Inisitituti
Lesona 25 Anomea mo Sauniuniga o le Vasega: Tatalo ma Faaaliga Faaletagata Lava Ia


“Lesona 25 Anomea mo Sauniuniga o le Vasega: Tatalo ma Faaaliga Faaletagata Lava Ia,” Anomea a le Faiaoga o Aoaoga ma Aoaoga Faavae o le Tusi a Mamona (2021)

“Lesona 25 Anomea mo Sauniuniga o le Vasega,” Anomea a le Faiaoga o Aoaoga ma Aoaoga Faavae o le Tusi a Mamona

Lesona 25 Anomea mo Sauniuniga o le Vasega

Tatalo ma Faaaliga Faaletagata Lava Ia

Ata
tamaitai talavou o loo faitauina ia tusitusiga paia

Na folafola mai Iesu Keriso, “O i latou uma e ole atu, e to mai i ai; ma o ia o le e saili, e maua e ia; ma o le e tu’itu’i atu, o le a tatala mai ia te ia” (3 Nifae 14:8). Na saunoa mai Peresitene Russell M. Nelson e uiga i lenei folafolaga: “O lenei ofo e le masuia ia tuuina mai faaaliga patino, ua faasafua mai i Ana fanau uma lava. Toetoe a pei e mo’i lelei lava. Ae e moni!” (“Ole Atu, Saili, Tu’itu’i Atu,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 81). A’o e suesue i nei anomea, mafaufau i le aoga o au tatalo ma mea e mafai ona e faia e faateleina ai lou mafai ona maua faaaliga faaletagata lava ia.

Vaega 1

O a ni mea e mafai ona ou faia ia avea ai le tatalo o se vaega sili ona anoa o lo’u olaga?

Ina ua taitaiina e Alema ma Amoleka se vaega o faifeautalai e fesoasoani e toe aumai sa Sorama na liliuese, sa faateia i latou ina ua latou molimauna le ala na tapuai ma tatalo ai sa Sorama i totonu o o latou sunako. O le tu ai i le tumutumu o se fata na latou ta’ua o le Rameutoma, e auaua’i ai tagata e tauloto se tatalo faatonuina, e tautino atu ai o le a leai se Keriso ma ua filifilia i latou e le Atua ina ia faasaoina. A uma le sauniga tapua’i, ona o lea o sa Sorama i le fale, “e le toe tautatala e uiga i lo latou Atua” seia oo ina latou toe foi mai i le vaiaso e sosoo ai. (Tagai i le Alema 31:12–14.) Mulimuli ane, sa mafai e Alema ma Amoleka ona a’oa’o atu le talalelei, e aofia ai le uiga moni ma le faamoemoega o le tatalo, i se vaega o sa Sorama lotomaualalalo (tagai Alema 32–34).

Ata
O sa Sorama o loo tatalo i luga o le Rameutoma
Ata
aikona, suesue

Suesue ia Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le Alema 34:17–28, ma faailoa ni mataupu faavae na aoao atu e Amoleka ia sa Sorama e uiga i le tatalo.

Ata
aikona, tusifaamaumau

Tusifaamaumau Ou Manatu

Filifili se fuaiupu se tasi pe lua mai le Alema 34:17–28, ma toetusi le fuaiupu po o fuaiupu e pei o loo tautala Amoleka i le gagana o ona po nei i se tasi e te lua tupulaga. Mo se faataitaiga, mafaufau i le fautuaga e tatalo “mo lafu o o outou fanua” (fuaiupu 25), ma faaaoga le manatu lava e tasi i o tatou tulaga i aso nei. Ia saunia e faasoa atu au fuaiupu toe teuteuina i le vasega. Mafaufau pe faapefea ona e faaaogaina aoaoga a Amoleka e faaleleia ai le faamaoni ma le fai soo o a oe lava tatalo.

Vaega 2

O le a se mea e mafai ona ou faia ia maua ai faaaliga faaletagata lava ia?

E lata i le amataga o le Tusi a Mamona, na tusifaamaumauina ai e Nifae lona manao ia malamalama ma maua se molimau patino e uiga i le miti a lona tama i le laau o le ola ma isi ana aoaoga (tagai 1 Nifae 10:17).

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le 1 Nifae 10:17–19, ma vaavaai mo mea e mafai ona tatou aoao mai ia Nifae e uiga i le mauaina o faaaliga faaletagata lava ia. (Manatua: “O mea lilo a le Atua o ni upumoni faaleagaga e na o faaaliga e iloa ai.” [Taiala i Tusitusiga Paia, “Mysteries of God,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org].) Mo se faataitaiga, ua faaali mai ia i tatou se mealilo a le Atua pe a tatou maua se molimoau mai le Agaga Paia e moni le Tusi a Mamona.

Ata
Nifae o loo tatalo

A o mafaufau loloto Nifae i aoaoga a Liae, sa “segia ese [ia] i le Agaga o le Alii” ma maua ai lana ia lava faaaliga vaaia (1 Nifae 11:1). I lenei faaaliga na maua ai e Nifae le malamalama faaopoopo e uiga i le miti a lona tama e uiga i le laau o le ola, o le auaunaga i le olaga nei a le Faaola, le lumanai a lana fanau, ma le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai (tagai 1 Nifae 11–14).

Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto i Sauniuniga mo le Vasega

O le a le mea sa faalagolago ma talitonu i ai Nifae e uiga i le Atua na faapea ona faateleina ai lona mafai ona maua o faaaliga faaletagata lava ia?

Ina ua uma lenei aafiaga faafaaaliga, sa toe foi atu Nifae i le faleie o lona tama ma tau atu ai i ona uso na “fefinauaʼi o le tasi ma le isi, e uiga i mea sa tautala atu ai [Liae] ia te i latou” (1 Nifae 15:2).

Ata
Uso o Nifae o loo fefinauai
Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le 1 Nifae 15:3–4, 8–11, ma mafaufau pe aisea na faigata ai ia Lamana ma Lemuelu ona malamalama i aoaoga a Liae.

Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto i Sauniuniga mo le Vasega

O le a se fesili po o ni fesili sa e aveina atu i le Alii, ma o le a se aafiaga na e maua? O i ai ni [au] atugaluga po o ni fesili e mafai ona e aveina atu i le Alii, ae e te le’i aveina atu i ai? Afai o lea, o le a se mea o taofia oe mai le tatalo atu e uiga i ai?

Mulimuli ane, i le Tusi a Mamona, tatou te faitau ai i se loia e igoa ia Seseroma o lē sa taumafai e ta’ufaatauvaa aoaoga a Alema ma Amoleka. Ina ua maua e Amoleka ia pepelo a Seseroma, sa oo ina lotomaualalo Seseroma ma amata ona fesili atu ia Alema ni fesili faamaoni e uiga i le talalelei. Sa aoao e Alema ia Seseroma, o mealilo a le Atua, po o faaaliga, e na’o i latou lava o e lotomaualalo ma faamaoni e mafai ona tuuina atu i ai. (Tagai Alema 11:21–13:31.)

Ata
Ua aoao atu Alema i se aofia
Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le Alema 12:9–10, ma mafaufau pe o faapefea ona faateleina pe faaitiitia e ou uiga ma faatinoga i le taimi nei lou gafatia e maua ai faaaliga.

O le tautalagia ai o mea e mafai ona tatou faia e faateleina ai lo tatou gafatia e maua ai faaaliga, na aoao mai ai Peresitene Nelson:

Ata
Peresitene Russell M. Nelson

Saili se nofoaga filemu e mafai ona e alu soo i ai. Ia faamaualaloina oe lava ia i luma o le Atua. Liligi atu lou loto i lou Tama Faalelagi. Liliu atu ia te Ia mo ni tali ma mo le faamafanafanaga.

Tatalo atu i le suafa o Iesu Keriso e uiga i ou atuatuvalega, ou popolega, ou vaivaiga—ioe, o fa’anaunauga o lou loto. Ona faalogo lea! Tusi i lalo manatu e oo mai i lou mafaufau. Faamaumau i lalo ou lagona ma tulitatao i fa’atinoga e uunaia oe e fai. A o e faiso’oa lenei fa’agasologa i lea aso ma lea aso, masina ma lea masina, tausaga ma lea tausaga, o le a e “ola ai i le mataupu faavae o fa’aaliga” [Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 132]. …

E leai se mea na te tatalaina le lagi e pei o le tuufaatasiga o le mama a’ia’i, usiusitai sa’olele, sailiga ma le naunautai, taumafa i aso taitasi i afioga a Keriso i le Tusi a Mamona, [tagai 2 Nifae 32:3], ma taimi faisoo e tuuto atu i le galuega o malumalu ma talafaasolopito o aiga. …

… Ou te aioi atu ia te outou ia faateleina lo outou gafatia faaleagaga e maua ai faaaliga. (“Faaaliga mo le Ekalesia, Faaaliga mo o Tatou Olaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2018, 95, 96)

Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto i Sauniuniga mo le Vasega

O le a se mea na e faia i le taimi ua fano na sili ona fesoasoani ia te oe e maua ai faaaliga? O a ni laasaga faaopoopo e mafai ona e faia e faateleina ai lou mafai ona maua faaaliga?