Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 1: Ko e Tohi ʻa Molomoná Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi


Lēsoni 1

Ko e Tohi ʻa Molomoná Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi

Talateú

ʻE maʻu ʻe kinautolu ʻoku nau ako ʻa e ngaahi akonaki mo e tokāteline ʻo e Tohi ʻa Molomoná ha fakamoʻoni ko Sīsū ko e Kalaisí. ʻI he lēsoni ko ʻení, ʻe ako ʻe he kau akó ko e kau faʻu tohi tefito ʻo e tohí ni ne nau sio mata ʻo fakamoʻoniʻi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá pea ʻoku tokoni ʻa ʻenau ngaahi leá ke toe loloto ange ʻetau mahinó mo e fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.

Laukonga Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 13:40 ; 2 Nīfai 25:17-18; ʻAlamā 33:22-23

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44), pea kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
Prophet Joseph Smith

“Naʻá ku fakahā ki he kau takí, ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi totonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní, pea ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi ki hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe” (talateu ki he Tohi ʻa Molomoná).

  • Ko fē ʻi he ngaahi lea loto falala ʻa e Palōfitá fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná ʻokú ke maʻu ha fakamoʻoni ki aí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

  • ʻOku fakatupulekina fēfē ʻe he fakamatala ʻa e Palōfitá hoʻo loto ko ia ke ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakaʻilongaʻi ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi heʻenau ngaahi folofolá ʻi he palakalafi hono ono ʻo e talateu ki he Tohi ʻa Molomoná, pea fokotuʻu ange ke nau tohi ʻi he tafaʻakí ʻo fakafekauʻaki ki he 1 Nīfai 13:40 mo e 2 Nīfai 25:17- 18. (Fakatokangaʻi ange: Ko e fakafekauʻakí ko ha pōtoʻi ako fakafolofola te ke lava ʻo fili ke fakamamafaʻi ʻi he kotoa ʻo e kalasi ko ení. ʻI he fakamālohia ʻe he kau akó ʻa ʻenau pōtoʻi ako fakafolofolá, ʻoku nau hoko ʻo fakafalala fakalaumālie ange kiate kinautolu.)

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi mei he 1 Nīfai 13:40 mo e 2 Nīfai 25:17-18 lolotonga hono kumi ʻe he kalasí ʻa e taumuʻa tefito ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā e taha ʻo e ngaahi taumuʻa tefito ʻo e Tohi ʻa Molomoná? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení: Naʻe ʻomai ʻe he ʻOtuá ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ke fakalotoʻi ʻa e kakai kotoa pē ko Sīsū ko e Kalaisí. [Vakai foki ki he peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.])

  • Kuo fakalotoʻi fēfē ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e kakaí ko Sīsū ʻa e Kalaisí?

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní (1899–1994), pea fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ia:

ʻĪmisi
President Ezra Taft Benson

“ʻOku fakaʻikaiʻi ʻe he tokolahi ʻo e māmani faka-Kalisitiané ʻi he ʻahó ni ʻa e fakalangi ʻo e Fakamoʻuí. ʻOku nau fehuʻia Hono ʻaloʻi fakaofó, ʻEne moʻui haohaoá, mo e moʻoni ʻo ʻEne toetuʻu nāunauʻiá. ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻi he ngaahi lea taʻe-toe-fehalaaki kau ki he moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa ko iá. ʻOku ne toe ʻomi foki ʻa e fakamatala kakato taha ki he tokāteline ʻo e Fakaleleí. Ko e moʻoni ʻoku hoko ʻa e tohi ne fakahā fakalaumālié ni ko ha maka-tuʻu-loto ʻi he fakamoʻoniʻi ki māmani ko Sīsū ʻa e Kalaisí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: ʻEselā Tafu Penisoni[2014], 152).

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa moʻoni ʻi he moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku fakapapauʻi mai ʻi he Tohi ʻa Molomoná?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
President Russell M. Nelson

“Kuó u ʻosi lau tuʻo lahi ʻa e [Tohi ʻa Molomoná]. Kuó u ʻosi lau foki mo ha ngaahi meʻa lahi kuo tohi fekauʻaki mo ia. Kuo nofotaha ha niʻihi ʻo e kau faʻu tohí ʻi hono ngaahi talanoá, kakaí, pe fakamatala ʻo e ngaahi konga ʻo e hisitōliá. Kuo ʻi ai ha niʻihi kuo toʻoa honau lotó ʻi he ngaahi faʻunga leá pe ko e ngaahi lēkooti ʻo e ngaahi meʻa taú, siokālafí, tōʻonga moʻui ʻa e fanga monumanú, ngaahi founga fakatufungá, pe ngaahi founga fua mamafá mo e fakafuofuá.

“Neongo ʻa e fakamānako ʻa e ngaahi meʻá ni, ko hono ako ko ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko e fakapale lelei tahá ia ʻi he taimi ʻoku tāfataha ai ki hono taumuʻa tefitó—ko e fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi. ʻI hono fakafehoanakí, ʻoku ʻikai mahuʻinga e ngaahi meʻa kehé ia.

“ʻI he taimi ʻokú ke lau ai e Tohi ʻa Molomoná, tokanga taha ki he tokotaha mahuʻinga ʻi he tohí—mei hono vahe ʻuluakí ki hono fakaʻosí—ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua Moʻuí” (“A Testimony of the Book of Mormon,” Ensign, Nov.1999, 69).

  • ʻI he kotoa ʻo e ngaahi folofola ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e hā ʻokú ke pehē ai ʻoku mahuʻinga taha ke tokanga tāfataha pē ki he pōpoaki fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí?

Fakamatalaʻi ki he kau akó ʻi he hili hono akoʻi ʻe he palōfita ko ʻAlamaá ʻa e kau Sōlamí fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí (vakai, ʻAlamā 33:22), naʻá Ne fakaafeʻi ʻEne kau fanongó ke nau tō ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki honau lotó koeʻuhí naʻa lava ʻo tupu. Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 33:22-23 pea feinga ke ʻilo ʻa e ngaahi moʻoni naʻe fakalotolahiʻiʻaki ʻe ʻAlamā ʻa ʻene kau fanongó ke nau “tō” honau lotó.

  • Ko e hā ʻa e pōpoaki naʻe fie maʻu ʻe ʻAlamā ke tō ʻe heʻene kau fanongó ʻi honau lotó?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi ola naʻe palōmesi ʻe ʻAlamā ʻo kapau te nau tō mo fafanga ʻa e tui ko ʻeni kia Sīsū Kalaisí? (ʻE tupulaki ʻenau fakamoʻoní “ki he moʻui taʻengatá”; ʻe maʻamaʻa ʻenau ngaahi kavengá.)

  • Kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻoku fakamatalaʻi ʻe ʻAlamaá?

1 Nīfai 6:4; 2 Nīfai 11:2–3; Sēkope 1:7–8; Molomona 1:15; 3:20–22; ʻEta 12:38–39, 41

Naʻe mamata tonu ʻa e kau tohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi.

Fakamatalaʻi ange ko e konga lahi ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe tohi ia ʻe ha kau faʻu tohi tefito ʻe fā: Nīfai, Sēkope, Molomona, mo Molonai. (Tuku kehe pē ʻa e ngaahi tohi ʻa ʻĪnosi, Seilomi, mo ʻAmenaí.)

Hiki e saati ko ʻení ʻi he palakipoé. Ke tokoni ki he kau akó ke nau ako fekauʻaki mo e kau faʻu tohi tefito ʻe fā ko ení, fakaafeʻi kinautolu ke fili pea lau fakalongolongo ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení. Kole ke nau kumi pē ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne fakafeʻungaʻi ʻa e tokotaha faʻu tohí ke ne hoko ko ha fakamoʻoni mālohi ʻo Sīsū Kalaisi.

Tokotaha Faʻu Tohí

Meʻa Ke Aʻusia

1. Nīfai

2 Nīfai 11:2

2. Sēkope

2 Nīfai 11:3

3. Molomona

Molomona 1:15

4. Molonai

ʻEta 12:38–39

Fakaʻatā ke vahevahe ʻe he kau akó e meʻa naʻa nau ako mei he potufolofola taki taha. Fehuʻi ange leva:

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino naʻe mamata tonu e kau faʻu tohi tefito ʻo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisí? (ʻI hoʻomou aleaʻi ʻa e fehuʻi ko ení, tokoniʻi e kau akó ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ení: ʻI heʻetau ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku tau ako ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ngāué meiate kinautolu naʻa nau mamata mo ʻiloʻi Iá. Mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange naʻe mamata tonu foki ʻa e tokotaha naʻá ne liliu e Tohi ʻa Molomoná, ʻa Siosefa Sāmita kia Sīsū Kalaisi.)

Tānaki atu ha kōlomu hono tolu ki he saati ʻi he palakipoé, ʻo hangē ko ia ʻoku hā atú:

Tokotaha Faʻu Tohí

Meʻa Ke Aʻusia

Taumuʻá

1. Nīfai

2 Nīfai 11:2

1 Nīfai 6:4

2. Sēkope

2 Nīfai 11:3

Sēkope 1:7–8

3. Molomona

Molomona 1:15

Molomona 3:20-22

4. Molonai

ʻEta 12:38-39

ʻEta 12:41

Kole ki he kau akó kotoa ke lau fakalongolongo ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ʻi he kōlomu hono tolú, ʻo kumi e ngaahi ʻuhinga naʻe hiki ai ʻe he tokotaha faʻu tohi taki taha ʻa ʻene pōpoakí.

  • Ko e hā naʻe lekooti ai ʻe he kau faʻu tohi ko ení ʻa ʻenau ngaahi pōpoakí?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe vivili ai ʻa e kau faʻu tohi ko ení ke fakaafeʻi e niʻihi kehé ke haʻu kia Kalaisí?

  • ʻOku kaunga fēfē ʻa ʻenau ngaahi fakaafe ke haʻu kia Kalaisí ki hoʻo moʻui fakatāutahá? Ko e hā ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he ngaahi fakaafe ko ʻení?

2 Nīfai 33: 1–2, 4–5, 10–11

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke tau tui kia Sīsū Kalaisi

Fakamatala ange neongo ʻoku taʻefaʻalaua ha niʻihi fakafoʻituitui kuo liliu ʻenau moʻuí ʻe heʻenau ngaahi fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná, ka ʻoku kei fekuki pē ha niʻihi mo e tālaʻa fekauʻaki mo hono moʻoní mo ʻene totonú.

  • Ko e hā ha faleʻi te ke ʻoatu ke tokoniʻi ha tokotaha ke fakamālohia pē fakatupulaki ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná?

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e 2 Nīfai 33:1-2 lolotonga iá, ʻoku feinga e kalasí ke ʻiloʻi pe ko e hā e mālohi ʻokú ne fakaʻatā e pōpoaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke hū ki he loto ʻo ha taha.

  • Ko e hā e mālohi ne pehē ʻe Nīfai ʻokú ne fakaʻatā ʻene pōpoakí ke hū ki ha loto ʻo ha taha? (Ko e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.)

  • Ko e hā naʻe pehē ʻe Nīfai te ne taʻofi ha niʻihi mei hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamatalaʻi mo aleaʻi ha tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi mai ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. (Tokoniʻi ke ʻilo ʻe he kau akó e tefitoʻi moʻoni ko ení: ʻOku malava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo ʻave ʻa e pōpoaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki hotau lotó ʻo kapau he ʻikai ke tau fakafefeka hotau lotó ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Fakakaukau ke tohi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

ʻOange ha kiʻi taimi ki he kau akó ke nau ako ʻa e 2 Nīfai 33:4–5, ʻo kumi ha toe ngaahi tāpuaki ʻe lava ke tau maʻu mei hono ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Kole ange ki he kau akó ke vahevahe e meʻa naʻa nau ʻiló.

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā L. Uitinī Keleitoni ʻo e Kau Fitungofulú, pea kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
Elder L. Whitney Clayton

“Kuo pau ke tau fili ke fakaʻatā hotau lotó ki he moʻoni fakalangi ʻo e Fakamoʻuí. …‘Oku ‘ikai fakamālohiʻi kitautolu ‘e he ‘Otuá ke tau tui. Ka ‘okú Ne fakaafeʻi kitautolu ke tau tui ‘i Heʻene fekauʻi mai ha kau palōfita mo ha kau ‘aposetolo moʻui ke nau akoʻi kitautolu, ʻaki hono ‘omi ʻo e folofolá, mo fakaafeʻi kitautolu ‘o fakafou ʻi Hono Laumālié. …Ko e fili ke tuí ko e fili mahuʻinga taha ia te tau faí. ʻOkú ne fakafōtunga mai ʻetau ngaahi fili kehe kotoa pē” (“Fili ke Tui,” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 38).

  • ʻOku lava fēfē ʻe heʻetau tali ʻa e fakaafe ʻa e kau faʻu tohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke tau tui kia Sīsū Kalaisí ʻo fakafōtunga ʻetau ngaahi fili kehe kotoa pē?

Hoko atu ʻaki haʻo fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e 2 Nīfai 33:10-11 lolotonga iá, ʻoku kumi ʻe he kalasí ʻa e founga ʻoku fakamatalaʻi ʻaki ʻe Nīfai ʻa e fekauʻaki ʻa e tui ki heʻene ngaahi leá mo e tui kia Sīsū Kalaisí.

  • Fakatatau kia Nīfai, ko e hā e fekauʻaki ʻa e tui ki heʻene ngaahi leá mo e tui kia Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā e meʻa ne lau ʻe Nīfai ʻe hoko “ʻi he ʻaho fakaʻosí” kiate kinatolu ʻoku fakafisingaʻi ʻene ngaahi leá?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki ha founga kuo hanga ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau toe vāofi ange mo Sīsū Kalaisi.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó