2006
O Le Faapotopotoina o Isaraelu Ua Faataapeapeina
Novema 2006


O Le Faapotopotoina o Isaraelu Ua Faataapeapeina

Tatou te fesoasoani e faapotopoto mai le au filifilia a le Alii i itu uma o le veli.

O’u uso e ma tuafafine pele, faafetai atu i lo outou faatuatua, o lo outou faamaoni ma lo outou alolofa. Ua tofu i tatou ma se tiutetauave tele, ina ia avea ma tagata e finagalo le Alii ia avea ai i tatou, ma faia mea ua Ia finagalo tatou te faia. O i tatou o se vaega o se galuega tele— o le faapotopotoina lea o Isaraelu ua faataapeapeina. Ua ou tautala atu i lenei aoaoga faavae i le aso, ona o lona taua uigaese i le fuafuaga e faavavau a le Atua.

Feagaiga FaaAperaamo

I ona po anamua, sa faamanuiaina ai e le Alii ia Tama Aperaamo i se folafolaga e avea ana fanau ma se nuu filifilia.1 O loo i ai mau e faasino i lenei feagaiga i vaega eseese o tusitusiga paia. O loo i ai ma folafolaga o le a afio mai le Alo o le Atua e ala mai i le gafa o Aperaamo, o le a i ai laueleele patino e fai ma o latou tofi, o le a faamanuiaina nuu ma ituaiga o le lalolagi e ala i ana fanau, ma le tele o isi mea.2 E ui ina ua mae’a ona faataunuuina nisi o vaega o lena feagaiga, ae ua aoao mai e le Tusi a Mamona, o le feagaiga FaaAperaamo, o le a na o aso nei e gata ai e faataunuuina ai!3 O loo faamamafa mai ai foi, o i tatou o le nuu o le feagaiga a le Alii.4 O lo tatou avanoa lenei e auai patino i le faataunuuina o nei folafolaga. Oka se taimi ina a manaia e ola ai!

Ua Faasalalauina Isaraelu

I le avea ai ma e tupuga mai ia Aperaamo, sa mafai e ituaiga o Isaraelu anamua ona maua le pule o le perisitua ma faamanuiaga o le talalelei, peitai na i’u ina fouvale tagata. Sa latou fasiotia perofeta, ma sa faasalaina ai e le Alii. E sefulu ituaiga na ave faatagataotauaina i Asuria. Mai iina na leiloloa atu ai i faamaumauga a tagata. (E manino lava, e le o leiloloa i le Alii ituaiga e sefulu.) Na faaauau pea isi ituaiga e lua mo sina taimi puupuu, ona ave faatagataotauaina foi lea i Papelonia ona o lo latou fouvale.5 Ina ua latou toe foi mai, sa alofagia i latou e le Alii, peitai na toe fai foi, lo latou le faamamaluina o Ia. Sa latou teena ma tauemuina o Ia. Sa tauto se Tama alofa ae sa faanoanoa, “Ou te faataapeape foi ia te outou i nuu ese,”6 ma sa Ia faia lava—i atunuu uma lava.

E Ao ona Faapotopoto Mai Isaraelu

O le folafolaga a le Atua mo le faapotopotoina o Isaraelu e tutusa lava le ma’oti ma le manino.7 Mo se faataitaiga, na muai iloa foi e Isaia, i aso e gata ai o le a auina atu e le Alii “savali televavave” i nei tagata ua matua “malolosi ma le totoa.”8

O lenei folafolaga o le faapotopotoina, lea o loo lalagaina i lautusi uma o tusitusiga paia, o le a faataunuuina e pei lava o valoaga o le faataapeapeina o Isaraelu.9

O Le Ekalesia a Iesu Keriso i le Vaeluaga o Taimi ma le Liliuese

A o loma Lona Faasatauroga, sa faatuina e Iesu Keriso Lana Ekalesia. Sa aofia ai aposetolo, perofeta, fitugafulu, aoao, ma isi.10 Ma sa auina atu e le Matai Ona soo i le lalolagi e folafola atu Lana talalelei.11

Ina ua mavae se taimi, sa oo ina mamae faaleagaga le Ekalesia sa faatuina e le Alii. Sa fetuunai Ana aoaoga; sa suia Ana sauniga. Na oo mai le Liliuese Tele e pei ona muai ta’u mai e Paulo, o lē sa iloa e le toe afio mai le Alii “se’i muai ona taunuu le tete’a ese.”12

O lenei Liliuese Tele na mulimuli lava i le mamanu na faai’u ai isi tisipenisione muamua. O le uluai liliuese lava o le taimi o Atamu. Ona oo mai ai lea o le tisipenisione o Enoka, Noa, Aperaamo, Mose, ma isi. Sa i ai i perofeta taitasi se matafaioi paia e aoao atu ai le paia ma aoaoga faavae a le Alii o Iesu Keriso. I tupulaga taitasi, o nei aoaoga sa faia e fesoasoani ai i tagata. Peitai, o lo latou le usiusitai na tulai mai ai le liliuese. O le mea lea, o tisipenisione uma ua mavae atu, sa tapulaa le taimi ma nofoaga. Sa tapulaa le taimi ona sa faaiuina i le liliuese. Na tapulaa foi le nofoaga i sina vaega e matua itiiti lava o le paneta o le lalolagi.

O Le Toefuataiga o Mea Uma

O le mea la lea, sa manaomia ai se toefuataiga atoatoa. Sa valaau atu le Atua le Tama ma Iesu Keriso i le Perofeta o Iosefa Samita, ina ia avea ma perofeta o lenei tisipenisione. E tatau ona toefuatai uma mai mana paia uma o tisipenisione ua mavae atu, e ala mai ia te ia.13 O le a le tapulaaina lenei tisipenisione o le atoaga o taimi, i le taimi po o se nofoaga. O le a le faaiuina foi i se liliuese ma o le a faatumuina ai le lalolagi.14

O Le Faapotopotoina o Isaraelu—o se Vaega Taua Tele o le Toefuataiina o Mea Uma

E faapei ona valoia e Peteru ma Paulo, e ao ina toefuatai mai mea uma i lenei tisipenisione. O le mea lea, e tatau ona oo mai, o se vaega o lena toefuataiga, le faapotopotoina ua leva ona faatalitali i ai o Isaraelu ua faataapeapeina.15 O le faata’imuaga ua tatau ai mo le Afio Mai Faalua o le Alii.16

O lenei aoaoga faavae o le faapotopotoina, o se tasi o aoaoga taua O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Na tautino mai e le Alii: “Ou te tuuina atu ia te outou le faailoga … ou te faapotopotoina lo’u nuu, le aiga o Isaraelu, mai lo latou faataapeapeina loaloa, ou te toe faatuina Siona ia te i latou.”17 O le oo mai o le Tusi a Mamona, o se faailoga lea i le lalolagi atoa ua amata e le Alii ona faapotopoto Isaraelu ma faataunuu feagaiga na Ia faia ia Aperaamo, Isaako, ma Iakopo.18 E le gata ina tatou aoao atu lenei mataupu faavae, ae tatou te auai foi i le faatinoina. Tatou te faia a o tatou fesoasoani e faapotopoto mai le au filifilia a le Alii i itu uma o le veli.

O le Tusi a Mamona e totonugalemu i lenei galuega. O loo folafola mai ai le aoaoga faavae o le faapotopotoina mai.19 E matua’ia ai ona aoao tagata e uiga ia Iesu Keriso, e talitonu i Lana talalelei, ma auai i Lana Ekalesia. O le mea moni, ana leai le Tusi a Mamona, semanu o le a le tupu le faapotopotoina lea na folafola mai o Isaraelu.20

Ia i tatou, e taua le igoa mamalu o Aperaamo. E faatele atu ona ta’ua i fuaiupu o tusitusiga paia o le Toefuataiga nai lo fuaiupu o le Tusi Paia.21 E i ai le sootaga o Aperaamo i tagata uma O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.22 Na toe faamautu mai e le Alii le feagaiga faaAperaamo i o tatou taimi e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita.23 I totonu o le malumalu, tatou te maua ai o tatou toe faamanuiaga, o ni fanau a Aperaamo, Isaako, ma Iakopo.24

O Le Tisipenisione o le Atoaga o Taimi

O lenei tisipenisione o le atoaga o taimi, na muai silafia e le Atua o se taimi e faapotopoto ai, i le lagi ma le lalolagi. Sa silafia foi e Peteru, a mavae se vaitaimi o le liliuese, ona oo mai ai lea o se toefuataiga. Na ta’utino mai e ia, o lē na i ai faatasi ma le Alii i le Mauga o Liua:

“Ina salamo ia outou ma outou liliu, ina ia soloiesea a outou agasala, ina ia oo mai ai o tausaga e filemu ai mai luma o le Alii; …

“E tatau ona nofo o ia i le lagi seia oo i tausaga e toefuatai ai mea uma lava, ua fetalaia mai e le Atua i fofoga o ana perofeta paia uma lava talu mai anamua.”25

I ona po nei, na auina mai ai Aposetolo o Peteru, Iakopo, ma Ioane e le Alii, ma “ki o [Lona] malo, atoa ma se augatuplaga o le talalelei i aso amuli; ma le atoaga o aso lava ia,” lea o le a Ia “faapotopoto faatasi ai ia tasi mea uma, o mea o i le lagi, ma mea o i le lalolagi.”26

I le tausaga e 1830 na aoao ai le Perofeta o Iosefa Samita e uiga i se avefeau faalelagi e igoa ia Elaia, o lē o loo umia ki e faataunuu ai le “toefuataiga o mea uma.”27

I le ono tausaga mulimuli ane, na faapaia ai le Malumalu o Katelani. Ina ua uma ona taliaina e le Alii lena maota paia, na o mai avefeau faalelagi ma ki o le perisitua. Na sau Mose 28 “ma tuuina mai … ki o le faapotopotoina o Isaraelu mai itu e fa o le lalolagi, ma le taitaiga o ituaiga e sefulu mai le laueleele i matu.

“Ina ua uma lea, na oo mai Elaia, ma tuuina mai le augatupulaga o le talalelei a Aperaamo, ua faapea mai ai ona o i ma’ua ma a ma’ua fanau, o le a faamanuiaina ai tupulaga uma o le a mulimuli mai ia te i ma’ua.”29

Ona oo mai ai lea o Elia le perofeta ma folafola mai, “Faauta, ua oo mai lava le aso na ta’uina e le fofoga o Malaki—ua molimau mai o le a auina mai o ia [Elia] a o le’i oo mai le aso tele ma le matautia o le Alii—e faaliliuina ai loto o tama i fanau, ma fanau i tama, ina ne’i taia le lalolagi atoa i le fetuu.”30

Na taunuu nei mea i le aso 3 o Aperila, 1836,31 ma sa faataunuuina ai le valoaga a Malaki.32 Na toefuatai mai ki paia o lenei tisipenisione.33

Faapotopotoina o Agaga i le Isi Itu o le Veli

Ma le alofa mutimutivale, e mafai foi ona tuuina atu le valaaulia e “o mai ia Keriso”34 ia i latou na maliliu e aunoa ma se silafia i le talalelei.35 O se vaega o la latou sauniuniga, e manaomia ai taumafaiga i le lalolagi a isi tagata. Tatou te aoina mai pepa o le faasologa o gafa, fai pepa o talafaamaumau o le vaega faaleaiga, ma faia galuega sui mo le malumalu e faapotopoto mai ai tagata taitoatasi i le Alii, ma o latou aiga. 36

Ina ia Auai i le Faatinoina o le Faapotopotoina: O Se Tautinoga e ala i Feagaiga

I lenei lalolagi, e taua tele le galuega faafaifeautalai i le faapotopotoina o Isaraelu. E ao ona aveina atu muamua le talalelei i “mamoe ua leiloa o le aiga o Isaraelu.”37 O le mea lea, ua o atu ai auauna a le Alii e folafola atu le Toefuataiga. I le tele o atunuu, ua sailia ai e o tatou faifeautalai i latou ua faataapeapeina o Isaraelu; ua latou tutuli ia te i latou “mai mavaevae o papa”; ua latou fai faiva ia te i latou e pei o aso anamua.38

O le filifiliga e o mai ia Keriso, e le o se itu e faatatau i se nofoaga faaletino; o se itu e faatatau i le naunau o le tagata. E mafai ona “aumaia tagata i le malamalama o le Alii”39 e aunoa ma le tuua o o latou atunuu o nonofo ai. E moni, i popo fou o le Ekalesia, o le uiga o le liliu mai, o le masii atu foi lea e mau i se isi nuu. Peitai, o le taimi nei, o lea lava ua faapotopoto i atunuu taitasi. Na poloaiina e le Alii le faatuina o Siona40 i atunuu taitasi, ua Ia tuuina i Ana Au Paia e fananau mai ai, ma avea ma o latou tofi. Na mua’i ta’u mai e le mau faapea o tagata, “o le a faapotopotoina i latou i nuu o latou tofi, ma o le a faatuina i latou i o latou nuu uma ua folafolaina.”41 “O atunuu taitasi, o se nofoaga e faapotopoto ai mo ona lava tagata.”42 O le nofoaga e faapotopoto ai le Au Paia i Pasila, o Pasila; o le nofoaga e faapotopoto i ai le Au Paia o Nigeria, o Nigeria; o le nofoaga e faapotopoto i ai le Au Paia i Korea, o Korea; ma faapena ai lava. O Siona, “o e loto mama.”43 O Siona o soo se mea lava o i ai le Au Paia amiotonu. Ua i ai nei lomiga, o fesootaiga, ma faapotopotoga ua toetoe ai lava o tagata uma o le ekalesia, ua mafai ona maua aoaoga faavae, o ki, o sauniga, ma faamanuiaga o le talalelei, tusa lava po o fea nofoaga o i ai.

O le saogalemu faaleagaga o le a faalagolago e le aunoa i le pe faapefea ona ola le tagata, e le pe o fea e ola ai. E tutusa aia a le Au Paia i nuu uma mo faamanuiaga a le Alii.

E moni lenei galuega a le Atua Silisiliese. O loo soifua o Ia. O Iesu o le Keriso. O Lana Ekalesia lenei, ua toefuatai mai e faataunuu ai lona taunuuga paia, e aofia ai le faapotopotoina o Isaraelu, na folafola mai. O Peresitene Gordon B. Hinckley, o le perofeta a le Atua i le taimi nei. Ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai Kenese 12:1–2; MFF 132:29–32; Aperaamo 2:6–11.

  2. Tagai Kenese 26:1–4, 24, 28; 35:9–13; 48:3–4; Ioane 8:33, 39; Galuega 3:25; 1 Nifae 17:40; 2 Nifae 29:14; Iakopo 5; Eteru 13:7–8; MFF 52:2.

  3. Tagai, mo se faataitaiga, 1 Nifae 15:12–18.

  4. Tagai 1 Nifae 14:14; 15:14; 2 Nifae 30:2; Mosaea 24:13; 3 Nifae 29:3; Mamona 8:15; MFF 133:26–34.

  5. O le ituaiga o Levi na maua ai ositaulaga o le nuu ma sa le faitauina faatasi o se ituaiga, pe maua foi se tofi o ituaiga. O atalii e toalua a Iosefa, o Manase ma Efaraima, na tuuina atu i ai tofi o laueleele. Sa faitauina i laua i ituaiga, e sui i lo la tama o Iosefa. O lea na tumau ai lava le aofaiga o ituaiga e sefululua.

  6. Levitiko 26:33; tagai foi Ieremia 9:16.

  7. Tagai Kenese 22:16–18; 3 Nifae 20–22; Aperaamo 2:10–11.

  8. Isaia 18:2, 7.

  9. Tagai Levitiko 26:44; Teuteronome 4:27–31; 28; 29; 30:2–5; Neemia 1:9; Isaia 11:11–12; Ieremia 31:7–8, 10–12; Esekielu 37:21–22; Amosa 9:14–15; Mataio 24:31; Iakopo 6:2. tagai foi Russell M. Nelson, “Na Toe Faia le Malaga Umi,” Liahona, Ape. 2002, 30–39.

  10. Tagai Luke 10: 1, 17; Efeso 4:11; Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:6.

  11. Tagai Mataio 28:19–20; Mareko 16:15.

  12. 2 Tesalonia 2:3. “Falling away” e faaliliuina mai le upu Eleni apostasia, o lona uiga “apostasy.”

  13. Tagai MFF 128:18; 132:45.

  14. Tagai Isaia 27:6.

  15. Tagai 1 Nifae 15:18; tagai foi i le itulau faaulutala o le Tusi a Mamona, parakalafa 2.

  16. Tagai MFF 133:17.

  17. 3 Nifae 21:1.

  18. Tagai Kenese 12:2–3; 26:3–4; 35:11–12; ma faaulutala o mataupu mo le 3 Nifae 21; 29.

  19. O aoaoga faavae e faatatau i le faataapeapeina ma le faapotopotoina o le aiga o Isaraelu, o nisi ia o lesona muamua na aoaoina i le Tusi a Mamona: “Pe a uma ona faasalalauina le aiga o Isaraelu, e toe faapotopotoina i latou; … ona faapipiiina ai lea o la moni o le olive, o toe tagata ia o le aiga o Isaraelu, po o lea e oo i le iloa lelei o le tala lelei o le Mesia moni, lo latou Alii, ma lo latou Togiola” (1 Nifae 10:14).

  20. Tagai Bruce R. McConkie, A New Witness for the Articles of Faith (1985), 554.

  21. O Aperaamo o loo taua i fuaiupu e 506 o tusitusiga paia: 216 o loo i le Tusi Paia; 290 o loo i tusitusiga paia o le Toefuataiga.

  22. O le feagaiga e mafai foi ona maua mai i le vaetamaina (tagai Mataio 3:9; Luke 3:8; Kalatia 3:26–29; 4:5–7; Aperaamo 2:9–10).

  23. Tagai MFF 124:58; 132:31–32.

  24. Tagai MFF 84:33–40; 132:19; Aperaamo 2:11.

  25. Galuega 3:19, 21.

  26. MFF 27:13. Na valoia foi e Paulo o tatou aso, “ina ia na faaopoopoina ia Keriso i le sauniga i le faaaotaga o tausaga [o le Alii] o i latou uma lava o i le lagi, atoa ma i latou o i le lalolagi” (Efeso 1:10).

  27. MFF 27:6.

  28. E talafeagai ia Mose, o le na muai taitaiina le fanauga a le Atua i le nuu o lo latou tofi, ona avea ma le tagata e tuuina mai ki o le faapotopotoina o Isaraelu i le Ekalesia toefuataiina. Na oo mai Mose ia Peteru, Iakopo, ma Ioane i le Mauga o Liua, ma o iina na ia tuuina atu ai i o latou luga ki lava nei o le perisitua i o latou taimi. I le konafesi a le Ekalesia ia Aperila 1840, na tofia ai e le Perofeta o Iosefa Samita ia Orson Hyde e alu i Ierusalema e faapaia le laueleele mo le toe foi mai o tagata Iutaia ma Isaraelu na faataapeapeina.44 I le Aso Sa, 24 Oketopa, 1841, na tootuli ai Elder Hyde i luga o le Mauga o Olive ma faapaiaina le laueleele mo le faapotopotoina o tagata Iutaia ma Isaraelu i o latou tofi anamua.

  29. MFF 110:11–12.

  30. MFF 110:14–15.

  31. E taua le mea moni e faapea, o Mose, Elaia, ma Elia na oo mai i le Aso Sa o le Eseta, i le amataga o le Paseka.

  32. Tagai Malaki 4:5–6.

  33. Tagai MFF 110:16.

  34. Iakopo 1:7; Ominae 1:26; Moronae 10:30, 32; MFF 20:59.

  35. Tagai MFF 137:6–8.

  36. Tagai 1 Korinito 15:29; 1 Peteru 4:6.

  37. Mataio 10:6; 15:24.

  38. Tagai Ieremia 16:16.

  39. 3 Nifae 20:13.

  40. Tagai MFF 6:6; 11:6; 12:6; 14:6.

  41. 2 Nifae 9:2.

  42. Tagai Bruce R. McConkie, i le Conference Report, Mexico City Mexico Area Conference 1972, 45.

  43. MFF 97:21.

  44. Tagai 2 Nifae 9:2; 10:7–9; 25:16–17, 20; 3 Nifae 21:22–28; MFF 29:7–8.