Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 10: Lotú mo e Fakahaá


Lēsoni 10

Lotú mo e Fakahaá

Talateú

Ko e lotú ko ha faingamālie toputapu mo ha fekau ʻokú ne fakaʻatā kitautolu ke fetuʻutaki mo ha Tamai Hēvani angaʻofa. ʻOkú Ne fanongo mai mo tali ʻetau ngaahi lotú. ʻE lava ke tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku fekumi faivelenga ki he tataki ʻa e ʻEikí ʻaki ha fakahā fakatāutaha. ʻOku fakamamafaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení ʻa e ngaahi meʻa te tau lava ke fai ke teuteu hotau lotó mo e ʻatamaí ke maʻu ʻa e ngaahi tali ki heʻetau lotú.

Laukonga Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Nīfai 32:8–9; 3 Nīfai 14:7–11

ʻOku fanongo mai ʻa e ʻOtuá ki heʻetau lotú

Kole ki he kau akó ke nau lisi ha niʻihi ʻo e ngaah founga ʻe lava ke tau ngāue ʻaki ai ʻa e tekinolosiá ke fetuʻutaki mo e niʻihi kehé. Hiki e tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé.

  • Lolotonga hono fakafaingofuaʻi ʻe he tekinolosiá ʻetau fetuʻutaki mo ha meimei taha pē ʻoku tau fili ki ai, ko e hā e ʻuhinga ʻoku tau faʻa pehē ai ʻoku faingataʻa ke fetuʻutaki lelei mo ʻetau Tamai Hēvaní?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e 3 Nīfai 14:7–11, kae kumi ʻe he kalasí ʻa e meʻa naʻe akoʻi mai ʻe he Fakamoʻuí kau ki he finangalo lelei ʻa e Tamai Hēvaní ke tali ʻetau lotú.

  • Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí kau ki he finangalo lelei ʻa e Tamai Hēvaní ke tali ʻetau lotú? (ʻOku totonu ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku fanongo pea tali mai ʻe he Tamai Hēvaní kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau kole, kumi, mo tukituki aí.)

Ke toe loloto ange ʻa e mahino ʻa e kau akó ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení, vahevahe ange ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
President James E. Faust

“ʻOku ʻikai ha mafai fakaemāmani te ne lava ʻo fakamavahevaheʻi kitautolu mei heʻetau fetuʻutaki hangatonu ki hotau Tupuʻangá. He ‘ikai lava ke ‘i ai ha palōpalema fakamisini pe fakaʻilekitulōnika ‘i he taimi ‘oku tau lotu aí. ‘Oku ‘ikai fakangatangata ʻa e lahi pe ko hono fuoloa ‘o ‘etau lotú ‘i he ‘aho taki taha. ‘Oku ‘ikai ke ‘i ai ha fika tukupau ki hono lahi ‘o ‘etau ngaahi fie maʻu ‘oku tau kolea ‘i heʻetau lotu taki taha. ‘Oku ‘ikai fie maʻu ke tau fou atu ‘i ha kau sekelitali pe ʻai haʻatau ‘apoinimeni ke tau aʻu atu ai ki he taloni ‘o e ‘aloʻofá. ʻOku lava ke tau fetuʻutaki kiate Ia ʻi ha faʻahinga taimi mo ha feituʻu pē” (“The Lifeline of Prayer,” Ensign, Mē 2002, 59).

  • Ko e hā ʻe lava ke ke lea ʻaki ke tokoni ki ha niʻihi ʻoku ʻikai ke nau faʻa lotu koeʻuhí ʻoku ʻikai ke nau tui ʻoku fanongo mai pe tali ʻe he ʻOtuá ʻenau ngaahi lotú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e 2 Nīfai 32:8-9, pea kole ki he kalasí ke nau kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Nīfai kau ki he lotú. Te ke lava ʻo fai ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ke “lotu maʻu ai pē”?

  • Ko e hā ha sīpinga kuó ke mamata ai ʻo ha taha ʻoku lotu maʻu pē? Kuo tāpuekina fēfē ʻa e tokotahá ni koeʻuhí ko e founga ko ení?

  • Ko e hā hono ʻuhinga kiate koe ʻe “fakatapui” ʻe he ʻEikí hoʻo ngaahi ngāué ki he lelei ho laumālié ʻi he taimi ʻokú ke lotu ai ʻo kolea ʻEne tokoní? (ʻE lava ke tokoni ke fakamahino ange ʻoku ʻuhinga hono fakatapui ha meʻá ke tuku mavahe ia ki ha taumuʻa makehe pe toputapu pe ke ngaohi ia ke māʻoniʻoni.)

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau faivelenga ʻo lotu maʻu pē. Fakapapauʻi ange kiate kinautolu ʻoku fanongo mai ʻa e Tamai Hēvaní ki heʻenau ngaahi lotú pea ʻokú Ne finangalo lahi ke tāpuakiʻi kinautolu.

1 Nīfai 10:17–19; 15:1–3, 7–11; Sēkope 4:6; ʻAlamā 26:22

ʻOku lava ke maʻu fakahā fakatāutaha ʻa e kau muimui kotoa pē ʻo Sīsū Kalaisí

Kole ki he kau akó ke lisi ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi pe tūkunga ʻa ia ʻe ala fie maʻu ai ʻe he kakai lalahi kei talavoú ha fakahā meí he ʻOtuá.

Fakamanatu ki he kau akó ʻa e misi ʻa Līhai ki he fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí, pea fakamahino ange naʻe fanongo ʻa Nīfai fekauʻaki mo e misi fakalaumālie ko ʻení, pea naʻá ne fie ʻilo lahi ange ki ai. Kole ange ki ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e 1 Nīfai 10:17-19. Kole ki he kalasí ke nau kumi ki he meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ʻo kau ki he fakahaá, kau ai ʻa e niʻihi ʻoku ʻi ai ʻenau totonu ke maʻu fakahaá.

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi vēsi ko ʻení ʻo kau ki he fakahā fakatāutahá? (Fakapapauʻi ʻoku ʻiloʻi ʻa e tokāteline ko ʻení: ʻOku fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻoní ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu kotoa ʻoku fekumi faivelenga ke maʻu ʻa e ʻiló.)

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar

“ʻOku ʻikai fakangatangata pē [ʻa e laumālie ʻo e fakahaá] … ki he kau maʻu mafai pule ʻo e Siasí; ka ʻoku maʻu pea totonu ke ngāue ia ʻi he moʻui ʻa e tangata, fefine mo e fānau kotoa pē kuo aʻu ki he taʻu ʻe ala fakamāua ai kinautolú mo nau fai e ngaahi fuakava toputapú. ʻOku fakaafeʻi mai ki heʻetau moʻuí ʻa e laumālie ʻo e fakahaá ʻe he holi fakamātoató mo e moʻui tāú” (“Ko e Laumālie ʻo e Fakahaá,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 87).

  • Ko e hā ʻoku fakalotolahi ai ʻa e fakakaukau ko ʻení kiate koe meia ʻEletā Petinaá?

Fakamatalaʻi ange naʻe makatuʻunga ʻi he ngaahi holi, moʻui taau pea mo e tui ʻa Nīfaí ʻa hono fakahā ange foki kiate ia ha meʻa-hā-mai ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí (vakai, 1 Nīfai 11-14). Toe fakamahino ange naʻe kehe ʻa e tali ʻa Leimana mo Lēmiuela ki he mata meʻa-hā-mai ʻena tamaí meia Nīfai. Kole ki ha toko ua ʻo e kau akó ke lau leʻolahi ʻa e 1 Nīfai 15:1-3, 7-9, pea fakaafeʻi ʻa e kalasí ke muimui ki ai mo fakakaukau ki he meʻa ʻoku nau ako meí he ngaahi veesí ni.

  • Ko e hā e meʻa mahuʻinga taha kiate koe ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

Kole ki ha tokotaha ako kehe ke ne lau leʻolahi e 1 Nīfai 15:10-11. Fakakaukau ke fakamahino ki he kau akó ko e veesi 11 ko ha sīpinga ia ʻo ha fakamatala “kapau ʻe-pea ʻe” ʻi he folofolá. Hiki ʻa e meʻa ko ʻení he palakipoé pea ʻeke ki he kau akó pē te nau fakafonu fēfē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakaʻataá ʻo fakatatau ki he meʻa naʻa nau lau ʻi he veesi 10-11:

Kapau ʻe , pea ʻe .

Fakaafeʻi ha kau ako ke nau fakafekauʻaki ʻa e veesi 11 mo e ʻAlamā 26:22, pea fehuʻi ange leva:

  • ʻE lava ke ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻi he 1 Nīfai 15:10–11 mo e ʻAlamā 26:22 ke akoʻi ha taha ke fekumi ki ha ngaahi tali ki heʻene ngaahi lotú?

Kole ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Sēkope 4:6, pea fakaafeʻi ʻa e kalasí ke nau kumi ki he meʻa naʻe fai ʻe Sēkope, makehe mei heʻene kole ʻi he tui ke fakaafeʻi mai e fakahaá. ʻE lava ke ke fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e “ʻoku mau fakatotolo ki he kau palōfitá” ki hono lau e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻi he folofolá.

  • Ko e hā ʻokú ke pehē ai ʻe lava ke iku hono ako ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo onoʻahó mo e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní fakatouʻosi ki he maʻu fakahaá?

Fakaʻaliʻali pea lau ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Robert D. Hales

“Ko e taimi ʻoku tau fie fakataufolofola ai ki he ʻOtuá, ʻoku tau lotu. Pea ko e taimi ʻoku tau fie maʻu ai ke folofola mai kiate kitautolú, ʻoku tau fekumi ʻi he folofolá; he ʻoku fakafou ʻene folofolá ʻi Heʻene kau palōfitá. Te Ne toki akoʻi leva kitautolu ʻi heʻetau fakafanongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

“Kapau kuo teʻeki ai ke ke fanongo ki Hono leʻó kimuí ni, toe foki ʻo lau ʻa e folofolá ʻaki ha mata ʻoku foʻou pea fakafanongo ʻaki ha telinga ʻoku foʻou. Ko ʻetau maea fakahaofi moʻui fakalaumālié ia” (“Holy Scriptures: The Power of God unto Our Salvation,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 26–27).

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau ki ha pole pe fili ʻoku nau fehangahangai mo ia. Kole ange ke nau fakakaukau pe kuo nau fehuʻi ki he ʻEikí ʻi he lotu mo fekumi ʻi he folofolá ki ha ngaahi tali.

Ke tokoni ki he kau akó ke nau sio ki he ngaahi sīpinga ʻo e founga ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha fakahā fakatāutaha kiate kitautolu, hiki ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻi he palakipoé.

1 Nīfai 4:6

1 Nīfai 8:2

Sēkope 7:5

ʻĪnosi 1:10

Hilamani 13:5

3 Nīfai 11:3

Vahe ʻa e ngaahi potufolofolá ki ha niʻihi ʻo e kau akó. Kole ange ke nau lau ʻa e potufolofola naʻe vahe angé pea kumi ha founga naʻe ʻomi ai ʻe he ʻOtuá ha fakahā fakatāutaha ki Heʻene fānaú. Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe e meʻa naʻa nau maʻú. ʻI hoʻo fakakaukauʻi ʻa e ngaahi fie maʻu hoʻo kau akó, ʻe lava ke ke vahevahe ʻa e ngaahi lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka (1924-2015) mo ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

“ʻOku ʻikai ke tohoakiʻi ʻe he Laumālié ʻetau tokangá ʻaki haʻane kaikaila pe luluʻi kitautolu ʻaki ha nima mālohi. Ka ʻokú ne fanafana mai. ʻOku ongo angavaivai moʻoni pea kapau ʻoku tau femoʻuekina, he ʻikai pē ke tau ongoʻi ia. …

“ʻE mālohi feʻunga ia he taimi ʻe niʻihi ke tau tokanga. Ka ko e taimi lahi, kapau he ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻa e ongo angavaivaí ni, ʻe mavahe ʻa e Laumālié ʻo tatali kae ʻoua kuo tau haʻu ʻo kumi, fakafanongo pea tau lea ʻaki ʻi heʻetau tōʻongá mo ʻetau fakafeangaí, ʻo hangē ko Samuela ʻo onoʻahó, ‘Ke Ke folofola mai [ʻEiki]; he ʻoku ongoʻi ʻe hoʻo tamaioʻeikí.’ (1 Samuela 3:10.)” (“The Candle of the Lord,” Ensign, Jan. 1983, 53).

ʻĪmisi
Elder Richard G. Scott

“ʻE tātātaha ke Ne ʻomi ʻEne ngaahi talí lolotonga ʻokú ke tūʻulutui ʻo lotú, ʻo aʻu pē ki haʻo lotu ke maʻu ha tali he taimi pē ko iá. Ka ʻoku totonu ke ke kumi ha ngaahi taimi lōngonoa ʻa ia ʻe lava ke ke ongoʻi lelei taha ai e Laumālié ʻi ho ʻatamaí mo ho lotó. Ka ʻoku totonu ke ke kumi ha ngaahi taimi lōngonoa ke ke ʻiloʻi ai e taimi ʻoku fakahinohinoʻi mo fakamālohia ai koé” (“Ko Hono Fakaʻaongaʻi e Meʻafoaki Fakalangi ʻo e Lotú,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 9).

Fakamanatu ki he kau akó ʻoku ʻikai ke tau fili ʻa e founga ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e moʻoní kiate kitautolú, ka ʻi heʻetau ngāue ʻi he tuí, ʻoku tau teuteu lelei ange ai hotau lotó mo ʻetau fakakaukaú ke maʻu fakahā. Fakaafeʻi ha kau akó ke nau vahevahe ʻa e founga kuo nau maʻu ai ha fakahā fakafoʻituitui, ʻo kapau ʻoku ʻikai ke fuʻu fakatāutaha pe toputapu ia.

1 Nīfai 18:1–3; 2 Nīfai 28:30; ʻAlamā 12:9–11

Ko hono maʻu mo ngāueʻi ʻa e fakahaá

Kole ki he kau akó ke fakafehoanaki fakalongolongo ʻa e 2 Nīfai 28:30 mo e ʻAlamā 12:9-11 pea kumi ke ʻilo ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tokoni kiate kinautolu ke fakatupulaki nau maʻu fakahā fakatāutahá.

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení ʻe tokoni ke fakalahi ʻetau malava ke maʻu fakahā fakatāutahá? (Neongo ʻe lava ke nau fakaʻaongaʻi ha ngaahi lea kehekehe, ka ʻoku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa e moʻoní kiate kitautolu ʻo fakatatau ki heʻetau tokanga faivelenga ki Heʻene leá. ʻOku tau faʻa maʻu ʻa e fakahaá ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea.)

  • Ko e hā ʻokú ke pehē ai ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke tau talangofua ki he meʻa kuó Ne ʻosi fakahā mai kiate kitautolú kimuʻa peá Ne toe ʻomai ha toe ʻilo makehe?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e hoko mai ʻa e fakahaá kiate kitautolu ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea”?

Kapau ʻe ʻi ai ha taimi feʻunga, ʻe lava ke mou aleaʻi ʻa e 1 Nīfai 18:1–3 mo e kalasí ke fakahaaʻi ʻa e founga naʻe maʻu fakakongokonga ai ʻe Nīfai ʻa e fakahā ke ako ai e founga foʻu ha vaka.

Fakaʻaliʻali pea kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinaá:

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar

“Ko e taimi lahi ʻoku ʻomi fakakongokonga e fakahaá ʻo fakatatau ki heʻetau fakaʻamú, moʻui tāú, mo e mateuteú. Ko e ngaahi fetuʻutaki peheni mei he Tamai Hēvaní ʻoku ʻomi māmālie mo anga-vaivai pea ʻoku ʻmokulu ia ki [hotau ngaahi laumālié] ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei he langí’ (T&F 121:45). ʻOku hoko e fakahā ko ʻení ko ha meʻa angamaheni kae ʻikai hāhāmolofia” (“Ko e Laumālie ʻo e Fakahaá,” 88).

  • ʻI hoʻo fakakaukau ki hoʻo moʻuí, kuo tataki fakakongokonga fēfē koe ʻe he ʻEikí ʻi haʻo fai ha fili pe fekumi ki ha mahino meiate Ia?

Fakaʻosi ʻa e lēsoní ʻaki hono fakaʻaliʻali pea kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní:

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

“Kapau ʻoku tuai hatau niʻihi ke tokanga ki he faleʻi ke tau lotu maʻu peé, ʻoku ʻikai ko ha taimi lelei ange ke kamata ai ka ko e taimí ni. Naʻe pehē ʻe Viliami Koupa, ‘ʻOku tetetete ʻa Sētane ʻi heʻene vakai ʻoku tūʻulutui ʻa e Kāingalotu tokotaha vaivai taha he kāingalotú ʻo lotú’ [‘Exhortation to Prayer,’ ʻi he Olney Hymns]” (“Ko ha Lakanga Fakataulaʻeiki Fakaʻeiʻeiki,” Ensign pe Liahona, Nōvema. 2007, 61).

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he tuʻunga lolotonga ʻo ʻenau feinga ke lotu fakaʻahó. Fakalotolahiʻi kinautolu ke nau muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení ke fakaafeʻi ʻa e fakahā fakatāutahá ʻi he lotú mo e ako folofolá. Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe e founga ʻoku nau ʻilo ai kuo tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻenau lotú. Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ʻe ueʻi kitautolu heʻetau Tamai Hēvani ʻofá ʻaki ʻa e mahino mo e fakahinohino ʻo kapau te tau mateuteu ke maʻu ia.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó