Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 7: Ko e Fakamo‘oni Tu‘uloa Fakatāutahá


Vahe 7

Ko e Fakamo‘oni Tu‘uloa Fakatāutahá

‘I he‘etau tui ki he ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí, ‘oku tupulaki ai ‘etau ‘ilo ki he mo‘oní mo ‘etau malava ke tauhi ki he ‘Eikí.

Mei he Mo‘ui ‘a Hiipa J. Kalānité

Na‘e kamata ke aka ‘a e fakamo‘oni ‘a Hiipa J. Kalānite ki hono fakafoki mai ‘o e ongoongoleleí, ‘i he‘ene kei si‘í pē. Ki mui ange he‘ene mo‘uí, na‘á ne fa‘a fakahaa‘i ‘a ‘ene hounga‘ia ‘i he kau faiako mo e kau taki ne nau tanumaki ‘ene fakamo‘oni ne kei kamakamatá. Na‘e tautautefito ‘ene hounga‘iá ‘i he‘ene fa‘eé. Na‘e tu‘o taha ha‘ane pehē, “ ‘Oku ou tu‘u he ‘ahó ni ko e palesiteni ‘o e Siasí, koe‘uhí he na‘á ku muimui ‘i he fale‘i mo e talatalaifale pea mo e fakamo‘oni mālohi ki he fakalangi ‘o e ngāue ‘a e ‘Otuá, ne u ma‘u mei he‘eku fine‘eikí.”1

‘I he‘ene tupu haké, na‘e toe fakautuutu ai mo ‘ene fakamo‘oní. Na‘á ne fakamatala‘i ha fakamo‘oni na‘á ne ma‘u lolotonga ha‘ane ako ‘a e Tohi ‘a Molomoná ‘o pehē: “ ‘I he‘eku kei hoko ko ha tamasi‘i ta‘u hongofulu mā nimá nai, ne u lau fakalelei pea ‘i he fa‘a lotu ‘a e Tohi ‘a Molomoná, pea na‘e hū ai ki hoku lotó ha fakamo‘oni mālohi mo tu‘uloa ki hono fakalangí mo hono mo‘oní. Talu mei he ‘aho ko iá ‘o a‘u mai ki he ‘ahó ni mo e hoko ‘ene ngaahi akonaki faka‘ofo‘ofá ko ha fakafiemālie, mo ha tāpuaki, pea mo ha fakahinohino kiate au.”2

Na‘e hokohoko hono tanumaki ‘e Palesiteni Kalānite ‘ene fakamo‘oní ‘i he‘ene mo‘uí kotoa, ‘o lotu ta‘e tuku ke ne kei tu‘u ma‘u ‘i he tuí.3 ‘I hono ta‘u 80 na‘á ne pehē ai: “ ‘Oku ta‘emahakulea, ke u fakahaa‘i ‘aki ‘a e fa‘ahinga hounga‘ia ‘i hoku lotó ki he fakamo‘oni tu‘uloa ko ia ‘oku ‘i he kakano ‘o ‘eku mo‘uí, ki hono fakalangi ‘o e ngāué ni. ‘I he kotoa ‘o e ngaahi ta‘u he kuo hilí, ne u fakatokanga‘i ai ha ngaahi fakamo‘oni lahi, mo mālohi, fekau‘aki mo hono fakalangi ‘o e ngāué ni, ka ‘oku ‘ikai ke u ma‘u ha lea fe‘unga ke fakahaa‘i ‘aki ‘eku hounga‘iá; pea kuó te‘eki ke u ma‘u ha me‘a te ne holoki ‘eku tuí.”4

Ngaahi Akonaki ‘a Hiipa J. Kalānité

‘Oku hoko mai ‘a e fakamo‘oní ko ha fakahā fakafo‘ituitui mei he ‘Otuá ‘o fou mai he Laumālie Mā‘oni‘oní.

Kuo foaki ‘e he ‘Otuá ki he kakai tangata mo fafine ‘i he funga māmaní kotoa, ‘a ia ‘oku nau fekumi ki he maama ‘o Hono Laumālié ke hoko ko ha tali ki he ngaahi lotu fakatōkilaló, ha fakamo‘oni mo ha ‘ilo ko ‘Ene ongoongoleleí ‘oku tatau tofu pē mo e me‘a ‘oku lau ‘o kau ki aí— ‘a ia ko e mo‘oní ia, pea ‘e tu‘uloa ia, pea ko kinautolu ‘oku nau mo‘ui‘aki iá, ‘e hākeaki‘i kinautolu ‘o ta‘engata ‘i he ‘ao ‘o ‘etau Tamai ‘i he langí, mo Hono ‘Alo ko hotau Huhu‘í.5

Kuo laungeau, ‘io, kuo lauafe ha kakai kuo mahuhuhuhu honau lotó, ka ‘i he ue‘i ‘a e Laumālié, mo e ngaahi fakahā ‘a e ‘Otuá kiate kinautolú, kuo nau ma‘u ai ha ‘ilo ki hono fakalangi ‘o e ngāue ‘oku tau kau ki aí. Kuo nau ma‘u e fakamo‘oni ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní, ‘o ne fakafiemālie‘i honau laumālié, fakafiemālie‘i ‘enau mo‘uí, mo fakatupu ‘enau kalanga ‘i he fiefia kuo nau ‘ilo ‘oku mo‘ui ‘a e ‘Otuá, kuo nau ‘ilo ko e Kalaisí ‘a Sīsū, ko Siosefa Sāmitá ko ha Palōfita ia ‘a e ‘Otua mo‘oni mo mo‘uí. He ‘ikai lava ‘e ha tangata ‘i māmani ke pehē ‘okú ne ‘ilo ‘oku loi ‘a e me‘a kuo nau lea ‘akí. Mahalo he ‘ikai ke tui ia ki he‘enau fakamo‘oní, ka he ‘ikai ke ne lava ‘o to‘o ‘a e ‘ilo kuo nau ma‘ú. Te u lava pē ke pehē ‘oku ou ‘ofa ‘i hoku fāmilí, pea ‘e lava ‘e ha tangata pē ke ne pehē, “ ‘Oku ‘ikai ke u tui au ki ai, ” ka he ‘ikai ke ne liliu ‘e ia ‘a e ‘ilo na‘á ku ‘ofa ‘iate kinautolú. Ko e taimi kuo ma‘u ai ‘e ha tangata ha fakamo‘oni mei he Laumālie Mā‘oni‘oní, ko e taimi kuo ma‘u ai ‘e he tangata ha ‘ilo ‘oku mo‘oni ‘a e ongoongolelei ko ‘ení, ‘o ne ‘ilo mo ne fakahaa‘i iá, he ‘ikai ke lava ‘e he ta‘e tui ia ‘a e māmaní kotoa, ke liliu ‘a e ‘ilo kuó ne ma‘ú.6

‘Oku ou fakafeta‘i ki he ‘Otuá ‘i he ma‘u ‘e he Kāingalotú kotoa ‘a e totonu ko ia ke ma‘u ‘a e fanafana ‘a Hono laumālie mā‘oni‘oní. ‘Oku ou fakafeta‘i ki he ‘Otuá ‘i he ‘ikai ke toe fakafalala ha taha ki ha taha kehe ‘i he fakamo‘oni ki he ongoongoleleí. ‘Oku ou fakafeta‘i kiate ia ‘i he‘etau taki taha lava kotoa ke ma‘u ha fakamo‘oni ‘iate kitautolu peé.7

Ko e ‘ilo fakafo‘ituitui ko iá, ‘a e kihi‘i le‘o si‘i mo vanavanaiki ‘o e fakahā ko ia ‘oku hoko mai ki he laumālie faitotonu mo fa‘a lotú, ‘a e tali ki he lotú, ‘okú ne ‘omi ‘a e mālohi ki he Siasí ni. Ka ne ta‘e‘oua ‘a e fakamo‘oni fakafo‘ituitui ko ‘ení, ‘a ia ‘oku hoko mai ki he tangata mo e fefine he māmaní kotoa ‘i he‘enau fanongo ki he ongoongoleleí ni mo kole ‘a e laumālie ‘o e ‘Otuá, he ‘ikai ke tau a‘u he ‘ahó ni ki he tu‘unga ‘oku tau ‘i aí—‘o hoko ko ha kakai uouangataha, loto taha mo fakakaukau taha, ‘o taha mo e ‘Otuá pea taha mo hotau Fakamo‘uí.8

‘Oku ou fie lea tonu atu heni ko e mālohi ‘o e ‘Otuá, ‘a e Laumālie ‘o e ‘Otuá, ‘okú ne fakalotoa ‘a e tangatá; ‘oku ‘ikai ko e pōto‘i leá, ‘oku ‘ikai ko e akó, ‘oku ‘ikai ko e lea leleí pe ko e founga lelei ‘oku nau lea aí, ‘okú ne tongia ‘a e loto ‘o e fānau ‘a e tangatá ‘o fakalotoa kinautolu ki he Mo‘oní.9

Kuó u fetaulaki mo ha tokolahi kuo nau fehu‘ia ‘eku fakamo‘oní. Kuo nau pehē, “ ‘E Misa Kalānite, ‘oku ‘ikai ke ke lava ‘e koe ‘o ‘ilo ‘a e ngaahi me‘á ni.” Ka ‘oku ou mateuteu mo loto lelei ke fakamo‘oni‘i ‘oku ou ‘ilo‘i ia ‘o hangē ko ‘eku ‘ilo ‘a e kehekehe ‘a e māmá mei he po‘ulí, ‘o e māfaná mei he momokó. Kuó u ‘ilo ‘i he hili ‘eku kole ki he ‘Eikí ne u ma‘u ha tali ki he‘eku ngaahi lotú. Ko ia, kuó u ma‘u ‘e au ha ‘ilo ki he ngaahi me‘á ni ‘o tatau tofu pē mo ‘eku ‘ilo ‘oku ou ‘ofa ‘i hoku fāmilí mo hoku ngaahi kaume‘á. Kuo hoko mai kiate au ‘a e ‘iló ni ‘i ha founga kuó u mateuteu ai mo loto fiemālie ke u fakamo‘oni‘i ki māmani kotoa, pea ‘oku ou ‘ilo kuo pau ke u fehangahangai mo e fakamo‘oni ‘oku ou faí. He ‘ikai ke u anga tonu kiate au ‘o kapau na‘e ‘ikai ke u fakamo‘oni‘i ‘a e ngaahi me‘a ‘oku ou ‘ilo‘í, ‘i he taimi ‘oku hoko mai aí.10

‘Oku ma‘u ‘e kitautolu Kāingalotu ‘o e Siasí, ha ‘uhinga lahi ke fakafeta‘i ‘i he ngaahi fakafōtunga lahi ‘o e lelei mo e ‘alo‘ofa ‘a hotau ‘Otuá. Tau feinga mu‘a, ‘aki e ivi kotoa ‘oku tau ma‘ú, ke ma‘u ha poto fe‘unga, ha maama mo ha ‘ilo mei he‘etau Tamai Hēvaní ke tau lava ai ‘o nofo ma‘u ‘i he hala ‘o hotau fatongiá. ‘Oku ongo‘i ‘e ha tokolahi tokua ‘oku pau ‘enau tu‘u ‘i he Ongoongoleleí, pea ‘oku si‘isi‘i pē ke toe ‘i ai ha manavasi‘i ia ki hano toe fakatafoki kinautolu ‘e he ngaahi faingata‘a ‘o e mo‘uí mei he mo‘oní. Ka ‘i he taimi tatau pē, ‘oku totonu ke mahino mo‘oni kiate kitautolu he ‘ikai ke tau lava ‘i ha fo‘i ‘aho pe houa ‘e taha ‘o ‘etau mo‘uí ‘o tu‘u tokotaha mo pukepuke ‘etau fakamo‘oni ki he Ongoongoleleí ‘o ta‘e tokoni mai ‘a e maama mo e tataki ‘a e Laumālie ‘o e ‘Otuá.11

‘Oku tau ma‘u pea mo fakamālohia ‘etau fakamo‘oní ‘i he lotu, ako, pea mo e talangofua ki he ‘Eikí.

Ko e fakamo‘oni ma‘ongo‘onga taha te tau lava ke ma‘ú ko e le‘o ‘o e fakahaá—‘a e tataki ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní. He ‘ikai ke lava ‘e ha taha ‘o ma‘u ‘eni ta‘e te ne mo‘ui taau ke ma‘u ia.12

He ‘ikai ke ke lava ‘e koe ‘o foaki ki ha taha ‘a e me‘a kuó ke ma‘ú. ‘Oku tatau pē ‘a e ‘ikai ke u lava ‘o foaki ki ha taha ha fakamo‘oni ‘o e ongoongoleleí mo e ‘ikai ke u lava ‘o kai ma‘aná. ‘E lava pē ke u tala ange ‘a e founga ke ma‘u ai iá. ‘E lava pē ke u fakamatala‘i ange ‘a e ngaahi tāpuaki ‘a e ‘Otuá kuo fai ma‘akú. Ka kuo pau ke mo‘ui ‘aki fakatāutaha ‘e he tangata kotoa pē ‘a e ongoongoleleí ‘o kapau ‘oku ‘i ai ha‘ane ‘amanaki ke ma‘u ha fakamo‘oni fakafo‘ituitui ki hono fakalangi ‘o e ngāué ni.

Kuo ‘osi ‘ahi‘ahi‘i ‘eni ia ‘i māmani kotoa ‘e ha kau tangata mo ha kau fefine na‘e fehi‘anekina mo ngaohikovia pea mo fakatanga‘i ‘e he kakai tonu pē ‘o honau fāmilí, tu‘unga ‘i he‘enau kau ki he Siasí; ka ‘i he tali ki he‘enau ngaahi lotu tautapá, mo ‘enau fakahoko ‘a e ngaahi me‘a na‘e folofola ‘a e ‘Otuá ke nau fakahokó, kuo nau ma‘u ai ha maama mo ha ‘ilo pea mo ha fakamo‘oni fekau‘aki mo hono fakalangi ‘o e ngāué ni.13

‘E hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, kapau te tau ako ‘a e folofolá, ‘a e palani ‘o e mo‘uí mo e fakamo‘uí mo tauhi ‘a e ngaahi fekau ‘a e ‘Eikí, ‘e fakahoko ‘a e ngaahi tala‘ofa kotoa pē kuo fai kiate kitautolú. Pea te tau tupulaki mo fakalakalaka ‘i he māmá mo e ‘iló pea mo e potó.14

‘Oku ou tala‘ofa atu ‘i he‘eku hoko ko e tamaio‘eiki ‘a e ‘Otua mo‘uí, ko e tangata mo e fefine kotoa pē ‘oku talangofua ki he ngaahi fekau ‘a e ‘Otuá ‘e tu‘umālie, pea ‘e fakahoko ‘a e ngaahi tala‘ofa kotoa pē na‘e fai ‘e he ‘Otuá kiate kinautolú, pea te nau tupulaki mo fakalakalaka ‘i he fakapotopoto mo e maama, mo e ‘ilo, mo e poto, kae mahulu haké, ‘i he fakamo‘oni ki he ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí.15

‘E faka‘au ‘o mālohi ange ‘etau fakamo‘oní ‘i he‘etau vahevahe atu kinautolú.

He ‘ikai ke lava ‘e ha tangata ‘o malanga‘aki ‘a e ongoongoleleí ‘i he ue‘i mo e mālohi ‘o e Laumālie ‘o e ‘Otua mo‘uí. … ta‘e te ne ongo‘i mo ‘ilo pea mo mahino ki ai kuo tāpuekina ‘aki ia ‘e he ‘Eiki Māfimafí, pea te ne malava ke fakamo‘oni ki he mālohi ‘o e ‘Otuá, ‘a ia ‘oku ma‘u ‘i he taimi ‘oku tau malanga‘i ai ‘a e ongoongolelei ko ‘eni ‘o e ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí.16

Kuó u ‘osi fanongo ki hano lea‘aki tā tu‘o lahi ‘e Palesiteni [Pilikihami] ‘Iongi mo ha kau tangata kehe kuo lahi ange hano ma‘u ‘e he kakai kei talavoú ha fakamo‘oni ‘i he‘enau mo‘uí, ki hono fakalangi ‘o e ngāué ni, ‘i he lolotonga ‘o ha‘anau tu‘u [ke fakamo‘oni] ‘o laka ange ‘i ha‘anau ma‘u ia ‘i ha‘anau tū‘ulutui ‘o lotua ‘a e fakamo‘oni ko iá; pea ‘i he ue‘i ‘a e Laumālie ‘o e ‘Eikí kuo hoko mai ai ‘eni, ‘o taumalingi mai kiate kinautolu ‘a e Laumālie ko iá, pea fōngia ai ‘enau mo‘uí ‘i he maama mo e ‘ilo ‘oku ha‘u mei he ‘Otuá ‘o fakafou mai ‘i he Laumālie Mā‘oni‘oní. Na‘e hoko mai ‘a e fakamo‘oní ki honau lotó ‘o nau malava ai ke fakamo‘oni ‘oku nau ‘ilo‘i pau ‘oku nau kau ‘i he palani ‘o e mo‘uí mo e fakamo‘uí; pea ‘oku nau ‘ilo pau ‘oku mo‘ui ‘a e ‘Otuá, ko e Kalaisí ‘a Sīsū, ko Siosefa Sāmitá na‘e hoko ko ha palōfita pea ko e palōfita ia ‘a e ‘Otua mo‘uí.17

‘I he lolotonga ‘eku tokanga‘i ‘a e misiona ‘Iulopé, ne u fa‘a ma‘u ha ngaahi taimi ke u fai ha ngaahi fakahinohino ki ha kau talavou ne omi ke malanga‘i ‘a e ongoongoleleí—ko ha kau talavou ‘e ni‘ihi na‘e ‘ikai ke nau ako lelei, na‘e te‘eki ke nau ma‘u ha taukei, pea ko hanau tokolahi ko ‘enau fuofua tu‘u ‘eni ‘i he‘enau mo‘uí ‘i he ‘ōfisi ‘i Livapulú ke fai ha‘anau fakamo‘oni. Na‘á ku tala ange ke nau ako ‘a e folofolá mo lotua e tataki ‘a e Laumālie ‘o e ‘Eikí; peá u tala‘ofa ange kapau pē te nau fakaava honau ngutú ‘o fakamo‘oni‘i ko Sīsū Kalaisí ko e Huhu‘i ia ‘o e māmaní, pea ko Siosefa Sāmitá ko ‘Ene palōfita, ‘e foaki ange ‘e he ‘Otuá kiate kinautolu ha me‘a ke nau lea‘aki neongo ‘e fuofua mūnoa pē ‘enau fakakaukaú. Na‘e ‘ikai ke tokosi‘i, ka ne tokolahi fau ha kau faifekau ne nau fakamo‘oni mai kiate au ne fakahoko ‘a e tala‘ofá ni, pea na‘e tāpuekina mo‘oni kinautolu ‘e he ‘Otuá ‘i he taimi ne nau fakamo‘oni‘i ai hono fakalangi ‘o e misiona ‘o Siosefa Sāmitá, ko e tokotaha na‘á ne toe fokotu‘u ‘o fakatatau mo e fakahinohino ‘a e ‘Otuá, ‘a e Siasi ‘o Kalaisí he funga māmaní.18

‘I he‘eku mo‘uí, kuó u fanongoa ai ha fakamo‘oni ‘a ha kau talavou mo ha kau finemui ‘e laungeau mo lauafe kuo nau ō atu ke malanga‘i ‘a e Ongoongoleleí ni pea nau foki mai ‘o toe fakamo‘oni‘i kuo tupulaki ‘enau ‘ilo ki hono fakalangi ‘o e ngāué ni, pea kuo fakamālohia ‘enau fakamo‘oní.19

‘Oku ‘ikai ha me‘a ia ko e tu‘u he tu‘unga tatau ai pē ‘i he siasi ‘o e ‘Otuá; he ‘ikai ke tau kei mo‘ui ai pē ‘i he fakamo‘oni na‘e ma‘u ‘i he ngaahi ta‘u kuo hilí. Ne tau… fanongo ki ha fakamo‘oni ‘a ha tangata ta‘u fitungofulu mā hiva, ka ‘o kapau ‘e tuku ‘ene fai e fakamo‘oni kuó ne ma‘ú ‘e mavahe ‘a e laumālie ‘o e ‘Otuá mei ai, he ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha fa‘ahinga ta‘u ia ‘e lava ke tau mālōlō ai mei he ngāué mo e ongoongolelei ‘o e ‘Otuá.20

‘Oku ‘omi ‘e he fakamo‘oní ha ivi mo ha lotolahi ke tau lava‘i ‘aki e ngāue ‘a e ‘Eikí.

Ko kinautolu ‘oku talangofua ki he ngaahi fekau ‘a e ‘Eikí, ko kinautolu ‘oku mo‘ui taau mo e ngaahi fiema‘u ‘o e ongoongoleleí, ‘oku nau tupulaki mei he ‘aho ki he ‘aho pea mei he ta‘u ki he ta‘u ‘i ha fakamo‘oni mo ha ‘ilo ki he ongoongoleleí, fakataha mo ha loto-to‘a ke fakalotoa mo ha ni‘ihi kehe ke nau fekumi ki he palani ‘o e mo‘uí mo e fakamo‘uí.21

Kuo tau ‘osi fakamo‘oni‘i ko e folofola ‘a e Fakamo‘uí ‘oku mo‘oni, kapau ‘e fakahoko ‘e ha taha ‘a e finangalo ‘o e Tamaí te ne ‘ilo ‘a e akonakí [vakai, Sione 7:17], pea ‘oku tau ‘ilo kānokato mo pau ‘eni; pea ko e ‘uhinga ia ‘oku tau loto fiemālie ai ke fai ha ngaahi feilaulau koe‘uhí ko e ngāue ‘o e mo‘oní.22

‘Oku ou fakafeta‘i lahi ‘i he ma‘u ‘e he Kāingalotú he funga māmaní ha fakamo‘oni fakafo‘ituitui mo fakatāutaha ‘oku tu‘uloa ki he fakalangi ‘o e ngāue ‘oku tau kau ki aí. Kapau na‘e ‘ikai ke nau ma‘u ‘a e fakamo‘oni ko iá, he ‘ikai teitei fakakaukau ‘a e kakai tangatá ia pe ko e kakai fefiné ke fakahoko ‘a e ngaahi feilaulau fakaofo ko ia kuo pau ke nau fai ‘i honau fonuá pe ‘i muli, ki hono paotoloaki ‘o e ngāue ‘a e ‘Eikí. …

… ‘Oku ou fakafeta‘i ‘i he‘eku fakakaukau atu ki he kau tangata ne tu‘u ‘i he ‘ulu ‘o e Siasí ni kae ‘uma‘ā ‘a e kau taki ‘o e Siasí, ‘i he‘enau foaki honau taimí mo honau ngaahi talenití, mo fai ha ngaahi feilaulau (‘o tautautefito ki he ngaahi me‘a ‘o e māmaní), pea mo ‘enau ma‘u ha ‘ilo haohaoa mo ta‘e ue‘ia ‘oku mo‘ui ‘a e ‘Otuá, pea ‘okú Ne fanongo mo tali ‘etau ngaahi lotú, pea pehē ki he‘enau ma‘u ha ‘ilo ta‘e toe veiveiua na‘e hā ‘a e ‘Otuá kia Siosefa Sāmita mo fakafe‘iloaki ange ki ai Hono ‘Aló; ‘i he‘enau ma‘u ha ‘ilo haohaoa na‘e toe fakafoki mai ‘a e Lakanga Taula‘eiki Faka‘Ēloné mo e Lakanga Taula‘eiki Faka-Melekisētekí ki māmani ‘e ha kau tangata na‘a nau ma‘u ‘a e ngaahi kī ‘i he Vahevahe‘anga ‘o Taimí . …

‘Oku hanga ‘e he ‘ilo haohaoa mo kānokato ‘oku tau ma‘ú, ‘o ‘ai ke tau lava ‘o fakahoko ha me‘a ‘oku ofiofi ki he ngaahi me‘a ko ia ‘oku tau lava‘í.23

Kapau ‘oku ou ‘ilo lelei hoku lotó, ta ‘oku tuku ia ki hono paotoloaki ‘o e Siasi mo e pule‘anga ‘o e ‘Otuá. ‘Oku ou ‘ilo ‘oku ‘ikai ha me‘a ia he māmaní te u toe fiefia lahi ange ai ‘o hangē ko ia ko ‘eku feohi mo‘oni mo e kau tamaio‘eiki mo e kau kaunanga ‘a e ‘Otuá ‘i he Siasi ‘o Sīsū Kalaisí, pea ‘oku ‘ikai ke u tui kuo faifaiangé pea ‘i ai ha ‘aho te u ta‘e fakafeta‘i ai ki he ‘Otuá ‘i hono toe fakafoki mai ‘o e palani ‘o e mo‘uí mo e fakamo‘uí, he kuó u monū‘ia ke kau ki ai. ‘Oku ou kolea fakamātoato mo‘oni kiate Ia ke ‘oua mu‘a na‘a faifaiangé pea fakapo‘uli‘i hoku ‘atamaí, ke ‘oua na‘a faifaiangé peá u mavahe mei he mo‘oní; ke ‘oua na‘a faifaiangé pea ngalo ha taha ‘o ‘eku ngaahi fuakava kuó u faí, ka ‘i he tupulaki mo fakalakalaka ‘o ‘eku ‘iló ‘i he ngaahi ta‘ú, ‘ofa ke tupulaki ai mo ‘eku fakamo‘oni ki he ongoongoleleí mo ‘eku loto holí—‘o ‘ikai ko e holí pē ka ke fakahoko ia—ke ngāue ki hono paotoloaki atu ki mu‘a ‘o e pule‘anga ‘o e ‘Otuá he māmaní.24

Ngaahi Fokotu‘u ki hono Akó mo Hono Alea‘í

  • Ko e hā ‘oku mo‘oni ai e lau ko ia he ‘ikai lava ‘e ha taha ‘o ma‘u ha fakamo‘oni “ta‘e te ne mo‘ui taau ke ma‘u iá?”

  • Ko e hā ‘oku fie ma‘u ai ‘e ha fakamo‘oni ke toutou fakamālohia ma‘u peé? Ko e hā ha founga ‘e lava ke tu‘uloa mo ta‘e tūkua ai ‘etau feinga ke fakatupulaki ‘etau fakamo‘oní?

  • Ko e hā ha founga ‘oku tokoni‘i ai kitautolu ‘e he‘etau fakamo‘oní, ‘i he ngaahi taimi ‘o e faingata‘á mo e fakatangá? Ko e hā ha founga ‘oku tokoni‘i ai kitautolu ‘e he‘etau fakamo‘oní ‘i he taimi ‘o e faingamālié mo e tu‘umālié?

  • Ko e hā ‘oku fakamālohia ai ‘etau fakamo‘oní he taimi ‘oku tau fakahoko ai kinautolú? pea mo e taimi ‘oku tau fanongo ai ki he fakamo‘oni ‘a e ni‘ihi kehé?

  • Ko e hā mo ha toe fa‘ahinga feitu‘u, makehe mei he houalotu fakamo‘oní, ‘e lava ke tau fakahoko ai ‘etau fakamo‘oní?

  • Ko e hā ha founga ‘e lava ke tokoni ai ‘a e mātu‘á ki he‘enau fānaú ‘i hono fakatupulaki ‘enau fakamo‘oni fakafo‘ituitui ki he ongoongoleleí?

Ma‘u‘anga Fakamatalá

  1. ‘I he Conference Report, ‘Epeleli 1934, 15.

  2. “As I View the Book of Mormon, ” Improvement Era, Mā‘asi 1934, 160.

  3. Vakai, Gospel Standards, comp. G. Homer Durham (1941), 204, 371.

  4. “The Power of a Testimony, ” Deseret News, 10 ‘Epeleli 1937, konga ‘a e Siasí, 1.

  5. “Our Religion the Truth, ” Juvenile Instructor, Mē 1926, 243.

  6. ‘I he Conference Report, ‘Okatopa 1911, 23.

  7. ‘I he Brian H. Stuy, comp., Collected Discourses Delivered by President Wilford Woodruff, His Two Counselors, the Twelve Apostles, and Others, voliume 5 (1987–92), 1:81.

  8. ‘I he Conference Report, ‘Epeleli 1925, 151.

  9. Spirit of the Lord Attends Elders of Church Who Strive to Obtain His Aid While Speaking in Public, ” Deseret Evening News, 15 Mā‘asi 1919, vahe 4, VII.

  10. ‘I he Collected Discourses, 5:400.

  11. ‘I he Collected Discourses, 2:31.

  12. Gospel Standards, 41.

  13. “First Presidency Stresses Value of Personal Testimony in Tabernacle Talks: President Heber J. Grant, ” Deseret News, 16 Sune 1934, konga ‘a e Siasí, 6; ne liliu ‘a e fakapalakalafí.

  14. Gospel Standards, 43.

  15. Gospel Standards, 39.

  16. “Significant Counsel to the Young People of the Church, ” Improvement Era, ‘Aokosi 1921, 872.

  17. Improvement Era, ‘Aokosi 1921, 869–70.

  18. ‘I he Conference Report, ‘Epeleli 1917, 25.

  19. ‘I he Conference Report, ‘Okatopa 1930, 6.

  20. ‘I he Collected Discourses, 2:21.

  21. Gospel Standards, 73.

  22. “The President Speaks to Youth, ” Improvement Era, Siulai 1936, 395.

  23. ‘I he Conference Report, ‘Epeleli 1939, 14–15.

  24. Gospel Standards, 204.

ʻĪmisi
man studying scriptures

Ko e taimi ‘oku tau ako ai ‘a e folofolá pea mo‘ui ‘o fakatatau mo hono ngaahi tefito‘i mo‘oní, “te tau tupulaki mo fakalakalaka [ai] ‘i he māmá mo e ‘iló pea mo e potó.”