Seminare ma Inisitituti
Lesona 23: O Le Faataapeapeina ma le Faapotopotoina o Isaraelu


Lesona 23

O Le Faataapeapeina ma le Faapotopotoina o Isaraelu

Folasaga

Na faataapeapeina e le Alii le aiga o Isaraelu ona sa latou faamaaa o latou loto ia te Ia, ae na Ia folafola atu o le a faapotopotoina i latou i aso e gata ai. O valoaga i le Tusi a Mamona na faamaninoina mai faapea ua amataina le folafolaga ua leva ona tuuina mai o le faapotopotoina. O tagata o le Ekalesia ua i ai le tiutetauave o le faamanuiaina o aiga i le lalolagi i le faasoaina atu o le talalelei a Iesu Keriso.

Faitauga Faaopoopo

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

1 Nifae 22:3–5; 2 Nifae 25:15–17; 3 Nifae 5:24–26; 20:13, 29–31; 30:2

O le faataapeapeina ma le faapotopotoina o le aiga o Isaraelu

Valaaulia se tamaitiiti aoga o se tasi e liliu mai i le Ekalesia pe na fesoasoani i se tasi e auai mai i le Ekalesia e faasoa mai lona aafiaga. Uunaia tamaiti aoga e mafaufau loloto i se tagata latou te iloa e mafai ona faigofie ona faalogo i le savali o le talalelei. Fai i tamaiti aoga e vaavaai mo upumoni o le talalelei i le lesona atoa o le aso e mafai ona uunaia ma fesoasoani ia i latou ia latou taumafaiga e faasoa atu le talalelei i isi.

Fai i tamaiti aoga e faitau le 1 Nifae 22:3–5 ma vaavaai po o a valoaga a Nifae e uiga i le aiga o Isaraelu.

  • O le a le uiga o le aiga o Isaraelu na “faataapeapeina”?

Faamatala atu o le faataapeapeina o le aiga o Isaraelu o se mataupu taua ia Nifae ona o lona aiga o se vaega o le faataapeapeina. Na faataapeapeina i latou i le atu Amerika mai Ierusalema ona o le amioleaga o tagata i le laueleele o Iuta.

Tau atu i tamaiti aoga o le tele o valoaga i le Tusi a Mamona o loo i ai le faamautinoaga matagofie faapea i aso e gata ai, o le a toe faapotopotoina ai le aiga o Isaraelu. Tusi mau fesootai nei i le laupapa, ma tuu atu i tamaiti aoga taitasi e faitau se tasi o fuaitau. Ia mautinoa o fuaitau taitasi ua faitauina. Fai i tamaiti aoga e vaavaai mo mea e manaomia e tagata e aoao ma fai ina ia faapotopotoina faatasi ma le aiga o Isaraelu.

2 Nifae 25:15-17

3 Nifae 5:24-26

3 Nifae 20:13,29-31

3 Nifae 30:2

  • O a nisi o mea e manaomia e tagata ona aoao e fai ina ia faapotopotoina ai faatasi ma le aiga o Isaraelu? ( O ni nai upumoni e mafai ona faailoaina e tamaiti aoga, e aofia ai [upumoni] nei: E faapotopotoina e le Alii tagata o le aiga o Isaraelu pe a latou talitonu ia te Ia, salamo, ma o mai ia te Ia.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i lenei upumoni, atonu e te manao e faitau le fuaitau lenei a Elder Bruce R. McConkie (1915–85) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“Aisea na faataapeape ai Isaraelu? E manino lava le tali; e faigofie; ma e leai se masalosalo i ai. O o tatou uluai augatama o Isaraelu na faataapeapeina ona sa latou teenaina le talalelei, faaleagaina le perisitua, lafoaia le ekalesia, ma o ese mai le malo. …

“O le a, la, le mea e aofia ai i le faapotopotoina o Isaraelu? “O le faapotopotoina o Isaraelu, e aofia ai le talitonu ma le taliaina ma le ola fiafia e tusa ai ma mea uma na ofoina mai e le Alii i lona nuu filifilia anamua. … E aofia ai le talitonu i le talalelei, avea ma tagata o le Ekalesia, ma le o mai i totonu i le malo. … Atonu foi e aofia ai le faapotopotoina i se nofoaga na atofaina, po o se laueleele o tapuaiga” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 515).

  • E tusa ai ma Elder McConkie, o le a le mea e tatau i se tagata ona fai ina ia faapotopotoina i le aiga o Isaraelu?

Valaaulia tamaiti aoga e manatunatu loloto pe faapefea ona faapotopotoina i latou lava i le aiga o Isaraelu ao latou talitonu i le Faaola, salamo, ma o mai ia te Ia.

1 Nifae 15:12-16; 22:8-12

I aso e gata ai, o tagata o le Ekalesia o le a aumaia le talalelei i aiga o le lalolagi

Faamanatu i tamaiti aoga na faaaoga e Liae le faataoto o le laau o le olive e aoao ai lona aiga e uiga i le faataapeapeina ma le faapotopotoina o Isaraelu (tagai 1 Nifae 10:12–14). Na tau atu e Lamana ma Lemuelu ia Nifae faapea e le malamalama i laua i le uiga o aoaoga a lo latou tama (tagai 1 Nifae 15:7).

Fai i ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le 1 Nifae 15:12-16. Valaaulia le vasega e vaavaai mo mea e mafai ona tatou aoaoina mai le faamatalaina e Nifae o le aiga o Isaraelu.

  • E faapefea e le faataoto o le laau o le olive ona fesoasoani ia i tatou ia malamalama ai i le faataapeapeina ma le faapotopotoina o Isaraelu?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 13, o ai o le a auina atu le atoatoaga o le talalelei i fanau o totoe a Liae? (O Nuuese o e na mauaina le atoatoaga o le talalelei.)

Faamatala i tamaiti aoga faapea i le Tusi a Mamona, o le upu Nuuese e masani ona faatatau ia i latou o e e le mai le aiga o Iuta pe mai le nuu o Iuta. E maua i le Tusi a Mamona valoaga faapea, i aso e gata ai o nisi o nei Nuuese o le a maua le atoatoaga o le talalelei 1 Nifae 15:13 ma avea ma tagata o le Ekalesia a Keriso. O perofeta o le Tusi a Mamona ua aoao mai faapea o nei Nuuese o le a maua le avanoa e aumai ai le talalelei i le lalolagi atoa.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i lenei faamatalaga o le upu Nuuese, faaali atu ma faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder Bruce R. McConkie:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“O le mea lea ua tatou faailoa ai tagata Iutaia [o i latou e nonofo i ]le malo o Iuta ma o latou tupuaga. … Ma ua tatou faapea, i totonu o le faaaogaina o lenei faaupuga, o isi tagata uma o Nuuese, e aofia ai e ua leiloloa ma e ua totoe ua faataapeapeina o le malo o Isaraelu. … O le mea lea o Iosefa Samita, o le aiga o Efaraima, … o se Nuuese ma o lona aao na oo mai ai le Tusi a Mamona, ma o tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai … o Tagata o Nuuese e tauaveina le faaolataga i sa Lamana ma tagata Iutaia” (The Millennial Messiah 1982, 233).

Fai ini nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina mai le 1 Nifae 22:8–12 ao faailoa e le vasega tagata o le a faamanuiaina ma fafagaina e Nuuese (tagata o le Ekalesia) i aso e gata ai. Ao faitau tamaiti aoga, atonu e fesoasoani le faamatala atu faapea o le fuaitau “e afe lona aao i mata o atunuu uma” i fuaiupu 10–11 e faatatau i le Alii ua faaali atu Lona mana i le lalolagi atoa.

  • O ai o le a faamanuiaina ma fafagaina e Nuuese i aso e gata ai? (O tupuaga o Liae, o le aiga uma o Isaraelu, ma “ituaiga uma o le lalolagi.”)

  • E tusa ai ma fuaiupu 9–11, o le a faapefea e le Alii ona faamanuia “ituaiga” (aiga), o le lalolagi i aso e gata ai? (Fesoasoani i tamaiti aoga e faailoa mai le upumoni lenei: I aso e gata ai, o le a galue le Alii e ala i tagata o Lana Ekalesia e faamanuia ai aiga o le lalolagi ma Lana talalelei ma feagaiga.)

Faaali atu le saunoaga lenei a Peresitene Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Peresitene Russell M. Nelson

“O lo tatou tiutetauave o le fesoasoani e faataunuu le feagaiga Faa-Aperaamo. O i tatou o le fanau na muai faauuina ma saunia e faamanuia ai tagata uma o le lalolagi. Ina ua mavae ni tausaga e 4,000 pe ā o le nofo faatalitali ma sauniuniga, o le taimi atofaina lenei e tatau ona avatu ai le talalelei i tagata uma o le lalolagi. O le taimi lenei o le faapotopotoina lea na folafolaina mo Isaraelu. Ma ua tatou maua le avanoa e auai ai! E le o se mea matagofie ea lena? O loo faamoemoe mai le Alii ia i tatou ma o tatou atalii—ma e matuai faafetai o Ia mo o tatou afafine—o e o auauna atu ma le agavaa o ni faifeautalai i lenei taimi maoae o le faapotopotoina o Isaraelu” (“Feagaiga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 88).

  • O le a sou manatu i lagona o i latou ua faapotopotoina (tagata liliu mai) e uiga ia i latou o e na faapotopotoina i latou (o i latou o e na faasoaina atu le talalelei ia i latou)?

  • O a nisi o auala e mafai ai ona tatou auai i le galuega a le Atua e ala i le faasoaina atu o le talalelei i aiga i le lalolagi?

3 Nifae 16:4-5; 21:1-7

O Le Matafaioi a le Tusi a Mamona i le Faapotopotoina o Isaraelu

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 3 Nifae 21:1-7 ma vaavaai mo le faailoga e faailoa mai ai le amataga o le faapotopotoina o Isaraelu i aso e gata ai.

  • Na fetalai le Faaola i “nei mea ua ou tau atu ia te outou” fuaiupu 2). O fea o le a faamaumauina ai Ana fetalaiga i tagata sa Nifaē? (I totonu o le Tusi a Mamona.)

  • O le a le faailoga e faailoa mai ai le amataga o le faapotopotoina o Isaraelu i aso e gata ai? (O tamaiti aoga e tatau ona faailoa mai le mea lenei: O le oo mai o le Tusi a Mamona o se faailoga ua faataunuu e le Atua Lana feagaiga e faapotopotoina Isaraelu i aso e gata ai.

Fai i tamaiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 16:4–5, ma valaaulia le vasega e vaavaai mo taunuuga o le Tusi a Mamona ma le savali o le talalelei i aso e gata ai.

  • E mafai faapefea e le Tusi a Mamona ona fesoasoani e faataunuu le faapotopotoina o le nuu o le Atua i aso e gata ai? (O se tasi o upumoni e mafai ona faailoaina mai e tamaiti aoga o lenei: E fesoasoani le Tusi a Mamona e aumai tagata i le malamalama o le Faaola ina ia latou mafai ona faapotopotoina ia te Ia.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Russell M. Nelson. Fai i tamaiti aoga e faalogo mo le matafaioi a le Tusi a Mamona i le faapotopotoina o Isaraelu.

Ata
Peresitene Russell M. Nelson

“O le oo mai o le Tusi a Mamona, o se faailoga lea i le lalolagi atoa ua amata e le Alii ona faapotopoto Isaraelu ma faataunuu feagaiga na Ia faia ia Aperaamo, Isaako, ma Iakopo. E le gata ina tatou aoao atu lenei mataupu faavae, ae tatou te auai foi i le faatinoina. Tatou te faia a o tatou fesoasoani e faapotopoto mai le au filifilia a le Alii i itu uma o le veli.

“O le Tusi a Mamona e totonugalemu i lenei galuega. O loo folafola mai ai le aoaoga faavae o le faapotopotoina mai. E mafua ai ona aoao tagata e uiga ia Iesu Keriso, e talitonu i Lana talalelei, ma auai i Lana Ekalesia. O le mea moni, a na leai le Tusi a Mamona, semanu o le a le tupu le faapotopotoina lea na folafola mai o Isaraelu” (“O Le Faapotopotoina o Isaraelu Ua Faataapeapeina,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 80).

Fai i tamaiti aoga e faasoa mai soo se aafiaga na latou maua i le vaaia o le Tusi a Mamona ua fesoasoani i isi tagata e aoao e uiga ia Iesu Keriso ma faapotopotoina i Lana Ekalesia.

Luitauina tamaiti aoga e fesoasoani i le faagasologa o le faapotopotoina o Isaraelu e ala i le faasoaina atu o le Tusi a Mamona i se tasi e le o se tasi o la tatou tapuaiga.

Faitauga a Tamaiti Aoga