lea nofoaga ma lea nofoaga seia oo ina aumai o ia i luma o le faitaulaga sili o le na fesiligia o ia: “Aisea ua e fealuai ai e faapiopio ala o le Alii? Aisea ua e aoao atu ai i lenei nuu o le a leai se Keriso, e taofi ai lo latou olioli?” [Alema 30:22].

Soo se mea e tetee ia Keriso po o Lana aoaoga faavae o le a taofia lo tatou olioli. E aofia i lena mea ia filosofia a tagata, lea e tele i luga o le initoneti ma poloka, lea e tutusa lava ma mea na faia e Korioa. (“Olioli ma le Ola Ai Faaleagaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2016, 83–84)

Ata
aikona, tusifaamaumau

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunaia

Ina ia sauni mo le vasega, suesue se tasi o tala nei: (1) Serema ma Iakopo, (2) Neoa ma Kitiona, po o (3) Korioa ma Alema. (Faamatalaga: O mau e faatatau i nei fuaitau ua tuuina atu i vaega nei.) O tala taitasi o loo i ai le tala o se anetikeriso o lē na tetee i le Alii ma Lana Ekalesia faapea foi ma se tasi o lē sa tali atu ma le faatuatua ia Iesu Keriso. Ao e suesue, tusi au tali i fesili i lau apitalaaga. Sau sauni i le vasega e faasoa atu mea sa e aoaoina.

Fesili mo Suesuega

  1. O a ni faiga sa faaaoga e lenei anetikeriso e faatamaia ai le faatuatua o tagata ia Iesu Keriso ma Lana talalelei?

  2. O a nisi o faataitaiga i aso nei o manatu sese na aoao po o faiga na faaaoga e le anetikeriso o loo i le tala lenei? O faapefea ona faasalalau e Satani nei manatu i o tatou aso?

  3. O a nisi o mataupu faavae po o faiga masani na e aoaoina mai faataitaiga faamaoni a le tagata o le na tetee atu i savali sese? (Lisi mai ia le itiiti ifo i le tolu ni mea.) E ono faapefea ona faaaoga e se tasi i aso nei nei mataupu faavae ma faiga masani e tali atu ai i aoaoga faavae ma tuuaiga sese?

Faaaoga punaoa o loo i lalo a o e suesue i le tala ua e filifilia.

Serema ma Iakopo

Ata
Serema o loo finau ma Iakopo

Faitau le Iakopo 7:1–14 pe matamata le vitio o le Tusi a Mamona “Sherem Denies Christ (Iakopo 7)” seia oo i le taimi 4:20, ma tali i fesili suesue na muai tuuina atu.

O le faavae faaleagaga o Iakopo sa o se punavai o le malosi i le faatoilaloina o faamatalaga a Serema (tagai Iakopo 7:5). Faitau le saunoaga lenei a Elder Ronald A. Rasband o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma mafaufau pe mafai faapefea ona e mulimuli i le faataitaiga a Iakopo.

Ata
Elder Ronald A. Rasband

Ao ou fautuaina ni tagata [o loo luitauina o latou faatuatua], sa ou sailia a latou faaiuga na faia i le tele o tausaga na taitai atu ai i latou e faagalo aafiaga paia, ia faavaivai, ma ia masalosalo. Sa ou fautuaina i latou, e pei ona ou fautuaina outou i le taimi lenei, ia manatua aemaise lava i taimi o faigata, le taimi na e lagona ai le Agaga ma le malosi o lau molimau; manatua ia faavae faaleagaga na e fausia. Ou te folafola atu a outou faia lenei mea, ma aloese mai mea e le fausia ma faamalosia ai lau molimau po o mea e faitioina ai au talitonuga, o le a e toe manatua i lou mafaufau na taimi pele na tuputupu ae ai lau molimau e ala i le tatalo lotomaualalo ma le anapogi. Ou te faamautinoa atu ia te oe o le a e toe lagona le saogalemu ma le mafanafana o le talalelei a Iesu Keriso. (“Ne’i Galo ia te Oe,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2016, 114)

Tusifaamaumau i lau apitalaaga ia le itiiti ma se tasi se aafiaga faaleagaga e mafai ona e manatua o se taimi na luitauina ai lou faatuatua ia Iesu Keriso po o Lana talalelei.

Neoa ma Kitiona

Ata
Neoa, saunia e James H. Fullmer

Suesue le Alema 1:2–16, ma tali i fesili suesue na muai tuuina atu. E ono fesoasoani le maitau e faapea, na aoao mai Nifae o “faafaitaulaga pepelo, o tagata ia latou te talai atu ma faatutu aʼe i latou lava e fai ma malamalama i le lalolagi, ina ia mafai ona latou maua o oloa ma viiga o le lalolagi; a ua latou lē saili le manuia o Siona” (2 Nifae 26:29).

Aisea e te manatu na tautaua ai aoaoga sese a Neoa i nisi o tagata? Faitau le faamalamalamaga lenei o faiga a le fili mai ia Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili, ma mafaufau pe faapefea ona faatatau i aoaoga a Neoa ua tusifaamaumauina i le Alema 1:4.

Ata
Peresitene Dallin H. Oaks

O Satani o le taufaasese silisili, o le tama o pepelo (tagai Ioane 8:44). E le faapea ona e na’o pepelo e ta’u mai e Satani. O ana pepelo sili ona iloga e afa mea sa’o po o pepelo e o mai faatasi ma le mea sa’o. (“Reading Church History” [lauga i faiaoga o le Ofisa o Aoga a le Ekalesia, Aok. 16, 1985], 9)

Tusifaamaumau i lau apitalaaga se tali i le fesili lenei: E mafai faapefea ona ou atinaeina le lototele faateleina e filifili ai le mea sa’o nai lo o le mea lauiloa ae sese?

Kori’oa ma Alema

Ata
Ua Faailoa Mai i Mea Uma e i Ai le Atua (Alema ma Kori’oa), saunia e Walter Rane

Faitau le Alema 30:12–18, 23, 27–28, 32–33, 39–46 pe matamata i le vitio o le Tusi a Mamona “All Things Denote There Is a God (Alema 30)” seia oo i le taimi 7:45, ma tali i fesili suesue na muai tuuina atu.

Na tuuina mai e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le fautuaga lenei e uiga i tagata o le Ekalesia:

Ata
Peresitene M. Russell Ballard

Ia tatou faaeteete i perofeta pepelo ma faiaoga pepelo, o alii uma ma tamaitai, o e ua tofia i latou lava e folafola atu aoaoga faavae o le Ekalesia ma e ua saili atu e faasalalau a latou talalelei pepelo ma faatosina atu e mulimuli ia i latou e ala i le lagolagoina o faatasiga tetele, o tusi, ma api talaaga o loo i ai faamatalaga o loo luitau ai aoaoga faavae autu a le Ekalesia. Ia faaeteete ia i latou o e tautatala ma faasalalau e tetee i perofeta moni a le Atua ma ē talai atu ma le malosi i isi faatasi ai ma le le amanaiaina ma le le fefe o le manuia e faavavau o i latou o loo latou faaseseina. (“Beware of False Prophets and False Teachers,” Ensign, Nov. 1999, 63)

I le tuuina atu o le molimau o le upumoni, na tuuina atu ai e Alema ia Korioa ni faamaoniga mo le i ai o le Atua. Tusifaamaumau i lau apitalaaga faamaoniga ua e vaaia ua “faailoa mai … o loo i ai se Atua” (Alema 30:44). O a ni auala e mafai ai e nei faamaoniga ona faamalosia lou faatuatua ma le molimau i le Atua?